Elektrostrojarska škola iz Varaždina i Elektrotehnička škola iz Zagreba zajedno sudjeluju u projektu „IPA“ – Fleksibilnim učenjem i inoviranjem kurikuluma prema tržištu rada. Nosilac projekta je Elektrotehnička škola iz Zagreba na čelu s voditeljem projekta, ravnateljem g. Ivom Klarićem.

STUDIJSKO PUTOVANJE U BUDIMPEŠTU

To je bila edukacija (teorijska i praktična)  za stjecanje certifikata „KONEX - Home End Building Control“.

Radi se, naime, o automatskom upravljanju rasvjetom, grijanjem i roletama / žaluzinama u zgradama i stanovima (kućanstvima). Upravljanje može biti daljinsko, centralno, svjetlosno ovisno, vremenski i klimatski uvjetovano.

Edukacija (teorijska i praktična) je trajala pet dana. Svakog dana od 8 -16 sati u tvornici „SIEMENS“.

Konnex Asocijacija (Konnex Association) osnovana je 1999. g. sa sjedištem u Bruxellesu kao udruga triju prethodnih europskih asocijacija koje su se bavile promidžbom inteligentnih kuća i zgrada, a te su:

- BCI (Francuska), koja je promovirala Batibus sustav
- EIB Association (Belgija), koja je promovirala EIB sustav
- European Home Systems Association (Nizozemska), koja je promovirala EHS sustav

Ciljevi KONNEX Asocijacije:

-  Definiranje i testiranje standarda kvalitete od strane radnih i ekspertnih grupa (KNX propisi)
-  Tehnički „hotline“ za proizvođače koji razvijaju KNX-kompatibilne uređaje
-  Izdavanje KNX zaštitnog znaka na temelju specifikacija utvrđenih KNX certificiranjem
-  Aktivnosti u svezi s nacionalnom i internacionalnom     standardizacijom
-  Potpora obuke posredstvom certificiranja trening-centara
-  Promidžbene aktivnosti (web stranice, sajmovi, brošure …)
-  Potpora osnivanju nacionalnih grupa
-  Znanstveno partnerstvo s tehničkim institutima
-  Naknadna potpora naslijeđenih sustava
 

Ostalo je ponešto vremena za opuštanje i turistički obilazak grada. Uglavnom u večernjim satima godila je šetnja Budimpeštom. Grad je u predblagdansko vrijeme čaroban, okićen i osobito zanimljiv.

Glavni grad Mađarske, iako naseljen još od pradavnih vremena, tek je ujedinjenjem triju gradova (Budima, Pešte i Obude) postao grad kojeg se nijedna zemlja Europe, pa i šire, nebi trebala sramiti.

Svi koji prvi put posjete Budimpeštu jednostavno ostanu očarani njome. Iako je prošla razne vladavine, ratove i režime, odiše posebnošću i otmjenošću, a ujedno kuca srcima običnih ljudi. Žila kucavica, koja i danas razdvaja, ali i spaja dva grada, svakako je veličanstveni Dunav, s čije se lijeve obale smjestio Budim na brojnim brežuljcima, a s desne se u nepreglednoj ravnici pruža Pešta.

Činjenica da je grad i topografski i povijesno razdijeljen rezultiralo je time da Budimpešta danas nema nekog konkretnog centra, pa mjesto zabave i slobodnog vremena odabirete prema vlastitim preferencijama. Većina stanovnika grada „centrom“ naziva ulicu Vaci s Peštanske strane, odmah uz Elizabetin most, s mnoštvom otmjenih dućana.

Budimpešta se u ovo predblagdansko doba može pohvaliti najvećim događajem na otvorenom, tzv. Božićnim festivalom, na kojem u mnogobrojnim drvenim kućicama i štandovima možete pronaći sve – od tradicionalnih obrta, darova i dekoracija, do kuhanog vina i odličnih kolača, a dodatnu zabavu pružit će vam glazbene grupe koje sviraju tradicionalnu mađarsku narodnu glazbu.

S obzirom na brdovit teren Budima, uglavnom su svi osvajači i gospodari ovog grada svoje tvrđave i utvrde gradili na toj strani Dunava. S budimskih brda se pruža predivan pogled na Dunav, mostove i Peštu s druge strane. Zanimljivost Budima, osim samih utvrda, jesu labirinti. Mnoštvo tunela i prolaza u unutrašnjosti brda, koji su u II.svjetskom ratu služili kao skloništa.

Budim i Peštu danas spaja devet mostova. Jedan od najznačajnijih je Elizabetin most (Erzsebet hid), koji je ime dobio po lijepoj ženi cara Franje Josipa, Elizabeti Bavarskoj, poznatijoj po imenu Sisi, a preko kojeg smo prošli kada smo se zaputili iz Budima u Peštu.

Svaki je most poseban na svoj način. Budući da su noću osvijetljeni, vožnja brodom po Dunavu u večernjim satima, uz pogled na Parlament s jedne te palače i utvrde s druge strane ostat će nam u dugom sjećanju.