Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti. Učenik je redovni ili izvanredni polaznik određenog oblika obrazovnih institucija. U suvremenoj didaktici on se javlja kao subjekt nastavnog procesa i to u svim njegovim fazama (od planiranja, preko realizacije do vrednovanja).

Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva. Obuhvaća usvajanje navika, informacija, znanja, vještina i sposobnosti. To je proces uskladištavanja podataka u skladištu pamćenja.

Stjecanje strategija i vještina učenja je razvojni proces što prolazi kroz tri faze:

1. Metakognicija - podrazumijeva spoznajne procese o našim vlastitim spoznajnim procesima. Uključuje tri stupnja:

• Poznavanje vlastitih sposobnosti za učenje,
• Samopromatranje/samopraćenje napretka vlastitog učenja prema cilju i vrjednovanje uspjeha na kraju učenja,
• Autoregulacija procesa učenja izmjenom postupaka u slučaju poteškoća u postizanju ciljeva.

2. Vještine učenja su:

• Vještina brzog i točnog čitanja s razumijevanjem (izdvajanje bitnih dijelova sadržaja i sažimanje u smislene rečenice).
• Aktivno slušanje predavanja i vođenje bilješka na nastavi, te dopuna bilježaka samostalnim učenjem.
• Vještina rješavanja testova znanja.
• Vještina ovaldavanja tremom.
• Upravljanje vremenom potrebnim za učenje (planiranje učenja i odmora).
• Učinkovito izmjenjivanje učenja i ponavljanja.
• Učinkovito dijeljenje većih cjelina gradiva na manje smislene dijelove.
• Otkrivanje smislenih odnosa među novim informacijama i njihovo povezivanje s prethodnim znanjem.
• Prepričavanje novog sadržaja vlastitim riječima, smišljanje priprema za opisane pojave i moguće praktične primjene.
• Postavljanje pitanja, smišljanje problema i pokušaj njihovog rješavanja.

3. Kognitivni stil su više ovisni o urođenim osobinama. Razlikujemo sljedeće bipolarne stilove:

• refleksivan nasuprot impulzivnom
• ovisan o kontekstu nasuprot neovisnom o kontekstu
• desno hemisferičan nasuprot lijevo hemisferičnom

Strategija učenja je način kojim učenik upravlja svojim učenjem, a temelji se na njegovom poznavanju vlastitih osobina i sposobnosti, znanju o obrazovnim zadaćama što ih mora izvršiti, vještinama stjecanja, povezivanja i primjene novog znanja, nužnom predznanju i poznavanju svrhovitosti i uporabe vrijednosti novog znanja. Prilikom učenja treba se voditi računa o:

• navici mjesta - određivanje stalnog mjesta za učenje,
• navici vremena - unaprijed planirano dnevno i tjedno učenje prema rasporedu predmeta u školi,
• navici učenja na nastavi.

Etape učenja trebale bi trajati 30 do 40 minuta (u srednjoj školi i do 60 minuta), a stanke 5 do 10 minuta (ne dulje kako se ne bi izgubio potreban zamah u učenju). Stanka bi se trebala iskoristiti za razgibavanje i opuštanje.

Nastavnik/učitelj/profesor/odgajatelj je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta educirana za rad u vrtiću, školi ili fakultetu za određen predmet. On mora udovoljiti nizu specifičnih zahtjeva kao što su: svjesna motiviranost za zvanje, potpuniji sustav općeg i stručnog obrazovanja, visoke intelektualne sposobnosti, crte ličnosti adekvatne sustavu vrijednosti u društvu, visoku razinu zrelosti ličnosti, te visoku razinu osobne kulture.

Suvremeni učitelj je organizator i voditelj nastavnog procesa, koordinator i mentor, motivator, ravnopravni suradnik i dr. Njegova primarna uloga je da učenicima bude od pomoći u razvoju svih njihovih fizičkih i psihičkih potencijala te da im pomogne u dostizanju individualnog maksimuma.

Suvremeni zahtjevi i dalje afirmiraju pojedince kao kreativce i inicijatore, ali sada se više traži timski rad učitelja. Učitelji se konstantno profesionalno usvršavaju, kako bi što bolje odgovorili novim zahtjevima društva.

URL (akronim za engl. Uniform Resource Locator) je Web adresa određenog resursa na Internetu. Resurs na koji pokazuje URL adresa može biti HTML dokument (web stranica), slika, ili bilo koja datoteka koja nalazi na određenom web serveru.

URL adresnu sintaksu prvi put je definirao Tim Berners-Lee za primjenu na Webu, a trenutno korišteni standardi su definirani Internetskim standardom RFC 1738.

URL je jedna od temeljnih inovacija u povjesti Interneta. Sintaksa ove adrese je smišljena kako bi bila generička, proširiva, te u mogućnosti prikazati adresu u bilo kojem setu znakova (uz uporabu ograničenog seta ASCII znakova).