Uređuje i vodi Karmela Živković, školska knjižničarka.

RADNO   VRIJEME

 ZA   KORISNIKE

 

PRIJEPODNEVNA   SMJENA

7:30^h – 13:30^h

POSLIJEPODNEVNA  SMJENA

12^h – 18^h

KLIKNI NA KVAKU!!!!

  IOŠ VIROVITICA

     

      KOLIKO ČITAMO?

Noć knjige, nacionalna manifestacija koja u središte svojeg interesa stavlja djela, njihove tvorce i čitatelje, održat će se 23. travnja u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige.

Ovogodišnja tema pod nazivom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena propituje na koji se način nosimo s vremenima opterećenim kataklizmičkim scenarijima (ratovi, društvene i financijske krize, nepovoljan utjecaj klimatskih promjena) i kako nam u tome knjige mogu pomoći.

U kakvoj literaturi pronalazimo utjehu i motivaciju za promjene? Kakve nam odgovore na suvremene prijetnje nude književnost i znanost? Što nam savjetuju psiholozi? Kako se branimo od pseudočinjenica i lažnih vijesti? I konačno: kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama?

Značajne obljetnice

U 2024. godini brojimo istaknute obljetnice koje mogu poslužiti kao poticaj za osmišljavanje i pripremu događanja. To su 500. obljetnica smrti Marka Marulića, 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić te 100. obljetnica smrti Franza Kafke. I kultni roman Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena u 2024. godini obilježava 70 godina od prvog objavljivanja.

Učenici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica smjer cvjećar povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje (22. travnja) organiziraju simboličnu prodaju presadnica povrća, cvijeća i zaćinskog bilja. Presadnice su uzgojili učenici cvjećarskog zanimanja pod stručnim vodstvom nastavnice Kristine Horvat Vargović. Podjela presadnica bit će 15. i 16. 4. (ponedjeljak i utorak) u školskom plasteniku u vremenu od 9-12 sati. Uz podjelu presadnica svi zainteresirani mogu dobiti savijet  o uzgoju i njezi dotičnih presadnica cvijeća, povrća i začinskog bilja.

 Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja diljem svijeta aktivnostima kojima se želi potaknuti ljude na akciju kako bi očuvali svoj dragocjeni dom.
Ove godine tema je "Investiraj u naš planet" s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica, a s prigodnom prodajom sadnica toj aktivnosti priključili su se i naši učenici.

SRETAN TI ROĐENDAN IOŠ VIROVITICA!

Naših prvih 120 godina

  

Regionalno natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u srijedu, 8. ožujka 2024.

U petak 8. ožujka 2024. s početkom u 12 sati održana je regionalna razina kviza znanja i kreativnosti „Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2023./2024.

Kvizu znanja pristupilo je 613 učenika iz srednjih škola diljem lijepe naše ali i učenici iz Politehnička škola Subotica, Srednja medicinska škola Subotica i Gimnazije „ Svetozar Marković“ (Srbija) tako da ovo natjecanje poprima međunarodni karakter. Da bi učenici prešli na sljedeću, nacionalnu razinu, bilo je potrebno točno riješiti 75% pitanja (točnije, imati 45 točnih odgovara od mogućih 60).

Stoga, na sljedeću, nacionalnu razinu kviza znanja prelazi 325 učenika.

Među učenicima koji su se plasirali na nacionalnu, ili bolje rečeno međudržavnu razinu je i naša učenica  Rea Belčić iz 4 KO.

Rei čestitamo na postignutom uspjehu i želimo joj sve najbolje na državnoj razini.

Dodatna literatura za REGIONALNU razinu natjecanja:

Informacije iz knjiga, uključujući korice +

1.  Strip. Hrvatska enciklopedija. https://www.enciklopedija.hr/clanak/strip

2. Marjane Satrapi. Fibra. https://www.fibra.hr/autori/marjane-satrapi/122/

3. Zoran Žmirić. Fraktura. https://fraktura.hr/autori/zoran-zmiric

Sanjam kako idem pored tebe

...ali kad te u daljini ugledam,
Prelazim na drugu stranu, protivnu,
Gdje me nećeš opaziti
Između prolaznika mnogih.

Pred tobom se sakrivam
Za uglove ulične
Ili za široka stabla.
U noći, sanjam kako idem pored tebe.

 (Dragutin Tadijanović)

32. ROĐENDAN REPUBLIKE HRVATSKE  

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

26.  GODINA   mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja –Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2024. godini žele Vam učenici i djelatnici

 Industrijsko-obrtničke škole Virovitica

Školsko natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u petak,

8. prosinca 2023.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 708 učenika/ca iz 115 srednje škola iz Hrvatske i  Vojvodine. Za prolaznost je trebalo riješiti 60% točno riješenih pitanja. Na slijedeću razinu plasiralo se 690 učenika. Natjecanje NE nastavlja 18 učenika.

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedeće knjige.

1. Zoran Žmirić: Hotel Wartburg – zarazan i moćan roman o odrastanju.

Na školsko natjecanje pristupile su tri učenice.

 Povjerenstvo, u sastavu: Želimir Bato, prof., Kristina Golubić Smojver, prof., i Karmela Živković, školska knjižničarka, utvrdilo je da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

U ovogodišnjem natjecanju sudjelovale su: Rea Belčić iz 4 Ko, Lucija Palijan i Veronika Svoboda iz 1.KO razreda.

Na regionalnu razinu natjecanja plasirale su se sve učenice. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

 

Učenici i nastavnici IOŠ Virovitica obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

18. STUDENI SJEĆENJE NA ŽRTVE VUKOVARA

TO SMO MOGLI BITI MI

Prvi red: Josip Kovačić, Siniša Rajković, Martina Štefančić, Sabahudin Gršić, Tomislav Mikloš, Mario Kolarić,  
Drugi red: Damir Pakšec, Dario Pakšec, Josip Bandić, Boris Vaselek, Dragutin Balog, Igor Kačić

„Htjela sam odati počast žrtvi vršnjaka i njihovih roditelja iz Vukovara. Žalosti me što su samo za dva zabilježena slučaja ubojstva donesene presude. Povijest se možda ružno poigrala nevinim dječjim životima, ali njihova imena i priče nisu zaboravljeni.“

Priča autorica knjige “Mama, ne vidim nebo” Ani Galović koja se istraživanjem manje poznatih tema o Vukovaru bavi godinama.

Mama, ne vidim nebo – Prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992.

U vrijeme bitke za Vukovar 1991. do sredine 1992. godine pod okupacijom i vlasti tzv. SAO Krajine, te prisutnosti UNPROFOR-a ubijeno je 34 vukovarske djece. 34 mlađih od 18 godina od kolovoza 1991. do srpnja 1992. godine. Vukovarska djeca ratnu su stvarnost osjećala kao i odrasli. Bez sigurnosti, često bez osnovnih životnih i higijenskih uvjeta, hrane i adekvatne odjeće. Na jednom kraju Domovine neka sretnija su bojala slikovnice, bezbrižno skakutala bacajući kamenčiće i igrajući se školice s prijateljima, dok su mali Vukovarci sa svojim supatnicima u skloništu brojili zvukove letećih projektila i dane obojene sivilom. Njihove dječje snove pratio je ustajao miris podruma, izmiješan zvukovima tihog tranzistora i molitve, a umjesto svježeg zraka i igre na nekoj ledini, oblake su vidjeli samo u mjehurićima dima cigarete s usana nekog nepoznatog vojnika, nalik na vlastitog oca. No, priča o mojim vršnjacima, o vukovarskoj mladosti i onim najmanjima, nalik je onom mračnom putu u kojem su najviše dali, svom gradu, svojoj Domovini, a zauvijek ostali kakvima ih pamtimo – djeca. Otrgnuti iz topline obiteljskog zagrljaja, bez prvih izgovorenih riječi, veselih odlazaka na vrtićke priredbe, bez zvuka školskog zvona, povlačenja ispletenih pletenica simpatiji pod odmorom, nogometna igrališta ostala su prazna bez svojih kapetana, a veslački čamci bez svojih kormilara. Na pragu života bez mladosti, dio njih nikada nije stigao uhvatiti poljubac djevojke poslije odlaska u kino, one nikada nisu jedna drugoj posudile cipele i lak za nokte…Ono što bi kao ponos kroz godine nekog grada krasilo u napretku mladih športaša, umjetnika, profesora, znanstvenika, obiteljskih ljudi mi smo pokopali u vukovarsku crnu zemlju… Djeca, čije obitelji i danas o tome jedva mogu prozboriti. Danas, pred 25 obljetnicu VRO Oluja s ponosom se sjećamo svakog časnog pripadnika hrvatske vojske koji su godinama branili našu Domovinu od velikosrpske agresije mržnje i zla. Kruna žrtve njihove mladosti je naša sloboda i zavjet da se nigdje ne ponovi zločin nad djecom kao što je ovaj nad malim Vukovarcima. Olujom su taj zavjet ostvarili. Moji vršnjaci, djeca žrtve rata zaslužuju dostojanstveno poštovanje i sjećanje. U ovih 30 godina rijetko su i premalo spominjani. Nakon dvije godine rada u tisku je moja druga autorska knjiga “Mama, ne vidim nebo” prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992. u izdanju Matice hrvatske Ogranak Bizovac u kojoj su opisane 34 biografije spomenute vukovarske djece, te uz neizmjernu podršku grada Vukovara.

