Čitati znači imati ključ koji otvara sva vrata, a voljeti čitati znači otključavati uvijek nova vrata prema znanju, dobroti i samopouzdanju.

Čitanje je, za razliku od gledanja televizije, aktivan mentalni proces, zahtijeva da uključimo svoj mozak kako bismo razumjeli što čitamo. Ljudi koji tijekom čitavog života redovno čitaju, imaju razvijenije mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim životnim razdobljima. 

Knjige jačaju rječnik, obogaćuju vokabular i šire znanje. Čitanje knjiga ne samo da nam pomaže da održimo postojeću razinu znanja, već ga i proširuje. Čitanjem neprestano hranimo naš mozak novim informacijama, a nikada se ne zna kada će nam one zatrebati u životu. Što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na razne izazove s kojima se u životu suočavamo.

U životu nam sve mogu oduzeti, osim našeg znanja.  Sposobnost lijepog govora i pravilne komunikacije svugdje je u cijenjena, posebice u poslovnom svijetu. Čitanje nas čini boljim ljudima. Postajemo osjetljiviji na potrebe drugih, empatičniji i lakše nam je obuti tuđe cipele. Čitanje smanjuje depresiju, anksioznost i stres. Oni koji redovno čitaju su zadovoljniji svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Bez obzira na broj problema na poslu, u osobnim odnosima, u obitelji ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, na sve zaboravljate kada se udubite u praćenje vaših novih omiljenih likova.

Prema jednoj naučnoj studiji, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerojatnih 68%! Čitanjem razvijamo analitičko mišljenje. Ako želite razvijati analitičko mišljenje posegnite za nekakvim trilerom ili krimićem. Čitanjem nesvjesno sve analiziramo, od najmanjih prostornih pojedinosti do emocija i postupaka glavnog lika.

Čitanjem razvijamo kreativnost. Čitate li puno knjiga, automatski se izlažete velikom broju informacija. Ako počnete kombinirati znanja iz njih, moći ćete osmišljavati rješenja koja nisu nigdje zapisana.

Čitanje je jednako važno i u kasnijoj dobi. Kada se prakticira tijekom života, čitanje može pomoći u održavanju i funkcioniranju zdravog mozga. Jednostavno rečeno, snaga riječi povećava snagu mozga.

Upravo osobe koje čitaju imaju tendenciju provođenja više vremena u društvu, aktivno raspravljajući o pročitanom te posjećujući različite kulturne ustanove, kao što su kino i kazalište. Budući da imaju širok spektar znanja te se služe bogatim vokabularom, upravo je zbog toga načitanim ljudima lakše upoznati se i s novim ljudima.

Čitanjem knjiga obogaćujete vlastiti vokabular i s vremenom vam postaje lakše komunicirati s ljudima oko sebe, posebice s profesorima ili službenim osobama. Također, može vas motivirati na to da sami uzmete rječnik i potražite u njemu neku riječ čije vam značenje nije jasno. 

Mnogi stručnjaci savjetuju da prije odlaska u krevet treba smiriti tijelo ali i misli. Čitanje je odličan način za to, pod uvjetom da knjiga nije jedna od onih koja te drži u neizvjesnosti i koju jednostavno ne možeš ispustiti iz ruku. Uz to, prigušena svijetlost uz neku dobru knjigu smiruje mozak dok svijetlost monitora šalje signal da se razbudi.

Danas je čudno čitati. Uistinu, smatramo da je to gubitak vremena. Kasnije u životu žalimo što nismo pročitali knjige za koje u toj životnoj dobi više nemaju vremena. Za ljubav prema knjizi potrebno je njegovati naviku čitanja.

Potrebno je shvatiti pisca, djelo, likove i događaje. Svaka riječ u knjizi treba pronaći svoje mjesto u čitatelju. Jer nije dovoljno pročitati stranice – treba ih i osjetiti. Gledati ih kao da ih možemo opipati. I proživjeti ih.

Čitanje bez prisile je užitak. Čitajući Dantea, onaj koji ga razumije jednako uživa kao i gledajući Real – Bayern ili slušajući najnoviji trač, ali na drugoj razini.
 

Savjeti čitateljima: što učiniti kad čitanje ne ide?

Ima svakakvih knjiga i po tome su veoma nalik ljudima. I ljude možemo svrstati po žanrovima, samo bismo možda tim žanrovima dali neka druga imena. Neki nam ljudi nikako ne sjednu, bez obzira na sve kvalitete koje pokazuju.

S drugima pak odmah kliknemo unatoč svim manama. Ili baš zbog njih. Tako je i s knjigama. Usprkos našoj želji i trudu da volimo sve knjige na isti način, povremeno se dogodi da nabasamo na onu jednu koju Baš. Nikako. Ne možemo. Prožvakati.

Dosadna je. Ništa se ne događa ili se pak događa previše toga. Previše opisa ili premalo. Previše dijaloga ili premalo. Slabo okarakterizirani likovi, antipatični i besmisleni.

Nelogična radnja. Milijun stranica, a kraj nigdje na vidiku. Ili pak mali broj stranica, a čini se kao da ih ima bezbroj. 

Probijate se kroz tu jadnu ispriku za knjigu kao da čistite korov u vrtu nadajući se da ćete ispod svega toga pronaći neke natruhe života.

Dakako, ako vam se neka knjiga ne sviđa i teško je čitate, svakako biste trebali odustati. Život je prekratak za loše knjige. Jednostavno je ispustite iz ruku i zaboravite da postoji.

