Budući da se prethodnica Ujedninjenih naroda, tzv. Liga naroda osnovana 1919. godine, pokazala kao nedjelotvorna organizacija jer nisu postignuti nikakvi uspjesi u prevenciji Drugog svjetskog rata, javila se potreba za osnivanjem bolje i djelotvornije organizacije. Tu ideju iznijeli su američki predsjednik Roosevelt i britanski premijer Churchill u Atlanskoj povelji. Željeli su povezati antihitlerovske narode u jednu koaliciju koja bi održavala mir i sigurnost u svijetu. Ideja je razrađivana dugi niz godina te je prihvaćena na današnji dan, na konferenciji predstavnika 50 zemalja, u San Franciscu 1945. godine

Ujedinjeni narodi danas broje 193 članice, među kojima je i Hrvatska.

Kada države postanu članice Ujedinjenih naroda, potpisuju povelju Ujedinjenih naroda te se obvezuju ispunjavati propisane dužnosti. Prema povelji, četiri su osnovna zadatka UN-a: održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvitak prijateljskih odnosa među državama, suradnja u rješavanju međunarodnih problema i problema ljudskih prava te harmonizacija aktivnosti zemalja. Ujedinjeni narodi nisu globalna vlada i ne stvaraju zakone. Oni omogućavaju sredstva za rješavanje međunarodnih konflikata i formuliraju smjernice za globalna pitanja i probleme. U Ujedinjenim narodima sve države članice, velike i male; bogate i siromašne; s različitim političkim stajalištima i društvenim uređenjima, imaju svoj glas u ovom procesu.

Glavni organi UN-a su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo, čiji je čelni dužnosnik glavni tajnik UN-a.

Sjedište UN-a nalazi se u New Yorku, dok njegov nadležni organ, Međunarodni sud, ima sjedište u Haagu. UN također djeluje kroz svoje agencije, fondove i programe kao što su: UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.