Ova knjiga nije poziv niti ideja protiv ljudskosti koju svako biće nosi u sebi, ovo je priča o životima nevinih kroz vrijeme, o beskrajnoj dječjoj ljubavi, ratnom zločinu i nepravdi, ali i o zaboravu koji ne smije doći kako više nikada i nigdje ne bismo pisali o novim prekinutim djetinjstvima.

U spomen 25 obljetnici veličanstvene pobjede Hrvatske vojske u VRO “Oluja 95.” – Danu domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja.

u Vukovaru 3. kolovoza 2020. godine

Ani Galović

Tragične sudbine: Prekinuta djetinjstva

Njezine priče predložak su za predstavljenu izložbu fotografija i ilustracija koje se bave sudbinama 34 ubijene djece. Neke sudbine možete pročitati ispod na poveznici.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tragicne-sudbine-nedjeljni-donosi-12-potresnih-prica-o-djeci-ubijenoj-u-vukovaru-15004093

 

Mjesec hrvatske knjige 2023.

Ovogodišnje izdanje pod nazivom Književnost bez granica! bit će posvećeno prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju.

Tragom ulaska naše zemlje u schengenski prostor, prostor bez postojanja graničnih kontrola, Programski i organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige odlučio je zakoračiti u „književni Schengen“, vinuti se daleko iznad državnih granica u prostor „književnosti bez granica“.
Cilj je ovogodišnje manifestacije ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući kojemu i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku, daleko izvan granica Schengena.

Tragom ovog razmicanja jezičnih barijera, ovogodišnji slogan glasi 

Nek' ti riječ ne bude strana(c)…

Također, ova je godina proglašena Europskom godinom vještina, pa se i prevođenje kao vještina uklapa u ovaj poticajni impuls odaslan iz Europske unije.

  ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

https://www.mhk.hr/

 

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 16.10. 2023.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

Više o projektu pročitaj niže na stranici.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora

U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. 

5. LISTOPAD SVJETSKI DAN UČITELJA

Dragi učenici,

prijave za novu sezonu projekta „MREŽA ČITANJA” – kviz za poticanje čitanja i kreativnosti za srednje škole 2022./2023. je otvoren.

Prijaviti se možete 𝗱𝗼 16. 𝗹𝗶𝘀𝘁𝗼𝗽𝗮𝗱𝗮 𝟮𝟬𝟮3. u školskoj knjižnici.

U kvizu znanja učenici će odgovarati online na pitanja iz sljedećih djela:

1. Zoran Žmirić, Hotel Wartburg (roman o odrastanju uz dobar, stari Wartburg)
2. Marjane Satrapi, Perzepolis (prvi roman o odrastanju u stripu)
3. Christiane F., Mi djeca s kolodvora Zoo (tko nije čuo za ovaj klasik, odrastanje, dileme,droga i još svašta-nešto)

Za svaku razinu natjecanja čita se jedna knjiga više (za školsku razinu prva knjiga, za regionalnu razinu prve dvije knjige, a za nacionalnu razinu sve tri knjige).

Vremenik natjecanja:

RAZINA	DATUM ODRŽAVANJA KVIZA
I. ŠKOLSKA	8. 12. 2023.
II. REGIONALNA
III. NACIONALNA

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 16.10. 2023.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

 

POPIS UDŽBENIKA ZA ŠK.GOD. 2023. / 2024.

10. godina od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak u punopravno članstvo Europske unije. 

   ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

https://www.sabor.hr/hr/europski-poslovi/sabor-u-procesu-pristupanja-eu-u/kronologije/kronologija-vaznijih-datuma-u-procesu

150. god. rođenja Antuna Gustava Matoša

(Tovarnik, 13. VI. 1873. – Zagreb, 17. III. 1914.)

Pjesnik

On o svemu dvoji. Ali u slobodi
U koju sumnja, crkva mu je sveta,
Pa u nju gleda žarom suncokreta,
Gusarskom kad brazdom samac brod mu brodi.

On je lik u mutnoj, uzburkanoj vodi
I traži tamjan neviđenog cvijeta
Što samo u srcu raste i vječno cvjeta:
On za tobom, Dušo, lijepa i slijepa, hodi.

A kad padne, umre, bogzna gdje i kako,
On što nije nikad sebe radi plako
Ostavit će tražen cvijet u suzama.

Uzmi ovo duše, rode, bratskom rukom,
Nek ti kao zvijezda pjeva za klobukom,
Žrtvovo kad budeš našim muzama.

Knjiga pjesama
Napisano: 1909.

^{BIRAMO NAJČITAČA/ICU U ŠKOLSKOJ GODINI 2022./2023.}

I ove školske godine izabrali smo najčitača/najčitačicu Industrijsko-obrtničke škole Virovitica u završnim razredima tekuće školske godine. Ove školske godine za najčitača Industrijsko-obrtničke škole Virovitica po trogodišnjem programu proglašen je Luka Miličević, učenik 3. razreda smjer cvjećar, a po četverogodišnjem programu proglašena je Melani Blažinčić, učenica 4. razreda smjer kozmetičar.

 

^{POVIJESNI PREGLED NAJČITAČA/ICA INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKE ŠKOLE VIROVITICA}

ŠKOLSKA GODINA	IME I PREZIME  UČENIKA	RAZ.	BROJ PROČITANIH KNJIGA	IME I PREZIME UČENIKA	RAZ.	BROJ PROČITANIH KNJIGA
2022./2023.	Luka Miličević	3C	15	Melani Blažinčić	4ko	33
2021./2022.	Nikolina Obradović	3AM	26	/
2020./2021.	Magdalena Josipović	3F	12	Renata Dorić	4KO	20
2019./2020.	Filip Mađarević	3EM	30	Katarina Zidarić	4KO	31
2018./2019.	Natalija Oštrkapa	3C	18	Eva Lorena Barišić	4KO	49
2017./2018.	Domagoj Kovačević	3IGK	10	Lucija Kapraljević	4KO	25
2016./2017.	Hodak Martina	3C	17	Anamarija Bošnjak	4KO	44
Školske godine 2017. uvode se dvije kategorije. Jedna je za učenike po trogodišnjem, a druga po četverogodišnjem programu.
2015./2016.	Ema Šimić	4KO	36
2014./2015.	Antonija Veršec	4KO	74
2013./2014.	Manuela Čorić	3C	20
2012./2013.	Magdalena Pozdarević	3F	20
2011./2012.	Matea Matovina	3C	16
2010./2011.	Ivana Đurović	3C	15
2009./2010.	Ivana Koščak	3F	35

 

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.  

Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe

   

POLJUBAC MORNARA                             SCHUMANOVA DEKLARACIJA

Svake godine se diljem Europe 9. svibnja obilježava kao Dan Europe te ujedno i kao Dan pobjede nad fašizmom, u sjećanje na kraj drugog svjetskog rata i početak formiranja europske zajednice koja danas nosi ime Europska unija.

