Sam praznik korijene vuče iz drevnog Keltskog festivala mrtvih. U cijelom svijetu, sve više se prihvaća simpatična ikonografija, a glavni simboli su: bundeve, vještice, metle, pauci, duhovi...
Kostimiranje, koje u biti služi za plašenje mrtvih, pretvorilo se u maškaradu.
    Prema Keltskoj legendi Jack O’lantern, bio je “notorni” pijanac i varalica. Pobjegao je pred vragom tako što se popeo na drvo, te na krošnji napravio križ, pa je Vrag koji se popeo za njim ostao zarobljen.
   Irska verzija pak kaže kako je Jack bio domišljat,
ali i škrt kovač. Prema legendi, prevario je Vraga
tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće.
 Nakon što se Vrag pretvorio u novčić za piće,
 Jack ga je stavio u džep u kojem je bio križ pa se
 Vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik.
Tek nakon što je Vrag obećao da neće tražiti
 njegovu dušu još 10 g., Jack ga je izvadio van,
te tako sklopio ugovor s Vragom. Kad je umro,
 Jack nije otišao u Raj zbog “pakta” s Vragom,
 ali nije dobio ni “ulaznicu” za pakao jer je prevario
Vraga.  Ipak, Vrag mu je dao komad žeravice kako
bi si osvijetlio put u vječnom mraku. Žeravicu je
stavio u izdubljenu bijelu repu, kako bi gorjela što
 dulje. Tako je i nastala Jackova Lanterna,
 tj. simbol bundeve, jer se kasnije otkrilo
da obična bundeva bolje uspijeva, ali da je i
estetski prikladnija.

autor: Marina Mišković, 1a