Suvremeno glagoljaštvo u projektnoj nastavi Hrvatskoga jezika

DIGITALNI MEDIJSKI SADRŽAJ TE IZRADA GLAGOLJIČKE KUGLE: Karolina Cecilija Krstaš, 4. D

UVOD NAPISALA: Tina Udović, prof. savjetnik

Koja je uloga glagoljaškog nasljeđa u našem suvremenom okružju? Motivirana nastavom Hrvatskoga jezika te svrhom i ciljevima projekta Očuvanje kulturno-umjetničke baštine glagoljaškog nasljeđa Hrvatskoga primorja, vrijedna i iznimno kreativna učenica Karolina Cecilija Krstaš, 4. D, u međupredmetnoj je korelaciji predmeta Hrvatski jezik s predmetima struke (dizajner unutrašnje arhitekture) osmislila, dizajnirala i  konstruirala glagoljičku disko-kuglu sa svim glagoljičkim slovima te zlatnom bojom istaknutim početnim slovima Građevinske tehničke škole. Digitalni medijski sadržaj uz glazbu po izboru učenice u cijelosti je uradak učenice Karoline Cecilije Krstaš, 4. D, s ciljem demonstriranja načina i postupka izrade glagoljičke disko-kugle te motiviranja i poticanja suučenika škole kao i šire društvene zajednice.

Glagoljička disko-kugla dio je stalnog izložbenog postava uređenja učionice br. 23 za Hrvatski jezik. Čestitamo Karolini na posve originalnoj i autentičnoj primjeni glagoljaškog nasljeđa kulturno-umjetničke baštine Hrvatskoga primorja te njezinoj primjeni u kontekstu podizanja ugleda Građevinske tehničke škole, u glagoljičkoj kugli istaknutoj zlatnim slovima GTŠ koja čine i logotip škole.

Slika Doriana Graya kao stalno književno i filmsko nadahnuće

RECENZIJU NAPISALA: Anđela Sverić, 4. D

UVOD NAPISALA: Tina Udović, prof. savjetnik

Poveznica na film po izboru učenice:

https://youtu.be/5iYhpNroh2U?si=aaclSsz0YRbASwLu

Što čini univerzalnost i svevremenost književnog i filmskog djela? Talentirana i vrijedna učenica Anđela Sverić, 4. D, svojom je napisanom, izvrsnom recenzijom knjige Slika Doriana Graya Oscara Wildea i filmske adaptacije knjige pod nazivom Dorian Gray, u sklopu nastave Hrvatskoga jezika i projekta Volim kazalište i film iscrpno odgovorila na to pitanje ostvarivši odgojno-obrazovne ishode učenja: SŠ HJ A.4.4. Učenik piše raspravljačke tekstove u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja, SŠ HJ C.4.1. Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja, SŠ HJ B.4.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu, SŠ HJ B.4.2. Učenik opisuje različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu, SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja, SŠ HJ A.4.2. Učenik sluša tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom svrhom i iz različitih izvora, SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, SŠ HJ B.4.3. Učenik opisuje slijed književnih poetika i razdoblja i prosuđuje utjecaj različitih konteksta na književni tekst, SŠ HJ C.4.2. Učenik objašnjava povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova te odgojno-obrazovne ishode međupredmetnih kurikuluma. Učenici Anđeli Sverić, 4. D čestitamo na izvrsno napisanoj, nadahnutoj recenziji koja slijedi u nastavku teksta.

Recenzija Anđele Sverić, 4. D:

Usporedba književnih djela i filmskih adaptacija pruža intrigantan uvid u raznolikost umjetničkih interpretacija jedne priče. Oscar Wildevo djelo „Slika Doriana Graya” iz 19. stoljeća ostavlja snažan pečat na književnom svijetu, a njegova duboka introspekcija o moralnosti i iskvarenosti ljudske prirode osvjetljava tamne kutke ljudske duše. Nasuprot tome, filmska adaptacija iz 2009. godine, pod naslovom „Dorian Gray”, donosi vizualni aspekt priče, istražujući kako se vizualna umjetnost može prenijeti na filmsko platno. Wildeova proza, nježno tkana riječima, stvara atmosferu viktorijanske Engleske i kroz lik Doriana Graya propituje duboke moralne dileme. S druge strane, filmska adaptacija, koristeći vizualne elemente poput scenografije, kostima i kinematografije, ima potencijal dodatno naglasiti estetske aspekte Wildeove priče.

