Što je biblioterapija i može li se provoditi u školi?

Nezahvalno ime ove tehnike raspravljanja o književnim tekstovima, često bude razlogom da zaziremo od pokušaja da se upustimo u radionicu.

Stoga na samom početku želimo istaći da se termin terapija odnosi „samo“ na kontekst njegovanja zdravog uma, rada na emocionalnoj zrelosti, dok druge terapijske konotacije prepuštamo profesijama koje imaju za to kredibilitet.

Posegnuli smo za metodama literarne biblioterapije kako bismo učenicima ukazali na mogućnost razgovora o visoko umjetničkom tekstu s naglaskom na ponašanje likova u književnom djelu.

U želji i profesionalnoj potrebi poticanja čitanja među mladima, populacijom koja, nakon dječje knjige, nevoljko prelazi na literaturu za mlade, nastojimo pronaći metode kojima bismo ih ponovno potakli na istraživanje i uživanje u  književnim tekstovima.

Obrazac literarne biblioterapije kojim se otkrivaju emocije kroz misli i djelovanje, nastojali smo testirati putem odabranih književnih tekstova.

U suradnji s profesoricom Sandrom Lukić, na nastavnom satu Etike napravili smo mali književni kružok.

Maturantima i učenicima trećeg razreda, nastojali smo odabrati tekstove koji će biti sadržajno i estetski zanimljivi i izazovni, u smislu da se neće „otvoriti na prvo čitanje“.

Budući da učenici nisu bili u mogućnosti prethodno pročitati tekst, knjižničarka je na satu podijelila svakom učeniku primjerak teksta i pročitala ga.

Zanimljivo je što su učenici primijetili da im već dugo netko nije čitao priču.  Čitanje naglas najčešće prestaje kad dijete nauči samostalno čitati no, zaboravljamo da takvom aktivnošću stavljamo knjigu u središte pažnje, osoba lakše povezuje sve što vidi, čuje, a omogućuje i razvoj mašte.

Nakon čitanja učenici su objavili svoje emocije i dojmove o tekstu, a potom smo se nastojali uhvatiti u koštac s konkretnim životnim iskustvom književnoga lika.

Niti u jednom trenutku nismo inzistirali na procesu identifikacije, svjesni da se radi o izoliranom  književnom susretu. Takvi procesi zahtijevaju repetitivnost susreta i tehnika kako bi se osvijestili i izmijenili naučeni obrasci ponašanja na neke problemske situacije.  Ostali smo u sigurnosti književnoga teksta i knjiškog lika te smo nastojali nešto naučiti na njihovim greškama; da ne moramo na vlastitim.

Maturanti su raspravljali o kratkoj priči Ivane Bodrožić, Fikcija, a trećaši o tekstu Lijepa glad, Olje Savičević.

Pozitivna iskustva poticaj su da nastavimo s ovakvim oblikom druženja i rada.

Knjižničarka

Mr.sc. Maja Cvjetković, prof. I mag.kroat.

Popis udžbenika 2023./2024.

Napomena: nema promjena u odnosu na prethodnu školsku godinu

Knjižničarka Anita Pešut ugostila je učenike i održala radionicu 3D printanja.

Tema radionice bila je izrada predmeta  koji su ujedno primjer germanizama u građevinarstvu (šarafciger i šaraf,  cigla, vaservaga, bager…).

Izrađenim predmetima okitit će se božićno drvce u učionici za Njemački jezik.

Zahvaljujemo knjižničarki Pešut što nam je posvetila svoje vrijeme i ugostila nas u knjižnici.

Rijeka riječi književni je festival u organizaciji Prve riječke hrvatske gimnazije na kojem se družimo već treću godinu.

Ideja festivala je približiti srednjoškolcima književnost i autore koji stvaraju u njihovoj neposrednoj blizini, sugerirajući da se književnost stvara ovdje i sada te da živi izvan sata lektire i književnih čitanki.

