2014-10-23 12:00:49 OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA HRANE Svake godine, počevši od 1979., u svijetu se 16. listopada obilježava Dan hrane, jer hrana je temeljna ljudska potreba i preduvjet čovjekovog opstanka. Razvijene zemlje svijeta obiluju hranom i troše je previše ili je bacaju, dok siromašne zemlje istovremeno oskudijevaju i gladuju; stoga je nužno ukazati na probleme gladi u svijetu. Proizvodnja i sigurnost hrane postali su svjetski prioritet. Ovogodišnja tema svjetskog dana hrane je: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo: „ Hranjenje svijeta, briga za zemlju“ pa je Generalna skupština UN-a odredila 2014. godinu za „Međunarodnu godinu obiteljskog i poljoprivrednog gospodarstva“, što je važan poticaj obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, osobito manjim, za sigurnost hrane i njen plasman. Obiteljska gospodarstva, te male zajednice, čuvari su svojih ognjišta, izvornih sorti i tradicionalnog uzgoja u području u kojem žive. Cilj obilježavanja ovog svjetski značajnog datuma je prvenstveno povećati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane i gladi u svijetu te proizvesti zdravu hranu u dovoljnim količinama. Porodična poljoprivreda ima značajnu ulogu u osiguranju kvalitete hrane, podizanju životnog standarda te iskorjenjivanju gladi i siromaštva. Svjetski dan hrane obilježava se raznim akcijama: stručnim skupovima, okruglim stolovima, radionicama.. Učenici naše škole, 1.E - hotelijersko-turistički tehničar i 1.F - prodavači, u obliku edukativne radionice strukovnih predmeta prigodno su obilježili taj dan; izrađivali su crteže i plakate, prezentacije, pisali poruke, diskutirali. Osvrnuvši se tematski na obiteljsko gospodarstvo pod sloganom „Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola“ učenici kao budući sudionici u tome lancu, iznijeli su vrlo zanimljive i konstruktivne prijedloge i moguća rješenja. Analizirali su proizvodnju hrane u svom okruženju, nadajući se da će i naša posrnula poljoprivredna gospodarstva, s kojih i neki od njih potječu, uzdignuti se na stabilnije noge i pružiti hrvatskom narodu, a i šire, bogatstvo plodova s vlastitih njiva. Veliki potencijali za proizvodnju hrane postoje u Hrvatskoj, no, pitamo se, koliko pojedemo hrane s naših polja. I na kraju, okrenimo se oko sebe i pogledajmo postoje li i oko nas ljudi kojima nedostaje hrane te im pomozimo. Podsjetimo se da na kontinentu siromašne Afrike izrazito velik broj djece i odraslih gladuje i poželimo svima da svaki dan postane svakome dan hrane. Ana Mladinović, prof. Slike sa radionica: učenici 1.e razreda
Učenici 1.f razreda
|
Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski brod |