2016-02-09 08:39:00
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, 135 godina smrtiFjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac i uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma. Živio je teškim životom. Uz bijedu i siromaštvo, bolovao je od epilepsije te se morao suočiti sa smrtnom kaznom, zatvorom u Sibiru i umiranjem bližih članova obitelji.
Da udovolji želji oca, upisuje u šesnaestoj godini vojnu akademiju te pohađa inženjerijsku akademiju.
Presudnu je ulogu u njegovu životu i stvaranju imalo sudjelovanje u utopijsko-socijalističkom kružoku Petraševskoga, zbog čega je 1849. bio osuđen na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir gdje je proveo deset godina.
Dok je na početku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman ''Bijedni ljudi'', 1846.), nakon povratka s robije (koju je opisao u ''Zapisima iz mrtvog doma'', 1861.) ne samo da napušta već i osuđuje revolucionarnu djelatnost (roman ''Demoni'', 1871.-1872.) te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo.
Glavna su mu djela romani: ''Poniženi i uvrijeđeni'', ''Zločin i kazna'', "Bijesovi", "Mladić", ''Idiot'' te ''Braća Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno.
|