Međutim, kao što u određenim situacijama moramo bar nakratko naučiti živjeti s ljudima koji nam idu na živce (primjerice, s daljnjim rođacima na svadbama i rođendanima ili s iritantnim kolegama na poslu), tako ponekad situacija iziskuje i da dovršimo tu prokleto dosadnu knjigu. Možda je lektira i morate je pročitati za ocjenu u školi ili na fakultetu. A možda ste član čitateljskog kluba.

Recimo da ste član čitateljskog kluba. Nadam se da jeste, ali ako još niste, možete to vrlo lako postati. Činjenica je da će vaš klub ponekad odabrati knjigu koju vi nikad samostalno ne biste uzeli u ruke. Možda će vas ta knjiga baš iznenaditi i oduševiti, no moram biti iskrena, u većini slučajeva neće. Okorjeli čitatelji već vrlo dobro znaju po nizu čimbenika koja bi im se knjiga mogla svidjeti, a koja ne.

To je ono što nazivamo čitateljskim iskustvom.

Nećete nikad odabrati primjerice neke ruske klasike jer nemate možda dobra iskustva s njima.

No možda ćete morati u narednim mjesecima izabrati upravo Dostojevskog za čitanje.

Nigdje ne piše da isključivo morate dovršiti svaku knjigu i nitko vas neće izbaciti iz kluba ako to ne učinite, no ipak postoji ta neka neizrečena čitateljsko klupska dužnost, a i ono nepisano životno pravilo: ne možete zapravo reći da vam se nešto ne sviđa ako niste došli do kraja. Bilo da je riječ o knjizi, filmu ili kutiji keksa. Tko zna, možda se na kraju dogodi neki neočekivani plot twist koji osvjetla obraz cijeloj knjizi i podigne vašu ocjenu bar za pola decimale. Uostalom, bilo bi u redu da znate argumentirati u barem dvije-tri rečenice zašto vam se neka knjiga nije svidjela.

Slijedom toga, evo nekoliko trikova i savjeta iz popularno-znanstvene rubrike „Pitaj Ifku, Ifka zna“ koje možete slijediti da biste došli do kraja knjige koja vam ne ide.

1. Napravite popis svih krasnih knjiga koje ćete čitati nakon što završite tu dosadu koja vam oduzima volju za životom.s

2. Pogledajte koliko vam je stranica preostalo i izračunajte koliko stranica morate pročitati dnevno da biste došli do kraja na vrijeme. Kad zadovoljite zadanu kvotu, prijeđite na neku drugu knjigu po vlastitom izboru koja vas veseli.

3. Umjesto detaljnog čitanja, skenirajte stranicu očima očajnički tražeći dijelove teksta u kojima se zapravo nešto događa. Vjerojatno nećete naći ništa, ali bar ćete ubrzati tempo.

4. Preskočite opise i usredotočite se na dijaloge. Ionako ste već odavno prešli onu točku u kojoj se pretvarate da vas zanima kako izgleda ambijent u kojem likovi borave, a nije ni toliko bitno imaju li oni sami plavu ili crnu kosu i što nose na sebi. Možda ćete iz dijaloga uspjeti saznati nešto o samim likovima. Ako knjiga uopće sadrži dijaloge. Ako ne, moja sućut.

5. Umetnite malu čokoladu ili drugu poslasticu nakon svakih pedesetak stranica pa se imate čemu veseliti. Ako ste na dijeti, opet, moja sućut. Možete staviti recimo celer umjesto čokolade, ali nisam sigurna koliko će vas to motivirati. Mene bi motiviralo samo na to da zaklopim knjigu i odem u hladnjak tražiti nešto konkretno za jesti.

6. Opsujte povremeno. Prestali smo biti fini već tamo u četvrtom koraku kad smo počeli preskakati opise, ne moramo se više pretvarati. Jednostavno izbacite tu frustraciju iz sebe i onda nastavite dalje. Bit će vam lakše, vjerujte mi.

7. Vodite bilješke i zapišite sve ono što vas u knjizi nervira. Nemojte se uopće zabrinjavati ako je riječ o klasiku svjetske književnosti. Nismo u školi i ne morate se pretvarati da vam se sviđa knjiga samo zato što svi ostali kažu da je dobra i vrijedna. Imate pravo na svoje mišljenje i slobodno dajte dvojku Miroslavu Krleži (nasumični odabir, sorry Miro), zaslužili ste to pravo nakon svega kroz što ste prošli čitajući njegovo djelo.

8. Upornost je vrlina, ali ne isplati se baš uvijek. Ako uspijete završiti knjigu koja vam se nije svidjela, u najmanju ruku naučit ćete tu vrijednu životnu lekciju.

9. Kad konačno pročitate knjigu, moći ćete po svim društvenim mrežama lijepiti ovu sliku, a to je već samo po sebi jedna mala pobjeda:

„Jednog sam dana pročitao knjigu i cijeli mi se život promijenio.”

-Orhan Pamuk

Najvažnije je zapravo da ne dopustite da vas jedna dosadna knjiga obeshrabri. Na svaku dosadnu dolazi barem deset predivnih koje samo čekaju da ih otkrijete i odaberete za čitanje. Uostalom, članovi čitateljskih klubova najbolje znaju da se često dogodi i onaj scenarij kad ste „prisiljeni“ posegnuti za nekim djelom koje biste inače preskočili, a na kraju se između vas i te knjige dogodi ljubav. To su trenuci kojima se vrijedi radovati.

Puno je knjiga oko nas, kao i puno teksta. Samo trebaš krenuti, knjiga u kojoj ćeš se prepoznati čeka na tebe. I veliki govornici kažu da soba bez knjiga je kao i tijelo bez duše.

Katarina Agatić, 2.C