Nastavnica pravne grupe predmeta Marija Grgić 23. travnja 2024. održala je predavanje učenicima četvrtog razreda u svrhu jačanja svijesti mladih o utjecaju medija na njihov kognitivni razvoj. Tema predavanja je bila: "Možemo li vjerovati medijima?" na kojemu su učenicima predstavljeni i pojašnjeni čimbenici koji utječu na vjerodostojnost pojedinih informacija te kako im pristupiti. 
S obzirom na činjenicu da sve manji broj mladih ljudi čita stručnu literaturu, novinske članke, prati vijesti, gleda dokumentarne filmove, čita bibliografske i povijesne knjige, njihovo predznanje i moć kritičkog promišljanja je vrlo oskudno. Ta spoznaja dovodi nas do zaključka da se mladima može servirati bilo kakva informacija koju će oni bez puno razmišljanja uzeti kao istinitu te skrolati dalje. Mnoštvo lažnih i iskrivljenih informacija dolazi do njih na dnevnoj bazi i oni tome ne pridaju puno važnosti, ali je činjenica da te informacije ostaju u njima i utječu na razvoj njihove osobnosti, mišljenja i ponašanja.  (Marija Grgić)

Učenici 2.e razreda su, pod mentorstvom razrednice Sanje Zrilić, sudjelovali na radionici pod nazivom „Samosvijest“. Kroz radionicu, učenici su osnažili svoju samosvijest kroz upoznavanje sebe na primjerima iz stvarnog i virtualnog života, prepoznali su zamor od ekrana kroz primjećivanje tjelesnih i emocionalnih simptoma te određivali vlastite granice prema nekritičkoj konzumaciji virtualnih sadržaja, odnosno vremenu provedenom na mreži. Aktivnosti radionice, nakon prezentacije i razgovora s učenicima, bile su i rješavanje radnih listova: „Koliko poznajem sebe?”, „Svjesni ili nesvjesni u virtualnom svijetu” te „Granice”. Ova radionica je usmjerena razumijevanju pojma samosvijesti kao ključne odrednice mentalnog zdravlja djece i mladih. (Sanja Zrilić, mag.oec.)

Školska knjižničarka Željka Geto održala je s 3.h razredom radionicu Digitalno zeleni i zdravi te obradila temu Influensera kroz koju je učenike upoznala s pojomom utjecajnik i podjelom prema sadržaju i broju pratitelja. Učenici su imali priliku saznati razliku između uzora i idola i na koji način mogu dozirati pregledavanje sadržaja kao i kako kritički promišljati prilikom konzumiranja sadržaja preko društvenih mreža.  Učenici su sami zaključili i istaknuli negativan i pozitivan utjecaj te izradili preporuke za korištenje i promišljanje o sadržajima plasiranim u medijskome prostoru. (Željka Geto)

Školska knjižničarka Marija Bratonja održala je radionicu s djevojkama iz 3.g razreda koje sa svojom razrednicom Tihanom Lenđel sudjeluju u projektu „Svoja“. Trećom radionicom iz projekta, pod nazivom „Pa što ako nije online?“ osvijestili smo zašto je važno razmisliti o sadržaju prije nego što ga objavimo online. Radionica nam je pomogla razumjeti posljedice dijeljenja osobnih informacija i fotografija na internetu te kako možemo zaštititi svoju i tuđu privatnost. Učenice su nakon gledanja uvodnog videa i razgovora o digitalnim tragovima koje ostavljamo na internetu smislile tri scenarija kao nastavke već započetih priča o objavljivanju online. Raspravili smo o njihovim scenarijama i izvukli pouke iz svake priče. Djevojke su dale primjere objavljivanja bez dopuštenja na društvenim mrežama iz vlastitih iskustava s rodbinom i prijateljima te smo radionicu zaključili izradom digitalnih pravila/savjeta za učenike naše škole. (Marija Bratonja)

U sklopu lekcije Europske države u novom vijeku, učenici su, pod mentorstvom nastavnice Jelene Vukosavljevića, imali zadatak provesti razgovor/intervju s povijesnim ličnostima (npr. kralj Karlo V., kraljica Ana). Svoje radove učenici su prezentirali razredu, nakon čega je slijedila rasprava. U svojim radovima učenici su u ulozi novinara donijeli različite (točne i netočne) informacije o povijesnim ličnostima, dok su drugi učenici provjeravali istinitost i vjerodostojnost prezentiranih podataka. Kroz ovu nastavnu aktivnost potiče se razvoj svijesti o važnosti čitanja s razumijevanjem i medijske pismenosti.

Rad na pisanim izvorima bila je još jedna radionica nastavnice Jelene Vukosavljević. Učenici su, podijeljeni u manje skupine, pronalazili internet stranice koje govore o zadanim temama unutar obrađene nastavne jedinice – Drugi svjetski rat (Kapitulacija Japana, Kapitulacija Njemačke i sl.). Na temelju pripremljenih zadataka učenici su trebali utvrditi može li sadržaj internetskih stranica biti izvor informacija i na koji način je potrebno provjeriti podatke. (Jelena Vukosavljević)

Učenici 1.c i 1.d s predmetnom nastavnicom Srpskog jezika Mirjanom Radišić Balihodžić pridružili su se Festivalu medijske pismenosti u našoj školi.
Tako su učenici 1.d 24. travnja 2024. na predavanju saznali ponešto o ključnim pojmovima iz abecede medijske pismenosti, zatim o obilježjima tabloidnog novinarskog teksta i uočili umjetničku funkciju istog u književnom djelu (na primjeru ulomka iz komedije B. Nušića „Gospođa Ministarka”).
Na istom ulomku učenici su na radionici uočavali i izdvajali senzacionalističke riječi i izraze, leksik koji izaziva povišene emocije, ukazivali na koji način se važne društvene teme trivijaliziraju, koja se od obilježja tabloidnog teksta pronalaze u komunikaciji na društvenim mrežama i komentarima na web portalima te kako se može sastaviti vijest upotrebljavajući neutralan jezik.
Učenici 1.c su 25. travnja 2024 pratili predavanje „Umjetnost i umjetna inteligencija“ koje ih je navelo da iskažu svoja razmišljanja i pokušaju dati odgovore na bar neka od sljedećih pitanja: jesu li umjetnost i umjetna inteligencija spoj nespojivog, može li umjetna inteligencija biti umjetnik i stvoriti originalno umjetničko djelo, može li umjetna inteligencija pridonijeti razvoju kreativnosti, jesu li tradicionalne definicije umjetnosti u suvremenom svijetu zastarjele. (Mirjana Radišić Balihodžić)