Osim slavljenja prošlosti, cilj Black History Montha također je pokretanje rasprave o rasnoj nejednakosti te poboljšanje uvjeta života crne zajednice u Americi. Razne organizacije afroameričke zajednice svojim djelovanjem neprestano pozivaju na akciju protiv rasizma i na solidarnost svih depriviranih društvenih skupina.  

Učenici 2.E razreda (mentorica profesorica engleskog jezika Mirta Kos Kolobarić), te učenici 2. D i 4. G razreda (mentorica profesorica Ana Radočaj) pripremili su izložbu o istaknutim afroameričkim književnicama, koje su se perom borile protiv različitih oblika nejednakosti u društvu. Radi se o Alice Walker, Toni Morrison i Mayi Angelou.

Alice Walker poznata je aktivistica za ljudska prava, prava životinja, feminizam i pacifizam. Još kao studentica ranih 1960-ih susretala se s M. L. Kingom i sudjelovala je u pohodu boraca za građanska prava crnaca na Washington 1963. Dana 8. 3. 2003., na Međunarodni dan žena, uhićena je zajedno sa 26 drugih aktivista zbog prosvjedovanja protiv vojne intervencije u Iraku. Njezino možda najpoznatije djelo je roman Boja purpura (Color Purple), za koji je 1983. dobila Pulitzerovu nagradu, a prema kojem je Steven Spielberg 1985. režirao istoimeni film nominiran za 11 Oscara.

Toni Morrison je pseudonim Chloe Anthony Wofford, jedne od najznačajnijih književnica današnjice. Dobila je Nobelovu nagradu 1993. za sabrana djela. Laureat je Pulitzerove nagrade. Djela joj odišu epskim temama, živim dijalozima, izuzetno detaljnim crtama afroameričkih likova. Sveučilište u Oxfordu dodijelio joj je titulu počasnog doktora 2005. godine. Kao dugogodišnja urednica  njujorškog sjedišta poznate izdavačke kuće Random House imala je važnu ulogu u približavanju afroameričke književnosti popularnoj kulturi.

Maya Angelou bila je afroamerička književnica, pjevačica i glumica. Kao žrtva rasizma i nasilja u obitelji, napisala je autobiografiju u sedam svezaka, od kojih je najpoznatiji prvi Znam zašto ptica u kavezu pjeva (I know Why the Caged Bird Sings, 1970.). O iskustvu borbe za građanska prava i odnosu prema Africi govori u knjizi Sva djeca Božja trebaju cipele za put (All God’s Children Need Travelling Shoes, 1986.). Predavala je na raznim američkim i inozemnim sveučilištima i bila je aktivna u mnogim područjima američkoga društvenoga i kulturnoga života. Godine 2011. dodijeljena joj je Predsjednička medalja slobode.

Nadamo se da ćemo vas inspirirati da pročitate neka od djela ovih slavnih afroameričkih umjetnica, te da će vas ona potaknuti na razmišljanje o ljudskim pravima, slobodama i vrijednostima.

Ana Radočaj,

prof. engleskog i njemačkog jezika i književnosti