Ideja o studiranju na privatnom fakultetu proizišla je uglavnom iz bunta rođenoga nakon polaganja ovogodišnjeg ispita hrvatskog jezika na državnoj maturi. Kao i veći dio moje generacije, nakon toga ispita ostajem nezadovoljan i zabrinut. Prvi put uzimam u obzir mogućnost obustavljanja daljnjega školovanja i nastupa stanje potpune melankolije. Zagreb je jedini grad koji prihvaćam kao odredište studiranja, no rezultati mature koje očekujem, a koji će se kasnije pokazati puno boljima nego što sam se nadao, ne dopuštaju mi slobodu biranja između fakulteta.  Nakon dugotrajnih razgovora s bližnjima, dobivam potporu za odlazak na prijemni ispit za studij novinarstva Veleučilišta VERN – studij koji je prvotno pokrenuo pokojni Ivo Pukanić kako bi unaprijedio stanje hrvatskog novinarstva.

Nakon prijemnoga ispita, prvog kontakta s profesorima, interijerom i pogodnostima fakulteta, ostajem oduševljen i prilično siguran da želim taj studij. Prema rezultatima prijemnoga bio sam među prvih 15 na listi, nakon čega mi brat predlaže natječaj za medijsku stipendiju Jutarnjeg lista koja pokriva sve troškove školovanja na prijediplomskom studiju u trajanju od 3 godine u iznosu od 110 000 kuna. Uz ostvarene rezultate na prijemnom ispitu, uvjet za sudjelovanje u natjecanju za stipendiju bio je položiti kviz znanja koji se temeljio na pet članaka Jutarnjeg lista izdanih u njihovim dnevnim novinama. Na kvizu znanja postigao sam 92% uspješnosti što me plasiralo među tri finalna kandidata za dodjelu stipendije. U finalnom, dvadesetominutnom razgovoru s tročlanom komisijom za dodjelu stipendije našao sam se u konkurenciji s dvoje kandidata za izvanredni studij novinarstva – dvoje zaposlenih ljudi puno starijih od mene koji su diplomirali na fakultetima u Zagrebu i Rijeci; jedan od njih je Nenad Hervatin, kojega ste imali priliku vidjeti u emisiji Red Carpet Nove TV. Nakon sedam dana, pozivom su me obavijestili da sam dobitnik stipendije.

Akademska godina je počela i moje oduševljenje samo raste. Profesori s impresivnim životopisima i iskustvima u struci imaju odlične, katkad i nekonvencionalne, predavačke metode, a fakultet je izvrsno opremljen i suvremen. Stručnoj praksi se posvećuje velika pažnja; VERN je sklopio ugovore s tridesetak medijskih kuća u kojima možemo odraditi praksu, a, na zahtjev, pokušat će nas poslati i u tvrtke po našem izboru. Grupe u kojima radimo su male, uglavnom do 30 studenata, što dopušta koncentraciju profesora na pojedince.

Jedini problem ovoga studija je stajalište šire javnosti prema privatnim fakultetima u Hrvatskoj. Potpuno utemeljeno – činjenica je da su nakon domovinskoga rata hrvatski privatni fakulteti „prodavali“ ispite, pa i diplome. No, prošlo je vrijeme i tržište se znatno povećalo, što za privatne fakultete znači: ako jedan student odustane, drugi dolazi. Upisne kvote na privatnim fakultetima su uglavnom popunjene. Studij novinarstva je veoma daleko od gore navedenoga. Cilj studija je stvoriti generacije novinara koji će biti samostalni lektori, tehnološki osviješteni, ekonomski obrazovani o medijskom tržištu, etični i objektivni koliko to mogu biti, veoma široke opće kulture i, na kraju studija, s iskustvima u praksi. Generacije koje će stečenim vještinama zaista imati priliku mijenjati svijet!

Autor teksta: Matej Matičević