Knjiga je u Francuskoj objavljena u rujnu 2019. i odmah je izazvala golemu pozornost diljem svijeta. Dok se prethodna Pikettyeva knjiga, ekonomski megabestseler “Kapital u 21. stoljeću”, bavila prije svega ekonomskim temama te utjecajem ekonomije na povijest, ova se knjiga prvenstveno bavi poviješću ideologija te njihovim utjecajem na socijalni i ekonomski razvoj čovječanstva.

Svako ljudsko društvo mora pravdati svoje nejednakosti. Mora im naći razloge, inače cijela društvena i politička građevina prijeti da se uruši. U suvremenim društvima je nejednakost pravedna jer proizlazi iz slobodno izabranog procesa u kojemu svi imaju jednake mogućnosti pristupa tržištu i vlasništvu, i u kojemu svatko automatski ima koristi od akumulacija najbogatijih, koji su ujedno najsposobniji, najzaslužniji i najkorisniji.

Porast socioekonomskih nejednakosti primjećuje se od 1980. - 1990. godina gotovo u svim dijelovima svijeta. Dosegnula je tako goleme razmjere da se teže može pravdati općim interesom. Ako se dubinski ne promijeni sadašnji ekonomski sustav, tako da bude više jednakosti, da bude pravedniji i trajniji, kako među državama, tako i unutar država, mogli bi vrlo brzo razarati hiperkapitalističke globalizacije 1990. - 2020. Ekonomski razvoj i ljudski napredak omogućila je borba za jednakost i obrazovanje, a ne kult vlasništva.

Što je to ideologija?

Ideologija je pokušaj odgovora na ogroman skup pitanja o poželjnom ili idealnom organiziranju društva. Svako društvo pokuša odgovoriti na ova pitanja, često se oslanjajući na vlastito povijesno iskustvo, a ponekad i na iskustva drugih. Svaki se pojedinac osjeća dužnim da ima svoje mišljenje o osnovnim egzistencijalnim pitanjima o političkom uređenju, o skupu pravila koja opisuju različite mogućnosti posjedovanja i vlasničke odnose. Može biti sloge oko društvenog uređenja, ali ne oko režima vlasništva, ili poreznih i obrazovnih politika.

Svaka ideologija zasniva se na nekoj teoriji granice i na nekoj teoriji vlasništva. Mora se odgovoriti na pitanje tko je dio ljudske i političke zajednice kojoj se pridružuje, na kojem teritoriju i kojim institucijama se njome upravlja. To je pitanje političkog uređenja, ali ono traži odgovor i na pitanja o društvenoj nejednakosti, posebno na odvajanje građana od stranaca. Mora se odgovoriti na pitanje vlasništva: može li se posjedovati druge pojedince, poljoprivredno zemljište, nekretnine, poduzeća, prirodna bogatstva, znanja, financijsku imovinu i javni dug. U većini starih društava pitanja političkog uređenja, pitanja vlasti nad osobama i stvarima se preklapaju. Suvremena nejednakost početkom 21. stoljeća često sprječava niže slojeve različitog podrijetla i iz raznih zemalja da se okupe, što može ići u prilog najbogatijima, i u nedostatke ideologije da siromašne uvjere da je ono što ih povezuje važnije od onoga što ih razdvaja. Nejednakost nije ekonomska i tehnološka, ona je ideološka i politička.

Povijesno iskustvo dokazuje suprotno: nejednakosti jako variraju u vremenu i prostoru po veličini, pod uvjetima i brzinom koju bi suvremenici teško mogli zamisliti samo koje desetljeće ranije, ti su lomovi revolucionarni i politički procesi, koji su omogućavali smanjivanje i promjene nejednakosti naših najdragocjenijih institucija (pravo glasa, obavezno i besplatno školovanje, opća zdravstvena zaštita i progresivni porezi). U 21. stoljeću postoji više načina organiziranja odnosa vlasništva, a neki od njih mogu predstavljati mnogo stvarnije nadilaženje kapitalizma nego oni načini koji obećavaju uništenje kapitalizma ne brinući se što će uslijediti. Svaka ideologija na svoj način izražava određenu viziju pravednog društva i društvene pravde pod uvjetom da se ne proučava nehistorijski, nego onako kako je ugrađena u pojedina društva, povijesna razdoblja, specifične institucije i obrazovne sustave.

Knjiga prikazuje brojne političke procese koji se odnose na nejednakosti i njihovu mijenu u različitim društvima koja često odbijaju mogućnost međusobne usporedbe jer su uvjerena u svoju “iznimnost” i u jedinstvenost i neusporedivost njihova razvojnog puta. Moguće je da ne postoji jedno “idealno” uređenje nego da ono ovisi o nekim karakteristikama društva koja promatramo.

*Fotografija preuzeta s https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e4/Capital_and_Ideology.jpg