Susret su organizirale, Maja Cvjetković, knjižničarka i voditeljica projekta te Vanda Milković i Marija Raos- Skitarelić, profesorice hrvatskoga jezika i koordinatorice projekta.

U dogovoru, odlučeno je da gošća naše škole bude Frida Šarar – pjesnikinja, kolumnistica, pjevačica, potpuna umjetnica koja percipira i komunicira našu stvarnost.

Učenici Kali Zatezalo, Lovro Faflja  (3AT), Simona Kajtazi, Simona Stojanović i Helena Matulja (2AT) čitali su zbirke: Halter ego, Ženo, pokrij tu dušu i Udaljena jednu stvarnost odavde.

Na temelju pročitanih pjesama i kolumni koje autorica objavljuje u Tekliću, učenici su osmislili niz pitanja koja su postavili autorici na školskom susretu 14.11.2022. godine.

Kali Zatezalo i Lovro Faflja odabrani su kao moderatori razgovora s autoricom na samom festivalu koji se odvijao 21. i 22.11. u dvorani Filodrammatice u Rijeci.

Na festivalu su sudjelovali književnici:  Zoran Žmirić, Monika Herceg, Đurđica Čićlić, Marko Tomaš, Frida Šarar i Martina Frka Milotić, a moderirali su  učenici Prve riječke hrvatske gimnazije, Gimnazije Andrije Mohororvičića, Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja, Gimnazije Sisak te Građevinske tehničke škole.

Osim dragocjenog iskustva vođenja književnog susreta, naši učenici su se susreli s učenicima drugih škola koji dijele slične interese i želju za stvaranjem i sudjelovanjem u kulturnom životu grada. Nekima je ovo bio prvi književni susret, ali sigurno neće ostati posljednji jer planovi već postoje.

Festival je bio popraćen u medijima i na društvenim mrežama:

https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/krece-novo-izdanje-programa-rijeka-rijeci/?fbclid=IwAR0EFp2ej1sG4HV42PpuGGDYboAyjphg-wzqUhKAqrekjxxR14V_1Kbdk4k

(2022-11-28)

Mr.sc. Maja Cvjetković, prof. i mag kroat.

knjižničarka

Popis udžbenika 2022./2023.

Učenici 2AT razreda sudjeluju u projektu Lektira na mreži u kojem je ostvarena suradnja Školske knjižnice i nastave Hrvatskoga jezika. Projekt traje cijelu školsku godinu 2021./22.

U drugoj fazi natjecanja, radovi naših učenika plasirali su se među prvih 30 (od pristiglih 80) čime ulaze u novu fazu natjecanja.

Zadatak je bio napisati pismo nekom od likova ili autoru djela Preobrazba koristeći isključivo digitalni alat Canva. Posebno se cijenio i ocjenjivao neočekivani pogled na odnose, likove i djelo, izrečen pismom.

Čestitamo učenicima na uspješnim radovima kao i na trudu uloženom preko zimskih školskih praznika.

Na poveznici možete pogledati njihove radove.

Mentorice:

Marija Raos Skitarelić

Maja Cvjetković

#LNM #lektira_na_mreži #hmšk #cnsl

https://drive.google.com/file/d/15qZ4p1i-JkGDSHbL7QUs5dWLS0YTAnq-/view

https://drive.google.com/file/d/12V68gvy8iQAuUqSH5ZEi9vIeKxg9X8di/view

 Osebujan projekt Lektira na mreži podijeljen je u četiri faze. U prvoj fazi koja je završila 29. studenoga cilj je bio uspješno reklamirati lektiru. U nekoliko ponuđenih lektirskih zapisa našla se i lektira F. Kafke: Preobrazba koju su učenici Mia Vokši, Nensi Žgur, Kali Zatezalo, Tin Faflja i Tin Fike uspješno prezentirali u zadanoj aplikaciji Ampstor.