Pitanje vremenskog i kulturnog konteksta također igra važnu ulogu u usporedbi, jer se film može prilagoditi modernim gledateljima, dok književno djelo ostaje zarobljeno u vlastitom vremenu. U središtu ove usporedbe nalazi se Dorian Gray kao kompleksan lik čije duboke transformacije izazivaju moralne rasprave. Kako knjiga i film interpretiraju Grayevu transformaciju, i kako se odnose prema Wildeovoj temeljnoj poruci o opasnostima iskvarenosti i pohlepe? Ova usporedba obećava proširenje razumijevanja Wildeove klasične priče kroz prizmu modernog filma, postavljajući pitanje kako su umjetnički izrazi evoluirali kroz različite medije i vremenske periode.

U filmu „Dorian Gray” iz 2009. godine, režiera Olivera Parkera, vidimo intrigantnu adaptaciju Wildeovog klasičnog djela „Slika Doriana Graya”. Unatoč nastojanjima zadržavanja esencijalnih elemenata priče, film je podložan određenim promjenama koje utječu na doživljaj likova i ključnih tematskih elemenata. Prvenstveno, sličnosti između knjige i filma ogledaju se u temeljnoj priči o Dorianu Grayu, mladiću čija slika stari umjesto njega, čime se održava njegova vanjska ljepota dok moralno propada. Film, zbog svojih vremenskih ograničenja, naglašava vizualne aspekte priče, ponekad na štetu dubine likova i introspekcije koja je prisutna u književnom originalu. Lik Doriana Graya, koji je u knjizi izuzetno kompleksan, suočava se s dubokim moralnim sukobima. Književni Dorian Gray ima više prostora za introspekciju i izražavanje svojih unutarnjih borbi, dok je filmski Dorian Gray, pod utjecajem brzog ritma i vizualnih zahtjeva, često ograničen na vanjske izraze. To rezultira manjkom dubine i kompleksnosti lika u filmskoj verziji. Promjene u zapletu također su primjetne, a film ponekad ublažava ili mijenja određene događaje kako bi prilagodio naraciju filmskom formatu. Ovaj pristup može utjecati na razumijevanje ključnih poruka i moralnih dvojbi koje je Wilde izvorno postavio.

Film ima svoje snažne strane, posebno u vizualnom izrazu. Scenografija, kostimi i kinematografija doprinose stvaranju atmosfere viktorijanske Engleske, pružajući gledatelju estetski užitak. Ipak, važno je istaknuti da estetska vrijednost ne zamjenjuje nužno dublje moralne poruke koje je Wilde pokušao prenijeti. U zaključku, film „Dorian Gray” donosi svoj autorski pristup klasičnom djelu, ali istovremeno naglašava izazove u prenošenju kompleksnosti književnih likova i dubine moralnih tema na filmsko platno. Kritičko promišljanje ovih aspekata omogućuje nam bolje razumijevanje kako različiti mediji interpretiraju klasična književna djela te kako se umjetnički izrazi razvijaju kroz vrijeme.

Unatoč određenim kritikama usmjerenim prema filmskoj adaptaciji „Dorian Gray” iz 2009. godine, važno je prepoznati bogatstvo i kompleksnost Wildeove književnosti koja se teško može potpuno prenijeti na filmsko platno. Književno djelo „Slika Doriana Graya” ostaje neosporno vrijedno zbog Wildeovog jedinstvenog načina izražavanja emocija, dubokih moralnih nijansi i kompleksnosti likova koje je teško replicirati u filmskom formatu. Iako je film pružio vizualno zadovoljstvo, nedostajanje dubine likova i introspekcije koje pruža književna forma čini da se gledatelj susreće s ograničenjima u potpunom razumijevanju sukoba i moralnih dilema Doriana Graya. S druge strane, važno je naglasiti da film ima svoje vlastite vrline, pridonoseći estetskom doživljaju i nudeći drugačiji pristup priči. Ova usporedba književnog djela i filmske adaptacije konačno nas potiče na refleksiju o različitim oblicima umjetničkog izraza. Dok književnost ostaje neprikosnovena u izražavanju dubokih emocija i moralnih dilema, film pruža jedinstvenu priliku za vizualno iskustvo i modernu interpretaciju klasičnih priča.