Na današnji je dan 9. svibnja 1950. godine Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik između Francuske i Njemačke. Dokument je poznat pod nazivom Schumanova deklaracija, kojom je započet proces europskog udruživanja u koji se kao samostalna i suverena država, uključila i Republika Hrvatska 2013. godine. Ulaskom Republike Hrvatske u EU značilo je i formalnu potvrdu predanosti Hrvatske europskim vrijednostima i više stoljetnoj pripadnosti obitelji europskih naroda.

Ideja o ujedinjenoj Europi pokrenuta je samo nekoliko godina nakon kraja Drugog svjetskog rata čije su strahote potresle ne samo europski kontinent, već i čitavo čovječanstvo.

Na ovaj dan dužni smo odati počast svima onima koji su u tom teškom vremenu upalili tračak nade za porobljenu Europu, iznijeli teret antifašističke borbe i njezine konačne pobjede te postavili temelje našeg slobodnog i demokratskog društva.

Učenici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica smjer cvjećar povodom Međunarodnog dana očaranosti biljkama - Fascination of Plants Day (18. svibnja) i Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode (22. svibnja) organiziraju podjelu presadnica povrća, cvijeća i zaćinskog bilja. Presadnice su uzgojili učenici cvjećarskog zanimanja pod stručnim vodstvom nastavnice Kristine Horvat Vargović. Podjela presadnica bit će 11. i 12. 5. (četvrtak i petak) u školskom plasteniku u vremenu od 9-12 sati. Uz podjelu presadnica svi zainteresirani mogu dobiti savijet  o uzgoju i njezi dotičnih presadnica cvijeća, povrća i začinskog bilja.

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" NACIONALNA RAZINA

“Alex i Lena ulaze u auto. Posvađani su i ne govore si ništa. Kišna je londonska noć, a u mraku ispred njih pojavljuju se samo dva svjetla. Već u idućem trenutku auto se preokreće, a njima čitav život projuri pred očima. Da, ono što dolazi nakon te noći strašno je. Što ako jedno od dvaju srca prestane kucati?

Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu.

https://www.skole.hr/autorsko-pravo/

https://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/autorsko-pravo/

https://mvinfo.hr/clanak/23-travnja-svjetski-dan-knjige-i-autorskih-prava

http://os-kzrinski-krnjak.skole.hr/upload/os-kzrinski-krnjak/multistatic/34/Svjetski_dan_knjige_i_autorskih_prava2.pdf

https://mimladi.hr/2021/04/23/svjetski-dan-knjige-i-autorskih-prava/

DAN PLANETA ZEMLJE     22. TRAVNJA

https://youtu.be/ycyGZV1eWyI?list=TLPQMjAwNDIwMjMa0Lde59WvGg

SANJAJU LI ROBOTI ELEKTRIČNE KNJIGE?

Ovogodišnja manifestacija temom Sanjaju li roboti električne knjige? propitkuje fenomen umjetne inteligencije, koja polako, ali sigurno, unosi promjene u poimanje umjetničkog, pa onda i književnog stvaralaštva, namećući pitanja vezana uz originalnost, autorstvo i autorska prava, ali nudeći i rješenja koja čovjeku mogu biti od pomoći – pa i pri čitanju knjiga.

Umjetna ili uvjetna inteligencija što je to?

Zadnjih tjedana i dana svijet bruji o ChatGPT-ju. Izazovi i pitanja koja pred nas postavlja su brojna.

Prema definiciji Hrvatske enciklopedije, naziv umjetna inteligencija se koristi za označavanje svojstva svakog neživog sustava koji pokazuje inteligenciju (inteligentni sustav). Neka od najčešćih područjâ i primjena umjetne inteligencije su računalne igre i simulacije, pretraživanje podataka, automatsko programiranje, inteligentni agenti, razumijevanje i obrada prirodnih jezika (razumijevanje govora, prevođenje), računalni vid (raspoznavanje uzoraka ili predmeta, analiza scene), rješavanje problema…

Književnost se umjetnom inteligencijom bavi još od 19. stoljeća, od objave romana Samuela Butlera Nigdina (Erewhon) 1872. godine. U svojevrsnom eseju unutar teksta, naziva Book of the Machines, inspiriran Darwinovom teorijom evolucije, autor predviđa da bi strojevi mogli razviti svijest. Zrelo dvadeseto stoljeće u području znanstvene fantastike obilježili su Isaac Asimov, Robert A. Heinlein i Arthur C. Clarke.

REZULTATI ANKETE.

Sretan i blagoslovljen Uskrs  žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

       

SVJETSKI DAN PRIPOVIJEDANJA

U ponedjeljak, 20.03. 2023. u školskoj knjižnici učenice Industrijsko-obrtničke škole Virovitica priključile su se trećem po redu natjecanju učenika srednjih škola Virovitičko-podravske županije u pisanju priča na engleskom jeziku povodom obilježavanja Svjetskog dana pripovijedanja (World Storytelling Day).

 Učenice Melani Blažinčić, Dina Čizik, Valentina Kukučka, Veronika Tkalčević i Bojana Škorić iz 4. kozmetičara pod mentorstvom prof. Silvije Pošte prvi put su sudjelovale u ovom natjecanju.

 Tema natjecanja je bila Searching for freedom (pisali su o avionima koji nestaju, tajnama iz prošlosti, potrazi za slobodom). Učenice su nakon dva sata pisanja svoju priču prezentirale online ostalim sudionicima natjecanja. Učenici su glasovali za najbolju priču, a pobjedu je odnio tim iz Slatine. Učenice su pokazale svoje vještine pripovijedanja na kreativan i maštovit način kao i znanje engleskog jezika.

Osim naše škole, sudjelovale su učenice  iz Tehničke škole Virovitica , Strukovne škole Virovitica i Srednje škole Marka Marulića iz Slatine, čija je nastavnica Sanja Špoljarić organizator natjecanja u suradnji sa nastavnicom Tehničke škole Gabrijelom Tomljanović.

    

Naš grad očima drugih

Hrvatski  internetski portal „Emajstor magazin“(magazin koji piše o građevini i arhitekturi) objavio je članak o našem gradu VIROVITICI pod naslovom Obilazak male Venecije koji možete pogledati na poveznici.

 https://www.emajstor.hr/clanak/664/obilazak_male_venecije_uzbudljivo

_putovanje_viroviticom

Članak je izašao kao rezultat projekta kojeg je pokrenuo DaiBau International d.o.o., a kojim se želi podržati gradove i općine u promociji lokalnih arhitektonskih znamenitosti, objavljivanjem u  e-časopisu na https://www.emajstor.hr/magazin

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

 Link na kojem možete vidjeti kako je grad Virovitica postavio objavu na  stranici grada.

DRUGI O NAMA: Obilazak Male Venecije: uzbudljivo putovanje Viroviticom! | Grad Virovitica 

Koja je poveznica našeg dvorca s Dorom Pejačević?

Tko je Dora Pejačević?

Znamenita hrvatska skladateljica grofica Dora Pejačević rođena je 10. rujna 1855. godine.  Nije se rodila na području Hrvatske, nego u Budimpešti, no pripadala je znamenitoj hrvatskoj grofovskoj obitelji Pejačević. Pripadnici te obitelji imali su goleme posjede u Slavoniji, uključujući Našice, a ranije i Viroviticu. Dorin je otac – grof Teodor Pejačević – bio hrvatski ban, a istu je funkciju vršio i njen djed – grof Ladislav Pejačević.

U tijeku je izložba povodom  obilježavanja 100. godine rođenja Dore Pejačević u Muzeju grada Zagreba pod nazivom Izložba Dora – Zapis na brezovoj kori koju možete pogledati do 2. travnja 2023.

https://mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/izlozba-dora---zapis-na-brezovoj-kori,3530.html

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=47324

https://voxfeminae.net/strasne-zene/dora-pejacevic-prva-hrvatska-skladateljica/

https://nova-akropola.com/lijepe-umjetnosti/glazba/dora-pejacevic/

https://www.tz-virovitica.hr/dvorac-pejacevic/

Regionalno natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u srijedu, 8. ožujka 2023.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je "U mreži različitosti". U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja.

Kvizu znanja i kreativnosti pristupio je 521 učenik.