 Način na koji su oni doživjeli pročitanu lektiru i mogućnost kako se ona može reklamirati možete pogledati na sljedećim poveznicama:

Preobrazba

Franz Kafka – Preobrazba

Marija Raos Skitarelić

Maja Cvjetković

Počinju pripreme za najveseliji dio godine, dekoriramo, palimo lampice, kupujemo poklone. U vremenu darivanja i mi smo odlučili pokloniti vam adventski kalendar koji je ove godine tematiziran Godinom čitanja.

Učenici koji slušaju nastavu Njemačkog jezika s profesoricom Sandrom Lukić, a u suradnji sa Školskom knjižnicom, osmislili su, preveli i izradili Online adventski kalendar.

Pridruži nam se u slatkom odbrojavanju, a ako želiš znati- čitaj!

Sandra Lukić, prof.

Maja Cvjetković, prof.

Obično čuvamo lijepe uspomene, a one loše s vremenom blijede, otpuštamo ih, opraštamo, zbog sebe i vlastitog mentalnog zdravlja.

Ponekad smo, eto, primorani pamtiti i učiti iz prošlosti kako se ona nikada ne bi ponovila, uvažiti ju kao učiteljicu života.

Kako možemo proživjeti teške situacije, mučne trenutke ili odnose, kako ih možemo osvijestiti, a onda i posvijestiti? Naravno, odgovor nam leži u knjigama.

O životnim traumama vlastita iskustva prenose živi svjedoci ili knjiški likovi. Ukoliko niste sigurni možete li podnijeti dovoljno veliku količinu realnosti te se s njom i nositi i proraditi ju, okrenite se književnom liku, sigurnoj zoni unutar koje možete upisivati vlastita iskustva i tegobe, ugodno skriveni iza glavnog lika. I opet doći ćete do pitanja- Što mogu učiniti? Što mogu promijeniti? Što trebam? Što zaslužujem?

Žrtve kojima se odaje pijetet diljem Hrvatske bit će u mislima građanki i građana na različite načine, u koloni sjećanja, u paljenju svijeća, u svjedočanstvima preživjelih…. Ili u  literaturi koja vas može povezati s trenutkom u našoj novijoj povijesti, koja vas može poučiti i prisiliti na razmišljanje o ne tako ugodnim mjestima.

Prijedlozi za dane koji slijede:

1. Siniša Glavašević: Priče iz Vukovara (dostupno u slobodnom pristupu PDF dokument)
2. John Boyne: Dječak u prugastoj pidžami

Možda možete razmisliti o sličnosti između djevojčice u plavom kaputu i dječaka u prugastoj pidžami.

Mr.sc. Maja Cvjetković, prof.i mag.kroat.

knjižničarka

U duhu Halloweena i nadolazećeg kratkog odmora, predlažemo vam da izdvojite malo vremena za čitanje naslova koji ne ulaze u obaveznu lektiru. Tematika je prigodna – malo kukaca, vještica, zmajeva i vukodlaka.

I podsjećamo, još uvijek smo u Godini čitanja, velikom nacionalnom projektu poticanja čitanja!

Naši „strašni“ prijedlozi:

1. Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče

Autorica Maša Kolanović u svojoj knjizi tematizira potrošačku groznicu (kukci/kupci) i oslanja se na remek-djelo Franza Kafke, Probrazba. Suvremeni potrošački kukci i druge jezive priče čekaju vas uz autoričine zanimljive ilustracije.

• Vesna Kurilić: Izazov krvi

 „Pronašla ga je u krvi i snijegu, pod čeljustima vukova i ostatcima svjetla zamiruće eksplozije“…

 Ima li vukodlaka u Gorskom kotaru? Provjerite jer knjiga je dostupna u Školskoj knjižnici.

• Milena Benini: Zmajska Gora

Još jedan kratak roman smješten je u naše susjedstvo, u Istru. Iz New Yorka dolazi mlada vještica kako bi proučila trave za svoju tvrtku koja se bavi izradom prirodne kozmetike. Magle unutrašnje Istre skrivaju legende o vilama, krsnicima, vješticama i zmajevima… legende su oživjele u knjizi nagrađivane autorice Milene Benini.

Pripremila

Maja Cvjetković

knjižničarka