U obradu su ušli podaci iz veljače, ožujka i travnja 2020. godine - razdoblja najmanjeg kretanja ljudi i zagađenja zbog pandemije koju je uzrokovao virus COVID-19. Vodeći se mišlju da će priroda, ako čovjek stane, sama početi brinuti za sebe i zagađenje će pasti na minimum, ostali smo u čudu. To se nije dogodilo u Slavonskome Brodu.

Dok se svijet hvali time da se vrhovi Himalaje po prvi put vide iz indijskih gradova, u Slavonskom Brodu čestice PM2.5 i dalje su na razini kao u vrijeme pojačanog rada rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Prema podacima s mape Air Quality u spomenutim mjesecima 2020. godine zabilježeno je 48 dana nezdravih za osjetljive osobe, što znači da je toliko puta prekoračena granična vrijednost od 75 mikrometara.

Slika 1. Dnevna zagađenost na mjernoj postaji Slavonski Brod 1 (https://aqicn.org/city/croatia/slavonski-brod-1/)

Ako podatke usporedimo s ranijim godinama (2018. i 2019.), zagađenost nije niti puno manja, niti puno veća. Zagađenost stagnira, odnosno, periodično se ponavlja neovisno o radu rafinerije koja je bila spominjana kao glavni krivac stanja kvalitete zraka u našem gradu.

Za potrebe projekta usporedili smo podatke vezane za benzen, ugljični monoksid (CO), sumporov dioksid (SO2), PM 2.5 i PM10* u zraku iznad Slavonskog Broda. Za testno razdoblje smo uzeli početak godine 2019., te isti period 2020.godine.

*Takozvane lebdeće čestice su složena kombinacija različitih organskih i anorganskih tvari i sadrže sulfate, nitrate, amonijak, neke kristale, morsku sol, metalne okside, vodikove ione i vodu. Mogu biti u krutom i tekućem stanju pa se stoga mogu pronaći u različitim oblicima, od čađe, prašine i pepela do peludi i dima.  Mikroskopski su sitne i ulaze u dišne putove te kroz alveole mogu dospjeti i u krvotok te uzrokovati ozbiljne probleme, naročito ako na sebi imaju vezane štetne spojeve poput metala. PM iz njihovog naziva znači „particulate metter” ili partikularne to jest vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

Stavit ćemo podatke dobivene na našem uređaju, uvedene u tablice i grafički prikazane radi preglednosti.

Prvi skup slika prikazuje benzen u zraku 2019. i 2020. godine (Slika 2.) (Izvori benzena u okolišu su: benzin, automobilski ispušni plinovi, duhanski dim, emisija plinova s industrijskih postrojenja te otpadne vode nekih industrija.) 2019. godine kroz veljaču, ožujak i travanj u prvom dijelu mjerenja su prelazila vrijednost 5 i došla do najviše vrijednosti od 11. U kasnijem periodu iznosi ne prelaze vrijednost 5, što je u granicama normale. Godina 2019. je bila godina kalkuliranja o radu rafinerije – hoće li ili neće raditi…

Drugi skup slika (Slika 3.) je grafički prikaz ugljičnog monoksida u zraku. (NO nastaje izgaranjem svih vrsta fosilnih goriva, a u atmosferi se vrlo brzo oksidira u NO2, djeluju katalitički na proces razgradnje ozona u stratosferi.) Slično kao u prikazu benzena – prvi dio promatranja u 2019. godini bilježi vrijednosti više od 3, a drugi dio prikazuje smanjenje, koje je istovjetno razdoblju mjerenja u 2020. godini (ispod 2).

Slika 2. Benzen u zraku 2019. i 2020. godine (2.,3. i 4. mjesec)

Slika 3. Ugljični monoksid 2019. i 2020. godine (2.,3. i 4. mjesec)

Slika 4. pokazuje stanje zagađenosti zraka česticama PM10 (Lebdeće čestice mješavina su organskih i anorganskih supstanci koje najvećim dijelom potječu iz energetskih postrojenja te kao produkt izgaranja dizelskih goriva)  u prvom dijelu 2019. i 2020. godine. Stanje je bilo alarmantno u veljači, kada je vrijednost pokazivala dvostruko veće iznose od dozvoljenih (preko 100), a kasnije se bilježi pad ili potpuni izostanak istoga zagađenja.

U usporedbi sa sitnijim česticama PM2.5 koje su bile prisutne u zraku svakog mjeseca otkako se mjeri zagađenost zraka, PM10 su smanjile utjecaj na zagađenje.

Slika 4. Prikaz PM10 čestica u zraku 2019. i 2020. godine (2.,3. i 4. mjesec)

Za kraj prilažemo jedan grafički prikaz Državnog hidrometeorološkog zavoda na kojemu se vidi da je u prošlih 12 mjeseci jedino postaja Slavonski Brod 1 bilježila veći broj zagađenih dana koji su okarakterizirani kao vrlo loši. Vrijednosti svih mjernih indeksa, od kojih smo već neke izdvojili u grafičkim prikazima (benzen, ugljični monoksid, lebdeće čestice, sumporov dioksid,  itd.) su bili preko graničnih vrijednosti.

Slika 5. Indeksi u proteklih godinu dana (5. lipnja 2020.)

Stručno vijeće nastavnika prirodne grupe predmeta