Za regionalnu razinu učenici su trebali pročitati:

1. Jelena Kastaneti: Živjeti

2. Leigh Bardugo: Šest vrana 

Povjerenstvo u sastavu: Kristina Golubić Smojver, prof., i Želimira Bate, prof. utvrdilo je da je natjecanju pristupilo pet učenica Ana Nađaković, Tea Horvat, iz 1.KO. Melani Blažinčić, Mihaela Čolić i Valentina Kukučka iz 4KO, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno. 

Provedbeno povjerenstvo je odredilo bodovni prag (45 i više bodova) za održanu regionalnu razinu kviza - svi učenici koji su postigli 45 i više bodova tj. 75% i više točnih odgovora prelaze u sljedeću razinu natjecanja.

Na državno natjecanje plasirale su se slijedeće učenice Melani Blažinčić i Mihaela Čolić iz 4 KO.

 Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na slijedećoj razini natjecanja.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

 U srijedu 8. ožujka 2023. godine od 12.30 sati  održati će se regionalna razina kviza znanja i kreativnosti "Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2022./2023.

Mjesto okupljanja i održavanja je u školskoj knjižnici. Svi sudionici neka dođu najkasnije 5 min prije početka.

Sretno svima!

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

https://klik.hr/novo/zasto-se-medjunarodni-dan-zena-obiljezava-bas-na-danasnji-datum-8-ozujka

 

(Negovec kraj Vrbovca , 2. III. 1873.– Zagreb , 30. XI. 1957. )

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE!!!!!!

http://zagorka.net/

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29566

https://www.najboljeknjige.com/autor/marija-juric-zagorka

http://nsk.hr/blog/marija-juric-zagorka-i-njezina-krivnja/

Za sve knjigoljupce u školskoj knjižnici čekaju vas romani Marije Jurić Zagorke. 

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

“Alex i Lena ulaze u auto. Posvađani su i ne govore si ništa. Kišna je londonska noć, a u mraku ispred njih pojavljuju se samo dva svjetla. Već u idućem trenutku auto se preokreće, a njima čitav život projuri pred očima. Da, ono što dolazi nakon te noći strašno je. Što ako jedno od dvaju srca prestane kucati?

Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

21. VELJAČE- MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture.

 

Sanjam kako idem pored tebe (Dragutin Tadijanović)

...ali kad te u daljini ugledam,
Prelazim na drugu stranu, protivnu,
Gdje me nećeš opaziti
Između prolaznika mnogih.

Pred tobom se sakrivam
Za uglove ulične
Ili za široka stabla.
U noći, sanjam kako idem pored tebe.

^{GRADSKI MUZEJ VIROVITICA  POZIVA VAS NA ........}

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta - 27. siječnja

Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Generalna skupština UN-a je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milijune žrtava stradalih u holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata, izabran je 27. siječanj, dan kada su trupe Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor - Auschwitz. Tom prilikom oslobođeno je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti. Međunarodni dan sjećanja na holokaust se posebno obilježava u evropskim zemljama u kojim je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, među kojima gotovo 31 milijun civila. Ukupan broj Židova, žrtava nacističkog progona, kreće se od najmanje 4 milijuna i 194 tisuće do 5 milijuna 820 tisuća i 960.

I danas, 78 godina nakon što je čovječanstvo otkrilo sve strahote koncentracijskih logora Europa  je opet suočena s ratom i ratnim razaranjima. Je li je moguće da će se na teritoriju Europe i u 21. st. opet gledati slike logora koje smo vidjeli 90.-tih godina prošlog stoljeća.

Povijest se ponavlja, a izgleda da čovijek nije niša naučio iz povijesti.

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

    

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

 

 

25.  GODINA   mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja –Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

 

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2023. godini žele Vam učenici i djelatnici

 Industrijsko-obrtničke škole Virovitica

Školsko natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u petak,

3. prosinca 2022.

Školsko natjecanje Mreža čitanja

održat će se u petak, 2. prosinca 2022. u informatičkoj učionici s početkom u 12. sati.

Svi prijavljeni učenici neka dođu ranije u školsku knjižnicu.

Na kvizu znanja učenici će pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1.  Jelena Kastaneti: Živjeti

Alex i Lena ulaze u auto. Posvađani su i ne govore si ništa. Kišna je londonska noć, a u mraku ispred njih pojavljuju se samo dva svjetla. Već u idućem trenutku auto se preokreće, a njima čitav život projuri pred očima. Da, ono što dolazi nakon te noći strašno je. Što ako jedno od dvaju srca prestane kucati? Ali ova knjiga ne staje ondje gdje sve završava. Ona nas vodi tamo gdje sve tek počinje. Gdje godinama ranije u elitnoj londonskoj četvrti dadilja jednoj djevojčici prolazi četkom kroz zlatnu kosu, a 450 kilometara sjeverno na livadi iza dviju siromašnih kuća djed jednom dječaku govori o pticama. Roman Živjeti donosi nam toplu, ali i tešku priču o obitelji, prijateljstvu i ljubavi. O djetinjstvu, moći, neimaštini, snovima i gubitku. O mnoštvu prešućenih riječi kad ih je trebalo izgovoriti i o mnoštvu izgovorenih kad je trebalo prešutjeti. O djevojčici koja želi biti nevidljiva i o dječaku koji je oduvijek htio letjeti. Pripremite se za uragan emocija. Jer s ovim ćete se likovima na trenutke smijati i radovati životu. Željet ćete ih utješiti u zagrljaju, ljutit će vas i ponekad podsjećati na sve što i sami jeste. Jer na svakoj stranici ovog romana ispisan je dio predivne i snažne priče o životu.

18. studenoga: Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. 

Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

U Škabrnji istoga dana 18. studenog 1991. godine pripadnici JNA-a i srpski pobunjenici, počinili su pokolj nad 43-oje hrvatskih civila. Škabrnju su po okončanju napada spalili i u potpunosti uništili, a katoličku crkvu do temelja srušili. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Tijekom Domovinskog rata na teritoriju Republike Hrvatske poginulo je 402 djece.

^{TKO ČITA  TAJ U MISLIMA SVUDA SKITA}

 Do. 15. studenog 2022. svi učenici na godinu dana imaju besplatan upis u Gradsku knjižnicu i čitaonicu Virovitica. 

Svi zainteresirani učenici trebaju se prijaviti na pultu u Gradskoj knjižnici. 

^{Tribina za mlade u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica}

Učenice 3. razreda smjer kozmetičar u petak 21. listopada 2022. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica u Mjesecu hrvatske knjige povodom Europske godine mladih održali su predavanje Kako jačati samopouzdanje uz pomoć književnih likova. Učenice 3. KO u ulozi domaćina dočekala je i kroz tribinu vodila knjižničarka Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Mirjana Kotramanović. Predavanje koje su učenice pripremile uz pomoć svoje razrednice i prof. hrvatskog jezika Kristine Golubić-Smojver sastojalo se iz dva dijela. U prvom dijelu izlaganja učenica Ena Budiša upoznala je prisutne na tribini o vrstama, načinima i uzrocima manjka samopouzdanja kod mladih ljudi. U drugom dijelu učenica Ella Kotaran kroz književne likove iz književnih djela Ivane B. Mažuranić, Sanje Pilić, Sanje Polak, Pavla Pavičića, Gorana Tribusona, Dinka Šimunovića, J. D. Salingera, P. Süskind  itd. dočarala je kako književni likovi, njihove priče i peripetije mogu pomoći u podizanju samopouzdanju kod mladih ljudi. Posebna gošća na tribini bila je Martina Bunić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju VPŽ koja je svojom prisutnošću učenicama dala do znanja da ono što rade je dobro, te ih potakla na još novih aktivnosti.

 Zaključak tribine je da se treba čitati. Čitajući obogaćujemo rječnik i s vremenom bez bojazni se možemo upustiti u raspravu a da nam se razgovor ne svede na dvije, tri rečenice već da bude bogat i raznolik. Moto Europske godine mladih je  Misli na sebe – čitaj!  Onda što čekaš ČITAJ!  Bilo šta ali ČITAJ!