Poruka „Slike Doriana Graya” ostaje relevantna unatoč vremenskim promjenama: ispitivanje granica moralnosti, iskvarenosti i opasnosti pohlepe univerzalna je tema koja nas tjera na razmišljanje o vlastitoj ljudskosti. Tako, dok književno djelo ostaje esencijalno za potpuno razumijevanje Wildeovih dubokih misli, film pruža dopunjujuću perspektivu koja nadopunjuje, ali ne zamjenjuje originalnu književnost. Ovom usporedbom shvaćamo kako oba medija imaju svoje mjesto u očuvanju i proširivanju kulturnog nasljeđa.

This field trip was organized by our physics teacher, as it helps students understand the laws of physics we learn about in school. We believe educational trips like this increase learning outcomes as well as have a positive impact on the student’s perception of the learning experience.

The trip started with touring and learning about the capital city of Slovenia, Ljubljana, where we explored the beautiful centre of the city and visited Pipers’ Tower and the Viewing tower. Since the view from the towers truly is picturesque, we all took a moment just to stop and enjoy in it.  Then we went to the “House of Experiments”, toured it and attended interesting physics presentations on gas laws.

The main objective of this educational tour was to allow students to explore physics in a fun and interesting way for learning purposes. It can be concluded that the trip was successful and we can say that our objective was achieved. All of us learned something new and beneficial but most importantly we all had fun and got to socialize with our classmates which strengthens our friendships.

Written by: Larissa Ribarić and Katia Butorac (class 2 AT)

Edited by: Sanja Bura, March 2024

Svim učenicima i roditeljima želimo ugodne praznike!

Izlet u Belfast i posjet muzeju Titanic Belfast predstavljaju jedan fascinantan i nezaboravan doživljaj u sudjelovanju u Erasmus + projektu. Muzej Titanic Belfast jedno je od najistaknutijih mjesta koje se treba posjetiti ukoliko se nađete u Sjevernoj Irskoj.

Polazak je bio u nedjeljno jutro. Putovanje autobusom pružilo nam je priliku za dodatno odmaranje i povremeno spavanje tijekom kišovitog vremena. Nakon nekoliko sati vožnje stigli smo na odredište, muzej Titanic Belfast, posvećen najpoznatijem brodu. Negativna stavka putovanja je velika količina padalina koje su nas zahvatile. Usprkos vjetru i kiši uspjeli smo se lijepo provesti i upoznati se s cijelim postavom Muzeja Titanik. Muzej je smješten na mjestu gdje se legendarni brod Titanik izgradio, što samo po sebi ostavlja vrlo ugodan i dobar dojam. Ulazak u muzej vodi posjetitelje kroz interaktivno putovanje kroz vrijeme, omogućujući im da dožive život na brodu Titanik. Prikazana je njegova izgradnja, život putnika i posade. Izložba uključuje autentične artefakte, replike interijera broda, priče putnika i posade te tehnološke inovacije koje su bile dio Titanikovog dizajna. Jedan od najdirljivijih dijelova muzeja je Memorijalna galerija, posvećena sudbini putnika i članova posade. Kroz fotografije, priče i osobne predmete osjeća se dubina tragedije koja se dogodila 1912. godine. Muzej ne samo da pruža uvid u povijest slavnog broda već i u šire društvene, kulturne, i tehnološke kontekste. Posjetitelji se mogu diviti i prirodnoj veličini replike broda. Posjet muzeju bilo je jedno izuzetno i nezaboravno iskustvo.

Nakon muzeja uputili smo se posjetu grada Belfasta. U gradu je također vrijeme bilo nestabilno. Dočekao nas je neugodan prizor policajaca na glavnoj cesti, no taj neugodan prizor nadoknadio je sami grad. Jedan od značajki grada Belfasta je njegova arhitektura koja kombinira elemente viktorijanskog stila s modernim dizajnom. Grad također nudi raznoliku kulturnu scenu. Može se pronaći mnogo pubova i barova gdje se može uživati u tradicionalnoj irskoj glazbi i atmosferi. Ujedno, uz barove i pubove, na glavnim ulicama mogu se pronaći raznovrsni kafići koji pružaju vrlo ugodan ambijent i estetiku. Ukratko, Belfast je grad koji nudi dinamičnu mješavinu povijesti, kulture, arhitekture i prirodne ljepote.

