Tri godine kasnije pobjegla je od muža i vratila se u Zagreb. Odbila je prihvatiti novac od roditelja i odlučila se sama uzdržavati – i to još kao novinarka. Godine 1895. zapošljava se u Obzoru. Uspjela se probiti do položaja u kojem je postala prva politička novinarka u ovom dijelu svijeta, iako je često morala pisati pod pseudonimima, uglavnom muškim. Ono po čemu je i danas najpoznatija – povijesne romane – počela je pisati oko 1910. godine, i ubrzo joj to postaje glavnim zanimanjem. Građu za svoje romane je pronalazila u povijesnim arhivima, kako u Zagrebu, tako i u Beču i u Budimpešti. Još 1925. godine, Zagorka pokreće i uređuje časopis Ženski list, koji će potrajati do 1938. godine, kad pokreće Hrvaticu i uređuje je sve do 1940. Uz još nekoliko književnica, 1936. godine sudjeluje u osnivanju Društva hrvatskih književnica, koje postoji do 1939. godine. Zbog feminističkog angažmana su joj se mnogi izrugivali ili je proglašavali ludom, a umrla je u Zagrebu, 29. studenog 1957. godine.

Neke od naslova Marije Jurić Zagorke možete pronaći i u našoj školskoj knjižnici, a na sljedećoj poveznici možete pogledati kratki animirani film o ovoj velikoj ženi.

https://vimeo.com/614341372?embedded=true&source=vimeo_logo&...

Podaci iz biografije preuzeti s portala Vox Feminae