Za one koji žele znati više!

http://www.ss-industrijskoobrtnicka-vt.skole.hr/novinske_crtice?news_id=1234

https://www.icv.hr/2022/10/mjesec-hrvatske-knjige-u-virovitickoj-knjiznici-ucenice-ios-virovitica-odrzale-predavanje-kako-jacati-samopouzdanje-uz-pomoc-knjizevnih-likova/

                                                                    

Mjesec hrvatske knjige 2022.

Mjeseca hrvatske knjige 2022. godine,  koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog posvećen je mladima jer je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih.

Tema glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma – knjigu i knjižnicu. Tom temom želi se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako im knjižnica odnosno knjiga može pomoći.
Izabran je moto Misli na sebe – čitaj!

Za one koji žele znati više!  https://www.mhk.hr/

Generacija K-njige: Olja Savičević Ivančević, ambasadorica Mjeseca hrvatske knjige 2022.

Olja Savičević Ivančević spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu.
Knjige su joj prevedene i objavljene u trinaest zemalja, a ulomci iz proze i pjesme prevedeni su na tridesetak jezika. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije, dobitnica je međunarodnih nagrada i priznanja za svoj rad.

Za one koji žele znati više!  https://www.mhk.hr/proslov2022

5. LISTOPAD SVJETSKI DAN UČITELJA

Dragi učenici,

prijave za novu sezonu projekta „MREŽA ČITANJA” – kviz za poticanje čitanja i kreativnosti za srednje škole 2022./2023. je otvoren.

Prijaviti se možete 𝗱𝗼 𝟳. 𝗹𝗶𝘀𝘁𝗼𝗽𝗮𝗱𝗮 𝟮𝟬𝟮𝟮. u školskoj knjižnici.

U kvizu znanja učenici će odgovarati online na pitanja iz sljedećih djela:

1. Jelena Kastaneti, Živjeti (ljubavno-obiteljski roman)
2. Leigh Bardugo, Šest vrana (fantastični roman)
3. Miro Morović, Voštani princ (kriminalistički roman)

Za svaku razinu natjecanja čita se jedna knjiga više (za školsku razinu prva knjiga, za regionalnu razinu prve dvije knjige, a za nacionalnu razinu sve tri knjige).

Vremenik natjecanja:

RAZINA	DATUM ODRŽAVANJA KVIZA
I. ŠKOLSKA	2. 12. 2021.
II. REGIONALNA	3. 3. 2022.
III. NACIONALNA	12. 5. 2022.

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 7.10. 2022.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

 

^{BIRAMO NAJČITAČA/ICU U ŠKOLSKOJ GODINI 2021./2022.}

Već 13. godinu zaredom biramo najčitača ili najčitačicu Industrijsko-obrtničke škole Virovitica u završnim razredima tekuće školske godine. Ove školske godine za najčitačicu Industrijsko-obrtničke škole Virovitica proglašena je Nikolina Obradović, učenica 3. razreda smjer automehaničar, da da dobro ste pročitali automehaničar, zapravo automehaničarka.

    

^{POVIJESNI PREGLED NAJČITAČA/ICA INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKE ŠKOLE VIROVITICA}

PROGRAM	TROGODIŠNJI			ČETVEROGODIŠNJI
ŠKOLSKA GODINA	IME I PREZIME  UČENIKA	RAZ.	BROJ PROČITANIH KNJIGA	IME I PREZIME UČENIKA	RAZ.	BROJ PROČITANIH KNJIGA
2021./2022.	Nikolina Obradović	3AM	26	/
2020./2021.	Magdalena Josipović	3F	12	Renata Dorić	4KO	20
2019./2020.	Filip Mađarević	3EM	30	Katarina Zidarić	4KO	31
2018./2019.	Natalija Oštrkapa	3C	18	Eva Lorena Barišić	4KO	49
2017./2018.	Domagoj Kovačević	3IGK	10	Lucija Kapraljević	4KO	25
2016./2017.	Hodak Martina	3C	17	Anamarija Bošnjak	4KO	44
Školske godine 2017. uvode se dvije kategorije. Jedna je za učenike po trogodišnjem, a druga po četverogodišnjem programu.
2015./2016.	Ema Šimić	4KO	36
2014./2015.	Antonija Veršec	4KO	74
2013./2014.	Manuela Čorić	3C	20
2012./2013.	Magdalena Pozdarević	3F	20
2011./2012.	Matea Matovina	3C	16
2010./2011.	Ivana Đurović	3C	15
2009./2010.	Ivana Koščak	3F	35

14. svibnja 2022. obilježava se stota obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je rođen 14.svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Pod čijim je vodstvom stvorena suverena, samostalna međunarodno priznata hrvatska država.

Dr. Franjo Tuđman sudjelovao je u partizanskom pokretu. Početkom 1945. sa činom majora odlazi u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu.

 Vraća se u Zagreb i bavi se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen.

Nakon sloma Hrvatskog proljeća, uhićen je u siječnju 1972. i osuđen na dvije godine strogog zatvora. Kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci.

Zbog intervjua zapadnim medijima u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju, uslijedio je 1981. opet sudski progon. Uhićen je i osuđen na tri godine zatvora.

Kad je 1989. u Jugoslaviji dopušten pluralizam, Tuđman na tribini Društva književnika Hrvatske iznosi Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske.

Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Dr. Franjo Tuđman umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu.

 

              

Učenici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica smjer cvjećar povodom Međunarodnog dana očaranosti biljkama - Fascination of Plants Day (18. svibnja) i Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode (22. svibnja) organiziraju podjelu presadnica povrća, cvijeća i zaćinskog bilja. Presadnice su uzgojili učenici cvjećarskog zanimanja pod stručnim vodstvom nastavnice Kristine Horvat Vargović. Podjela presadnica bit će 16. i 17. 5. (ponedjeljak i utorak) u školskom plasteniku u vremenu od 10-12 sati. Uz podjelu presadnica za sve zainteresirane bit će organizirano i savjetovanje o uzgoju i njezi.

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

 U petak 11. ožujka 2021.godine od 12.00 sati  bit će održana regionalna razina kviza znanja i kreativnosti "Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2021./2022.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari i održava se od prvih dana on-line.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je: U MREŽI SUVREMENIH HRVATSKIH PISACA

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedećih knjiga:

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer

2. Marina Vujčić: Susjed

 

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

MJESEC HRVATSKOG JEZIKA 

Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

 

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

21. VELJAČE- MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture.

Hrvatski muzeji pripremili su raznovrstan program za ovogodišnju, 17. Noć muzeja koja će se održati u petak, 28. siječnja do 24 sata, s obzirom na nepromijenjenu pandemijsku situaciju u odnosu na prošlu godinu, ponovno većinom online, a ponegdje i u muzejima.

www.nocmuzeja.hr

Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - 27. siječnja

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. Ovim danom se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

30.  GODINA    REPUBLIKE    HRVATSKE

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

24.  GODINE    mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja –Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2022. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

                                                                        

Školsko natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u petak,

3. prosinca 2021.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 406 učenika/ca iz 82 srednje škola iz Hrvatske i  Vojvodine. Za prolaznost je trebalo riješiti 60% točno riješenih pitanja. Na slijedeću razinu plasiralo se 363 učenika. Natjecanje NE nastavlja 43 učenika, od toga 41 nije zadovoljilo bodovni prag, a dvoje nije točno upisalo lozinku.  

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedeće knjige.

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer – zarazan i moćan roman, novi glas nove generacije koja kreće na još jedan kratki izlet.

Na školsko natjecanje pristupilo je troje od sedam prijavljenih učenika.

 Povjerenstvo, u sastavu: Želimir Bato, prof., Kristina Golubić Smojver, prof., i Karmela Živković, školska knjižničarka, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo troje učenika, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

U ovogodišnjem natjecanju sudjelovale su: Marina Krmić 3.F-DO, Mario Prajo 3.F-DO i Nikolina Obradović 3.AM

Na regionalnu razinu natjecanja plasiralo je dvoje učenika. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održat će se u petak, 3. prosinca 2021. u informatičkoj učionici s početkom u 12. sati.

Svi prijavljeni učenici neka dođu nešto ranije u školsku knjižnicu.

Na kvizu znanja učenici će pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1.  Jerko Mihaljević: Putar i parizer

3.KO I DRUŽENJE S KNJIGOM 

U petak 26.11.2021. učenice 3. KO u dogovoru s prof. Kristinom Golubić Smojver i knjižničarkom Karmelom Živković  imale su neobičan sat hrvatskog  jezika.