Pri povratku u Bray, ponovno nas je dočekala duga vožnja koju je većina iskoristila za odmor i dijeljenje dojmova. Vožnja je bila ugodna i, nakon dugačkog dana, opuštajuća.

Kali Zatezalo, Uršula Gerstman IV AT

Građevinska tehnička škola Rijeka

U sklopu Erasmus+ projekta imali smo jedan slobodan dan koji smo iskoristili tako što smo obišli zoološki vrt u Dublinu (Dublin Zoo).

Budući da vlakovi ne voze vikendima, morali smo putovati autobusom te nam je zbog toga put do zoološkog vrta trajao dulje. Stigavši u zoološki zaposlenici su bili izuzetno ljubazni prema nama. Studentska i učenička karta bila je 17,5€ + dodatnih 1€ za donaciju zoološkom.

Prolazeći kroz zoološki vidjeli smo puno interesantnih životinja i predmeta – od reptila i fosila dinosaura sve do slonova i žirafa. Sam zoološki je podijeljen na dvije etape – na dio sa životinjama iz Azije i dio sa životinjama iz Afrike, dok su se reptili nalazili u kući reptila i domaće životinje u farmi. Bili smo očarani životinjama koje nisu uobičajene u Hrvatskoj – crvene pande, majmuni, ljenjivci, krokodili, okapi, zebre, flaminga.

Domaće životinje poput svinja, ovca i koza smo čak i dragali. Nažalost zoološki vrt smo morali obići brzim korakom jer je bilo 3 sata prije zatvaranja. Na kraju smo obišli suvenirnicu i vratili se svojim kućama sa svakakvim magnetima i plišanim igračkama. Stvarno nam je bilo divno i jako smo se lijepo proveli.

Anamarija Salopek, 3.D

Svim učenicima želimo ugodne praznike!

Nakon prvih dojmova i smještaja u obitelji, nedjelja, 28. siječnja, bila je dan za turistički obilazak Dublina autobusom.

Simpatični vozač autobusa i vodič, Eugene, pričao je mješavinom neobičnog irskog i engleskog narječja, dijeleći s nama zanimljive crtice o Brayu i Dublinu. Polako smo utonuli u sjedala i uživali vožnjom gradskim četvrtima, predivnim viktorijanskim fasadama na kućama sa životopisnim ulaznim vratima, mnoštvu šarenih dućana i ljudi koji prolaze ulicama.

Vidjeli smo kuću pisca Oscara Wildea, zgradu na kojoj su dekoracije iz priče Guliverova putovanja, Jonathana Swifta, bivši hotel u vlasništvu grupe U2 i galiju kojom su na Irsko tlo došli Vikinzi.

Slobodno vrijeme proveli smo lutajući ulicama.  Istražili smo što bi bilo zanimljivo posjetiti i otkriti u ovom gradu koji Irci zovu Átha Cliath na rijeci Liffey u zaljevu okruženom Wicklow planinama.

U Bray – gradić u kojem smo smješteni, vratili smo se Daily vlakom, u kome je ugodno i toplo, taman za kratki odmor prije izlaska u kišovito večernje okruženje obalnog mjesta.

Tjedan je prošao u radu na Revitt programu i upoznavanju s Irskom kulturom i običajima.

27. siječnja, subota, bio je dan za let avionom! Naše Erasmus iskustvo započinje vožnjom autobusom na aerodrom „Franjo Tuđman“. Krenuli smo puni iščekivanja, razmišljajući što nas sve čeka u sljedećim danima.

Prijava, odnosno „check-in“, na aerodromu je prošla bez problema, prošli smo kroz carinu i imali nešto vremena za razgled dućana i kafića prije polaska. Ukrcaj je bio na vrijeme, a nakon što je avion poletio, napetost je popustila i mogli smo uživati u letu (onima koji su prvi put u avionu nije bilo svejedno).

Zagreb – Amsterdam – Dublin. U Dublinu nas je dočekao predstavnik Martello training agencije. Možemo reći da je putovanje prošlo u redu, iako smo imali jedan izgubljen kovčeg (koji je za dva dana vraćen),  dva oštećena i poneke putnike ošamućene od leta, ali ….. idemo dalje.

Bray i Dublin nas čekaju.

 Povjerenstvo: J. Begović, D. Vukelić, D. Čuka