Udio zaposlenih sa zanimanjima iz sektora u nekoj djelatnosti.

Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na način koji dodaje znanje primatelju. Drugim riječima, to je kontekst u kojem su podaci uzeti.

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u okolini.

Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretičari se slažu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem.

Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.

Inteligencija, mjerena IQ-om i drugim testovima, se najčešće koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim organizacijama zato jer je dobar pokazatelj na ponašanje pojedinca.

Internet je svjetska mreža računala - mreža nad mrežama. Ali Internet nije samo računalna mreža, niti je samo tehnološki fenomen kojim se danas bave informatički stručnjaci - već fenomen koji je postao multidisciplinaran, te zaslužuje pažnju i drugih nauka, kao što su: sociologija, psihologija, ekonomija (marketing), politologija...

Svrstati internet u kategoriju 'informatika' bilo bi nepravedno prema svim onim korisnicima koji nisu informatičari a internetom se bave svakodnevno i koriste ga za zabavu, učenje, razmjenu informacija ili za trgovinu. Stoga, kako se TV i radio više ne mogu svrstati isključivo u kategoriju 'elektronika' - vjerojatno je i Internet zaslužio posebnu kategoriju u Wikipediji.

Internet identitet je identitet koji korisnici interneta stvaraju u internet zajednicama. Iako neki ljudi više vole koristiti svoje pravo ime na internetu, većina se predstavlja putem pseudonima, koji otkrivaju naizmjenične količine osobnih informacija. I nekim internet sklopovima, uključujući forume, MUDove (Multi-user Dungeon – preteća Role-Play igara), slanje trenutnih poruka (instant messaging) i Masivne Multyplayer Online Igre (Mass-Multiplayer-Online-Games) – korisnici se mogu predstaviti vizualno pomoći avatara, slike veličine ikone.

I kako drugi korisnici vrše međudjelovanje sa utemeljenim internet identitetom stvara se reputacija, koja im dopušta da odluče da li je taj identitet pouzdan.

Internetske stranice (točnije web stranice ili www stranice) se sastoje od niza HTML/XHTML dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć web preglednika (browsera).

Web je jedan od servisa Interneta, koji upravo služi za prezentaciju web stranica pomoću HTTP protokola. Usporedbe radi još neki poznatiji Internet servisi su elektronička pošta i FTP, ali i ssh, IRC i još neki.

U hrvatskom cyber slangu ne postoje različiti izrazi za engleske nazive web site i web page, tako da je ponekad nejasno da li se izraz 'web stranice' odnosi na dokumente (web page) ili kolekciju dokumenata i resursa koji čine web site, pa većina surfera i webmastera radije koristi engleske izraze za stranicu (page - HTML dokument) i stranice (site - kolekcija HTML dokumenata i multimedijalnih resursa).

Intranet je privatna računalna mreža neke organizacije koja koristi Internet protokole, mrežnu povezanost i mogućnosti javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omogućila svojim zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Ponekad se termin intranet odnosi na svoju najuočljiviju uslugu, interne web stranice. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet, kao što su klijenti i serveri koji koriste Internet protokol (IP). Koriste se i drugi Internet protokoli kao što su HTTP, FTP i e-mail.

Pojednostavljeno, intranet se može objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik interneta ograničen na jednu organizaciju.

IP adresa je jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu. IP adresa je u osnovi binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP protokola, IPv4, binarni broj 32 bita dug. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u jednom 8-bitnom binarnom prikazu. IPv6 verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti.

Svako računalo koje je povezano na Internet mora imati jednoznačno dodijeljenu IP adresu. Te adrese su nužne da bi se paketi upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog. Taj postupak preusmjeravanja vrše računala specifične namjene koje nazivamo usmjerivači.

Kako je nužno da IP adrese budu jednoznačno dodijeljene, postoje međunarodne organizacije koje se brinu o raspodjeli IP adresnog prostora. Takva je organizacija The Internet Assigned Numbers Authority (IANA). IANA zatim za određen raspon adresa zadužuje regionalne Internet registre, pa je za područje Europe zadužen RIPE Network Coordination Centre.

Ip adrese se dijele na one privatne i javne. Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane. Razvojem Interneta počelo je nedostajati sve više i više slobodnih IP adresa. Rješenje tog problema su bile privatne IP adrese. Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži. Prilikom izlaska korisnika iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda NAT(Network Address Translation) i PAT (Port Address Translation).

Postoje 5 klasa IP adresa. To su:

• Klasa A 10-127 u prvom oktetu
• Klasa B 128-191 u prvom oktetu
• Klasa C 192-223 u prvom oktetu
• Klasa D 224-239 u prvom oktetu
• Klasa E 240-255 u prvom oktetu

IP protokol verzija 4, ili kraće IPv4 je najrašireniji IP protokol na najvećoj računaloj mreži danas - Internetu. Pojedine verzije IP protokola se razlikuju po načinu adresiranja, izgledu zaglavlja paketa ali i brojnim drugim detaljima. Najvažnija karakteristika IPv4 protokola je da koristi 32-bitnu IP adresu, tj. propisana duljina svake IP adrese u ovoj verziji protokola je 32 bita.

IP protokol verzija 6, ili kraće IPv6 je relativno nova verzija IP protokola koja će najvjerojatnije postati sljedeća standardna verzija komunikacijskog protokola na najvećoj računaloj mreži danas - Internetu. Trenutno najraširenija verzija je IP verzija 4, ili kraće IPv4. Pojedine verzije IP protokola se razlikuju po načinu adresiranja, izgledu zaglavlja paketa, ali i brojnim drugim detaljima. Najvažnija karakteristika IPv6 protokola je da koristi 128-bitnu IP adresu, tj. propisana duljina svake IP adrese u ovoj verziji protokola je 128 bita.

Skup znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti koje je osoba stekla učenjem i dokazuje ih nakon postupka učenja.