Kroz svijet intriga, ljubavi, zabluda, nježnosti, tragedija ljudskih sudbina, plača, humora i smijeha  vodile su nas Melani, Mihaela, Bojana, Elena, Dorotea, Dina i Ines.

Knjižničarka Karmela Živković  predstavila je razredu kratki osvrt i dojam koji su ostavile na nju slijedeći naslovi  Proklete hrvatice 1&2 autoric Milane Vuković Runjić, Mileva Einstein, teorija tuge autorice Slavenke Drakulić,  "P.S. Volim te" autorice Cecilie Ahern i Životinjska farma autora George Orwell, te pozvala učenice da ih i same pročitaju.

Svoju najdražu knjigu ili knjigu koja ih se posebno dojmila prezentirale su u razredu svojim kolegicama. 

Melani Blažinčić predstavila je roman Male žene.

Male žene dječji je roman američke spisateljice Louise May Alcott, objavljen 1868. i 1869. godine. Smatra se jednim od klasika američke književnosti. Radnja je inspirirana životom same autorice i smještena u grad Concord u državi Massachusetts za vrijeme američkog građanskog rata. 

Mihaela Čolić predstavila je roman Na kraju duge.

Drugi roman irske spisateljice Cecelia Ahern, objavljen 2004. Cijeli je roman napisan u epistolarnoj strukturi u obliku pisama, e-pošte, trenutnih poruka i članaka iz novina. Od nestašnog djetinjstva do buntovnog puberteta, Rozi i Aleks su se držali zajedno kroz sito i rešeto. Ali upravo kad počnu da otkrivaju draži tinejdžerskih izlazaka u grad i propalih ljubavnih sastanaka – razdvajaju se.

Bojana Škorić predstavila je knjigu Anđeli u mojoj kosi.

To je autobiografija je suvremene irske mističarke Lorne Byrne, koja posjeduje posebne moći viđenja i govorenja s anđelima. Lorna vidi anđele i s njima razgovara još od najranijeg djetinjstva. Govori kako ih vidi u tjelesnom obliku, jasno kao što mi ostali vidimo nekoga tko stoji pored nas.

„Vaši anđeli su ti da vam pomognu. Kada počnete prihvaćati mogućnost njihova postojanja, počet ćete osjećati njihov dodir u svojem životu. Anđeli vas, zapravo, cijelo vrijeme dodiruju; navodeći vas da spoznate da su pokraj vas. Oni žele da znate kako ima mnogo više toga u životu od onoga što možemo vidjeti.“

Elena Jendrašić predstavila je roman Koraljna vrata.

 Kriminalistički roman Pavla Pavličića u kojem se radnja odvija 1989. godine na Lastovu. U ovome se djelu uspostavlja veza između starije i suvremene hrvatske književnosti, isprepliće se fantastika i zbilja, a djelo je jednostavno i razumljivo. Roman je napet i zbog toga je on pravi kriminalistički roman. Glavne pripovjedačke tehnike su: monolozi, dijalozi, unutarnji monolog. Pripovjedač je u 3. licu, subjektivan i sveznajući.

Dorotea Mežnarić i Ines Rajz predstavile su  roman Moj tata spava s anđelima - Mali ratni dnevnik

Roman iz tri dijela, Stjepana Tomaša  komponiran kao niz dnevničkih zapisa dvanaestogodišnje Osječanke Cvijete, u vrijeme Domovinskog rata. Ona piše svoj dnevnik od prvog tjedna školske godine 1991 - 1992. koja ne počinje nastavom, nego opsadom grada. Djevojčica bilježi svoja razmišljanja i događaje oko sebe, prepričava razgovore s roditeljima i prijateljicama, uvrštava i pisma koja joj stižu, kao i pjesme koje čuje na radiju. 

Dina Čizik predstavila je roman Kradljivica knjiga.

Povijesni roman australskog autora Markusa Zusaka i jedno je od njegovih najpopularnijih djela. objavljen 2005. Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta. Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti.

U raspravu uključena je usporedba između pročitane knjige po kojoj je snimljen film i filma. Nakon sakupljenih svih dojmova i izrečenih tvrdnji došlo se do zaključka da se daje prednost knjizi, ali to ne znači da ćemo odričemo filma.

Knjigoljupci iz 3. KO  pokazali su da nema mjesta panici jer knjige se još uvijek rado čitaju!!!

 

 

                    U petak 15.10.2021. učenice 3. KO naše škole radno su obilježile početak Mjesec hrvatske knjige nastavnim satom u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Prof. hrvatskoga jezika Kristina Golubić-Smojver i školska knjižničarka Karmela Živković za učenice su pripremile zanimljivo predavanje o životu i djelu Marka Marulića. Okosnica predavanja bila je Judita. Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti spjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine, ali ne zna se sa sigurnošću zašto je knjiga tiskana 20. godina poslije ili točnije 1521. Prvi put je objavljena 13. kolovoza 1521., te za Marulićeva života još dva puta u samo 18 mjeseci.

Iz njegovog epa vidi se da je poznavao Bibliju i sve što se doticalo Biblije. Pisao ju je u korizmeno vrijeme, a to možemo saznati iz njegove posvete, a nadahnuće je dobio onog trenutka kada je počeo listati knjige Starog Zavjeta.

Za pisanje epa poslužila mu je motiv biblijske Judite, motiv lijepe udovice Judite koja prinosi veliku žrtvu za spas i obranu svoga naroda okupiranoga od neprijateljske vojske. Motiv nedužne žrtve i pobjede kroz patnju, bio je iznimno inspirativan umjetnicima, te ga je za vrijeme renesanse obradio i naš Marko Marulić u svom znamenitom epu “Judita”.

Najzanimljiviji dio nastavnog sata bila je rasprava koja se razvila na kraju sata uz pomoć  prof. Kristini Golubić Smojver s učenicama o ulozi Judite i simbolu (žene) koji ona predstavlja.

Ove godine obilježavamo 500 godina od 1. izdanja Judite, Marka Marulića.

2021. godina proglašena je Godinom čitanja, a istodobno je i godina Marka Marulića koja traje do 4. mjeseca 2022.

 

Mjesec hrvatske knjige 2021.. - Hrvati se s knjigom!

Mjesec hrvatske knjige ove će se godine održati u okviru Godine čitanja, koja je proglašena na prijedlog Ministarstva kulture i medija s ciljem dodatne promocije knjige i čitanja. Odlučeno je da se u fokus ovogodišnje manifestacije stave hrvatski autori odnosno hrvatska knjiga, pa tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom!

Riječ hrvati ima dvostruku konotaciju – asocira na hrvatsku književnost i na šaljiv način daje poticaj pojedincima da se uhvate ukoštac s knjigom i čitanjem, ukazujući na važnost čitanja i afirmacije hrvatske književnosti, objasnila je koordinatorica projekta Sara Džapo.
  
Sve obavijesti o manifestaciji dostupne su na mrežnoj stranici www.mhk.hr, čiji je sadržaj dostupan u Omotpye fontu koji olakšava čitanje osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja.

url: https://www.mhk.hr/

Kviz znanja i kreativnosti se sastoji od dva dijela:

a) kviza znanja

b) izrada kreativnoga multimedijskog uratka

Kviz znanja

U kvizu znanja učenici će odgovarati online na pitanja iz sljedećih djela:

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer

2. Marina Vujčić: Susjed

3. Jurica Pavičić: Crvena voda

Za svaku razinu natjecanja čita se jedna knjiga više (za školsku razinu prva knjiga, za regionalnu razinu prve dvije knjige, a za nacionalnu razinu sve tri knjige)

Vremenik natjecanja:

RAZINA	DATUM ODRŽAVANJA KVIZA
I. ŠKOLSKA	3. 12. 2021.
II. REGIONALNA	11. 3. 2022.
III. NACIONALNA	13. 5. 2022.

*Iz tehničkih razloga točan datum i vrijeme mogu biti podložni manjim promjenama, kao i način provedbe (zbog COVID situacije).

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 14.10. 2021.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora

U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. 

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Još prošle godine, 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan - Dan neovisnosti. 

