Vijest je osnovna novinska (publicistička) vrsta koja u sažetoj formi, objektivno, ali na individualan način, izvještava o dnevnom događaju. Najčešće odgovara na pet osnovnih pitanja: tko/who (je sudjelovao), što/what, kada/when, gdje/where i zašto/why (se dogodilo), a tzv. 5Ws lako ćete upamtiti prema početnim slovima pitanja na engleskome jeziku. Vijest često odgovara i na pitanje kako (se nešto dogodilo). Tekst vijesti sastoji se od glave i tijela vijesti.

Dulja i opširnija novinska vrsta naziva se izvješće (koje ima iste dijelove i) koje može sadržavati i citate. Glava sadrži najvažnije, a tijelo ostale podatke poredane po važnosti: od najvažnijih prema manje važnima (obrnuta piramida). Reportaža je novinska vrsta koja obrađuje neku aktualnu temu, a nastaje na temelju obavijesti prikupljenih na terenu.

Pročitajte sljedeće vijesti naših učenika i provjerite imaju li vijesti sve dijelove. Obratite pažnju na individualne osobitosti jezičnoga stila učenika.

Novinarska propaganda 

Na satu hrvatskog jezika 8. listopada 2020. razgovarali smo o vijestima te o propagiranju neistina, odnosno lažnih vijesti.

Pogledali smo reportažu švedske televizijske kuće nepoznatog imena. U reportaži novinari upućuju javnost na oprez zbog napada rakuna na ljude u Švedskoj te upozoravaju na masovno širenje zaraze Europom. Naime, u reportaži stoji kako rakuni masovno napadaju ljude i životinje te prenose iznimno opasnu bolest – bjesnoću. Iznose se razni dokazi te mišljenja stručnjaka i građana. 

Kasnije ista televizijska kuća objavljuje vijest (novu reportažu) u kojoj novinarka iznosi niz objašnjenja o „reportaži o invaziji“ rakuna. Naime, „priča" je potpuni rezultat  propagiranja laži. Objašnjava nam kako su se novinari, dok su pripremali reportažu, koristili raznim metodama koje navode čovjekov um na djelomično ili potpuno povjerenje. To su upotreba jezive glazbe, tamnih tonova boja, lažnih svjedočenja (ili montaža dijelova izjava) građana i tzv. stručnjaka te prikaz jezivih mjesta koja zbog jezive glazbe i tamnih tonova izazivaju potpunu zabrinutost i paniku. Reportaža je napravljena sa svrhom propagiranja lažnih vijesti te plašenja javnosti. 

Iz navedenoga proizlazi zaključak da u medijskom prostoru nisu prisutne samo istinite vijesti koje izvješćuju javnost o istinitim događajima i pojavama, nego i lažne vijesti (tzv. fake news) autora kojima nije namjera istinito izvješćivanje nego čisto propagiranje laži sa svrhom plašenja javnosti i širenja panike radi osobnog interesa ili “zadovoljstva”. (Stjepan Gusak)

1.a razred 8. listopada 2020. na nastavi hrvatskog jezika gledao je lažnu reportažu te nakon toga videozapis o tome kako se lažna reportaža radi.

Novinarka jedne švedske medijske kuće napravila je neistinitu reportažu o rakunima u Švedskoj i Europi. Reportaža izgleda toliko uvjerljivo da su svi učenici pomislili da je istinita. Međutim, dokazi uz tvrdnje su netočni; postoje, ali se nisu dogodili niti u Švedskoj niti 2019. godine kada je reportaža objavljena. Razred je naučio da ne treba vjerovati svemu što pročitamo ili čujemo u medijima prije nego što provjerimo istinitost neke vijesti ili reportaže, pogotovo ako napisano diže uzbunu i stvara strah. (Marina Mikulić)

8. listopada 2020. učenici 1.a razreda pogledali su lažnu reportažu o napadu rakuna na ljude.

Na početku su svi povjerovali da je reportaža istinita, no zatim su pogledali video koji ukazuje na to da je reportaža lažna. Zaključili su da u Švedskoj uopće ne postoji problem s rakunima i naučili da nisu sve vijesti istinite već ima i onih lažnih koje uznemiravaju ljude neistinitim informacijama. (Anamaria Miskrić)

Slika iz udžbenika hrvatskoga jezika Fon-Fon 1 (PROFIL Klett)

Na sljedećim poveznicama i vi možete pogledati dvije reportaže – istinitu i lažnu: O rakunima u Švedskoj koji napadaju ljude i životinje te šire zarazu, Što se krije iza lažne reportaže. Materijal je preuzet s portala medijskapismenost.hr, a korišten je za potrebe obilježavanja Dana sigurnijega interneta i Dana medijske pismenosti u travnju 2020. u našoj školi. Promišljajmo kritički, budimo medijski pismeni!

Ivana Opačak, prof. savjetnik