« Ožujak 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Svi oceani i mora na Zemlji zajednički se nazivaju svjetsko more. Oceani su jedinstvene kontinuirane mase morske vode velikih dimenzija, a u antici su ih Grci imenovali prema bogu mora i voda Okeanu. Broj oceana i njihove službene granice definira Međunarodna hidrografska organizacija (IHO). Prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji na Zemlji je pet oceana: Tihi (Pacifik ili Veliki), Atlantski, Indijski, Južni (Antarktički) i Sjeverni (Arktički) ocean. Tihi ocean je najveći i najdublji ocean na Zemlji te prekriva gotovo 1/3 Zemljine površine i sadrži oko 50% sve tekuće vode na Zemlji. Obilježavanje Svjetskog dana oceana važno je i radi podizanja svijesti svjetske populacije o važnosti i bogatstvu oceana. Život na Zemlji se najprije razvio u oceanima, a danas oko 94% svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji živi u oceanima. Smatra se da između 70-80% kisika koji udišemo proizvode morske biljke (uglavnom morske alge). Obzirom na činjenicu da klima na Zemlji izuzetno ovisi o oceanima, a litoralnim procesima posebice kroz XX. i XXI. stoljeće i svjetska populacija (2/3 svjetske populacije danas živi u blizini mora i oceana), nije teško zaključiti kako oceani imaju vrlo važnu ulogu za život na Zemlji. Današnja onečišćenja morske vode su velika, a to najbolje oslikava onečišćenje kao što je veliki pacifički otok smeća koji je površinom za 46% veći od Indije i koji sadržava 80 000 tona smeća. U XXI. stoljeću oceanima je svako potreban veći stupanj zaštite.