Svjetske i domaće studije kontinuirano pokazuju da je uz debljinu i pušenje cigareta, zlouporaba alkohola jedan od tri velika rizična faktora prijevremenu smrt. Broj ovisnika na svjetskoj razini je konstantno u porastu, a sve je veći broj i mladih osoba s ovisnošću. Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, alkoholizam je teška bolest ovisnosti u koju pojedinac upada ako redovito i prekomjerno konzumira alkoholna pića i koja zahtijeva dugotrajno liječenje i oporavak. Hrvatska se nalazi pri vrhu europske ljestvice s oko 240 tisuća alkoholičara, što ispada jedan alkoholičar na 19 stanovnika. Na pet muških alkoholičara , dolazi jedna žena. Podaci Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” govore kako 15% odraslih muških osoba u Hrvatskoj boluje od alkoholizma, a još 15% ih prekomjerno pije. Prema nekim procjenama kod nas je oko 30.000 alkoholičara, koji popiju barem šest rundi dnevno. Međutim, precizni službeni podatak o broju alkoholičara u Hrvatskoj ne postoji i to iz vrlo jednostavnog razloga – većina ne želi priznati da su alkoholičari! Tek nekolicina ih je na liječenju. Uz mnoge somatske probleme izazvane zlouporabom alkohola (kao što su neurološki problemi, ciroza jetre, rak gušterače…), socijalne posljedice alkohola nemjerljive su jer je kod alkoholičara cijela obitelj pogođena.

Kod nas i u svijetu poseban problem je alkoholizam i uživanje alkohola kod mladih. Kod nas tom problemu posebno doprinosi činjenica da je alkohol lako dostupan i relativno jeftin.

Naša zemlja je aktivni sudionik međunarodnog istraživanja  navika mladih i odrednicama koje utječu na njihovo ponašanje – European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, (ESPAD, Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima), koje se od 1995. godine provodi svake četiri godine. Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je alkohol barem jednom u životu pilo 92 % učenika u Hrvatskoj, a u 30 dana od dana ispitivanja ih je pilo 55 %, dok je 16 % učenika tijekom tih 30 dana iskusilo pijanstvo. U Hrvatskoj 87 % učenika navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan. Pema prevalenciji pijenja pet i više pića u jednoj prigodi (spomenuto ekscesivno epizodično pijenje) tijekom 30 dana se Hrvatska nalazi na petom mjestu (47 %) među europskim državama koje su sudjelovale u istraživanju. Mladići to čine češće u odnosu na djevojke (51 % mladići, 42 % djevojke).

Ovi podaci nam potvrđuju važnost osvještavanja javnozdravstvenog problema pijenja mladih i od strane javnosti i stručnjaka kao i potrebu da se mjerama javne politike zaštite djeca i mladi. Svi znamo da se 1. travnja obilježava Međunarodni dan šale ili Dan ludosti, ali manje je poznato da se tog dana obilježava i Svjetski dan borbe protiv alkoholizma.