 

 

Povodom Obilježavanja Dana planeta Zemlje 2021. godine učenici prvog razreda smjer cvjećar  radili su na uređenju okoliša škole sadeći miomirisne trajnice.

Tijekom školske godine učenici koji se obrazuju u zanimanju cvjećar rade na uređenju i uljepšavanju školskog okoliša.

U predivnim, mirisnim, šarenim gredicama, sjedeći na klupama uživaju ne samo učenici i djelatnici škole već i stanari iz susjedne zgrade.

Ove godine u čišćenju okoliša od nepotrebnog smeća svojim kolegama priključili su se učenici 1. razreda  koji se obrazuju za zanimanje CNC operatera i na taj način dali svoj doprinos u očuvanju našega planeta.

Svi radovi obavljali su se pod stručnim nadzorom nastavnice Kristine Horvat Vargović.

2021. godina proglašena je Godinom čitanja, a istodobno je i godina Marka Marulića koja traje do 4. mjeseca 2022.

Ove godine obilježavamo 500 godina od 1. izdanja Judite, Marka Marulića.

Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti  spjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine,  ali nezna se sa sigurnošću zašto je knjiga tiskana 20. godina poslije ili točnije 1521. Prvi put objavljena 13. kolovoza 1521., te za Marulićeva života još dva puta u samo 18 mjeseci.

Iz njegovog epa vidi se da je odlično poznavao Bibliju i sve što se doticalo Biblije. Pisao ju je u korizmeno vrijeme, a to možemo saznati iz njegove posvete, a nadahnuće je dobio onog trenutka kada je počeo listati knjige Starog Zavjeta, odnosno Bibliju. On je htio napisati djelo koje će istovremeno biti razumljivo i splitskom plemstvu, ali isto tako i splitskom puku. Marko Marulić kršćanski je pisac, koji ukazuje na važnost vjere u jednoga Boga.

 Za pisanje epa poslužila mu je motiv biblijske Judite, motiv lijepe udovice Judite koja prinosi veliku žrtvu za spas i obranu svoga naroda okupiranoga od neprijateljske vojske. Motiv nedužne žrtve i pobjede kroz patnju, bio je iznimno inspirativan umjetnicima, te ga je za vrijeme renesanse obradio i naš Marko Marulić u svom znamenitom epu “Judita”.

 Marulić piše o Betuliji, koja je jedva vidljiva na karti, baš u vrijeme opsade Turaka 1501. godine, slučajnost ili ne, ali Marulić je na neizravan način progovorio o napadu Turaka. Turci su silovito napredovali u svojim osvajanjima te su se nakon slamanja Bosanskog dijela približili Splitu. Smatra se kako je Marulić zapravo vidio izgubljenost u očima svojih sugrađana, gubitak nade, obeshrabrenost te je zbog toga i napisao ovo djelo kako bi ulio nadu građanima Splita.
 U njemu, opisujući starozavjetnu priču, zapravo alegorijski opisuje otpor Splićana pred napadom Turaka koji se zbivao za Marulićevog života.

Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana – slogan je 4. Dana medijske pismenosti, koji se održavaju od 19. do 25. travnja 2021., ali s brojnim aktivnostima i tijekom svibnja.

Slogan upućuje na temu u fokusu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti – utjecaj medija na mentalno zdravlje djece i mladih, no i dalje je posebna pažnja posvećena aktualnom problemu dezinformacija i lažnih vijesti te razvoju vještina kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Tri su dimenzije medijske pismenosti: tehničke kompetencije, vještine te praksa kritičkog razmišljanja i proizvodnja sadržaja.

1. OBJAVLJUJETE LI TUĐE FOTOGRAFIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA BEZ NJIHOVA ZNANJA?

17 Mar, 2021 | Sigurnost na internetu, Učitelji

Djeca često na društvenim mrežama objavljuju vlastite fotografije, ali i fotografije druge djece. Prije objave uvijek razmisle i pitajte druge osobe, neovisno o tome je li riječ o članovima vaše obitelji, prijateljima ili profesorima, slažu li se oni s objavom.

2.   60% SREDNJOŠKOLACA SUSRELO SE SA SEXTINGOM, SVAKI PETI I SA SEXTORTIONOM

23 Dec, 2019 | Naslovna, Sigurnost na internetu

Sexting je slanje, primanje, ili proslijeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja, koji uključuju pisane poruke, osobne ili tuđe fotografije i videouratke, putem mobitela ili interneta.

Sextortion je oblik ucjene koju počinitelj obavlja putem interneta i uključuje neki oblik prijetnje, najčešće da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije žrtve ako se žrtva na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti.

3. DRUŠTVENE MREŽE ŽELE NAŠU PAŽNJU, PODATKE I NOVAC

9 Mar, 2021 | Internet, Naslovna, Problem dezinformacija

Dokumentarni film Social Dilemma redatelja Jeffa Orlowskog privukao je veliku pažnju medija i javnosti prilikom svoje premijere na Netflixu u rujnu 2020.

Redatelj u filmu kroz razgovore s bivšim zaposlenicima najpopularnijih društvenih mreža i platformi otkriva kako “zaraznost” društvenih mreža, nije nusprodukt, već njihova temeljna postavka.  Promjena ljudskog ponašanja u ime profita dio je njihovog koda – beskonačno scrollanje i notifikacije čine nas neprestano aktivnima i uključenima, dok personalizirane preporuke koriste naše podatke, ne samo da bi predvidjeli, već da bi i utjecali na naše ponašanje.

Najveći doprinos dokumentarca Social Dilemma je plasiranje ove teme u mainstream medije i osvještavanje javnosti o pogubnom utjecaju poslovnih modela društvenih mreža na mentalno zdravlje korisnika i na društvo u cjelini.

Sretan i blagoslovljen Uskrs  žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

 

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

 U petak 5. ožujka 2021.godine od 12.00 do 12.50 sati održana je regionalna razina kviza znanja i kreativnosti "Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2020./2021.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari i održava se od prvih dana on-line.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je: KNJIGA, KNJIŽARA, KNJIŽNICA

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedećih knjiga:

1.  Nina George: Mala pariška knjižara     

 

2. Veronica Henry: Kako pronaći ljubav u knjižari  

Povjerenstvo je utvrdilo da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Bodovni prag od 70% naše učenice nisu ostvarile i tako se nisu plasirale na  državno natjecanje.

Iskrene čestitke na postignutim rezultatima.

Kvizu znanja  pristupilo je 325 učenika. Provedbeno povjerenstvo odlučilo je da svi učenici koji su postigli 42 i više bodova od 60 mogućih, odnosno 70%, prelaze na sljedeću razinu kviza znanja. 

Natjecanje nastavlja 176 učenika, a 151 učenik nije zadovoljio bodovni prag.

MJESEC HRVATSKOG JEZIKA 

Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

21. VELJAČE- MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, ugroženo je najmanje 43% od 6.000  jezika na svijetu. Broj jezika se brzo smanjuje, pogotovo jer mnogi od njih postoje samo u usmenom obliku, a govori ih mali broj ljudi.

Prema časopisu National Geographic  svakih 14 dana izumre jedan jezik.

Od 6.000 jezika u svijetu, njih 2.500 je u velikoj opasnosti od nestanka, objavio je UNESCO.
Na teritoriju Hrvatske u opasnosti od izumiranja su tri jezika.

                               - ISTRIOTSKI   ili istroromanski,

                               - ISTRORUMUNJSKI

                               - JEZIK ARBANASA

Članak i karta ugroženih jezika - klikni OVDJE

Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - 27. siječnja

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. Ovim danom se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

 

Lea Deutsch: Potresna priča o hrvatskoj Anne Frank

                      

Lea Deutsch, hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla čiji je život tragično prekinut u stočnom vagonu kada joj je bilo 16 godina, svima nam je podsjetnik i lekcija o režimima iz prošlosti koji nikada više ne smiju zaživjeti. Prisjećamo se priče o djevojčici koju nazivaju hrvatskom Anne Frank, a zbog njezina izvanserijskog talenta i hrvatskom Shirley Temple.

Nanese li vas put u zagrebačku Gundulićevu ulicu ispred broja 29, nasmiješite se, napravite okret i – naklonite.

Jer upravo je to pred publikom koja joj je oduševljeno klicala radila Lea Deutsch, najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog HNK-a, a koja je sa svojom obitelji živjela u stanu u Gundulićevoj.

No Lein let među zvijezdama i svjetska karijera koju su mnogi predviđali ovom čudu od djeteta grubo su prekinuti 1941., kada je 16-godišnja Lea odvedena u koncentracijski logor Auschwitz.
 

Sjedila je nepomično na klupi nasuprot HNK-a odjevena u kaput uzorka riblje kosti s našivenom žutom Davidovom zvijezdom, gotovo je prekrivajući rukom i satima gledala u zgradu u kojoj je nekoć bila zvijezda, a sada nije smjela ni ući u nju.

--C.Relja Bašić

Lea Dragica Deutsch (u to vrijeme prezime se pisalo i Dajč) rođena je 1927. godine u Zagrebu, a na daske HNK-a prvi put stala je s pet godina kao članica kazališne skupine Dječje carstvo.

Prva njezina uloga bila je uloga Priske u predstavi "Graničari" Josipa Freudenreicha, a potom su uslijedile brojne uloge u dječjim predstavama poput "Pred izlazak sunca" G. Hauptmanna i "Sestra Beatrice" M. Maeterlincka.

Lea je vrlo brzo očarana publiku svojim glumačkim, ali i plesnim talentom. Izvanredna umješnost priskrbila joj je nadimak hrvatska Shirley Temple, koja je u isto vrijeme bila dječja zvijezda u Hollywoodu.

Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i pisac, za malu je Leu napisao, a Josip Deči, pionir filmske glazbe u Hrvatskoj, uglazbio operetu "Čudo od djeteta".

Knjiga Pavla Cindrića 'Lea Deutsch: Zagrebačka Anne Frank'(Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL)

 

 

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2021. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 11. prosinca 2020.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 416 učenika/ca. Na slijedeću razinu plasiralo se 366 učenika/ca.

 Na kvizu znanja učenici su pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1. Nina George:Mala pariška knjižara 

 

 S obzirom na situaciju s COVID-19 i preporuku za pridržavanje epidemioloških naputaka  na školsko natjecanje pristupilo je troje od jedanaest prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo je utvrdilo da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

 

Na regionalnu razinu natjecanja plasirale su se dvije učenica Renata Dorić i Sara Babić iz 4.KOZ. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

18. STUDENI SJEĆENJE NA ŽRTVE VUKOVARA

TO SMO MOGLI BITI MI

Prvi red: Josip Kovačić, Siniša Rajković, Martina Štefančić, Sabahudin Gršić, Tomislav Mikloš, Mario Kolarić,  
Drugi red: Damir Pakšec, Dario Pakšec, Josip Bandić, Boris Vaselek, Dragutin Balog, Igor Kačić

„Htjela sam odati počast žrtvi vršnjaka i njihovih roditelja iz Vukovara. Žalosti me što su samo za dva zabilježena slučaja ubojstva donesene presude. Povijest se možda ružno poigrala nevinim dječjim životima, ali njihova imena i priče nisu zaboravljeni.“

Priča autorica knjige “Mama, ne vidim nebo” Ani Galović koja se istraživanjem manje poznatih tema o Vukovaru bavi godinama.

Mama, ne vidim nebo – Prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992.

U vrijeme bitke za Vukovar 1991. do sredine 1992. godine pod okupacijom i vlasti tzv. SAO Krajine, te prisutnosti UNPROFOR-a ubijeno je 34 vukovarske djece. 34 mlađih od 18 godina od kolovoza 1991. do srpnja 1992. godine. Vukovarska djeca ratnu su stvarnost osjećala kao i odrasli. Bez sigurnosti, često bez osnovnih životnih i higijenskih uvjeta, hrane i adekvatne odjeće. Na jednom kraju Domovine neka sretnija su bojala slikovnice, bezbrižno skakutala bacajući kamenčiće i igrajući se školice s prijateljima, dok su mali Vukovarci sa svojim supatnicima u skloništu brojili zvukove letećih projektila i dane obojene sivilom. Njihove dječje snove pratio je ustajao miris podruma, izmiješan zvukovima tihog tranzistora i molitve, a umjesto svježeg zraka i igre na nekoj ledini, oblake su vidjeli samo u mjehurićima dima cigarete s usana nekog nepoznatog vojnika, nalik na vlastitog oca. No, priča o mojim vršnjacima, o vukovarskoj mladosti i onim najmanjima, nalik je onom mračnom putu u kojem su najviše dali, svom gradu, svojoj Domovini, a zauvijek ostali kakvima ih pamtimo – djeca. Otrgnuti iz topline obiteljskog zagrljaja, bez prvih izgovorenih riječi, veselih odlazaka na vrtićke priredbe, bez zvuka školskog zvona, povlačenja ispletenih pletenica simpatiji pod odmorom, nogometna igrališta ostala su prazna bez svojih kapetana, a veslački čamci bez svojih kormilara. Na pragu života bez mladosti, dio njih nikada nije stigao uhvatiti poljubac djevojke poslije odlaska u kino, one nikada nisu jedna drugoj posudile cipele i lak za nokte…Ono što bi kao ponos kroz godine nekog grada krasilo u napretku mladih športaša, umjetnika, profesora, znanstvenika, obiteljskih ljudi mi smo pokopali u vukovarsku crnu zemlju… Djeca, čije obitelji i danas o tome jedva mogu prozboriti. Danas, pred 25 obljetnicu VRO Oluja s ponosom se sjećamo svakog časnog pripadnika hrvatske vojske koji su godinama branili našu Domovinu od velikosrpske agresije mržnje i zla. Kruna žrtve njihove mladosti je naša sloboda i zavjet da se nigdje ne ponovi zločin nad djecom kao što je ovaj nad malim Vukovarcima. Olujom su taj zavjet ostvarili. Moji vršnjaci, djeca žrtve rata zaslužuju dostojanstveno poštovanje i sjećanje. U ovih 30 godina rijetko su i premalo spominjani. Nakon dvije godine rada u tisku je moja druga autorska knjiga “Mama, ne vidim nebo” prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992. u izdanju Matice hrvatske Ogranak Bizovac u kojoj su opisane 34 biografije spomenute vukovarske djece, te uz neizmjernu podršku grada Vukovara.

Ova knjiga nije poziv niti ideja protiv ljudskosti koju svako biće nosi u sebi, ovo je priča o životima nevinih kroz vrijeme, o beskrajnoj dječjoj ljubavi, ratnom zločinu i nepravdi, ali i o zaboravu koji ne smije doći kako više nikada i nigdje ne bismo pisali o novim prekinutim djetinjstvima.

U spomen 25 obljetnici veličanstvene pobjede Hrvatske vojske u VRO “Oluja 95.” – Danu domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja.

u Vukovaru 3. kolovoza 2020. godine

Ani Galović

Tragične sudbine: Prekinuta djetinjstva

Njezine priče predložak su za predstavljenu izložbu fotografija i ilustracija koje se bave sudbinama 34 ubijene djece. Neke sudbine možete pročitati ispod na poveznici.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tragicne-sudbine-nedjeljni-donosi-12-potresnih-prica-o-djeci-ubijenoj-u-vukovaru-15004093

Interliber on-line

https://knjigasvimaisvuda.znk.hr/

https://hena-com.hr/?gclid=EAIaIQobChMIor6Dno2H7QIV9BkGAB0SLAE9EAAYASAAEgL6ofD_BwE

 

Mjesec hrvatske knjige 2020.. - Razlistaj se!

 Nacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, posvećena prije svega knjizi, ali i knjižnicama, već 25 godina održava se od 15. listopada do 15. studenog. To je razdoblje kada se nastoji intenzivnije govoriti o knjizi i čitanju, ali i knjižnicama kao mjestima javnog i slobodnog pristupa.

Razlistaj se! moto je ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige posvećenog planetu Zemlji, a u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje.

 

I ove godine naša škola prijavila se za sudjelovanje u projektu „Čitanjem do zvijezda“ koji se od ove školske godine naziva

  „MREŽA ČITANJA“.

Ove godine čita se:

    

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 30.10. 2020.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora