Festival znanosti se organizira s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Ove godine se uz središnju temu festivala obilježavaju i prigodne obljetnice: 145 godina od prvog fonografa Thomasa Edisona, 135 godina od rođenja Lavoslava Ružičke, 115 godina od otkrića bakelita, 90 godina od otkrića neutrona, 80 godina od prve kontrolirane lančane reakcije u prvom reaktoru na otvorenom, 65 godina od lansiranja Sputnika, prvog umjetnog Zemljinog satelita, 55 godina od prve uspješne transplantacije srca i 40 godina od prvog umjetnog srca transplantiranog u čovjeka. 

Europska Unija je ovu godinu proglasila Europskom godinom mladih, a UN je ovu godinu proglasio Međunarodnom godinom stakla i Međunarodnom godinom bazičnih znanosti za održivi razvoj.

Središnja tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je život.

Naši učenici posjetili su i izložbu Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903., koja je otvorena u veljači 2022. u Klovićevim dvorima. Dugo očekivana i pripremana izložba iz ciklusa Vlaho Bukovac u Europi otvorena je povodom obiljevanja stote obljetnice Bukovčeve smrti.

Tema izložbe je Bukovčev život i opus nastao u Zagrebu kad on postaje središnjom ličnošću javnoga kulturnoga života i velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika.

Zahvaljujući Bukovcu Zagreb toga vremena  postao je središnjim mjestom likovnih zbivanja čiji će utemeljiteljski zahvati prednjačiti pred ostalim gradovima u regiji. Zagrebačka  faza istodobno je i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvaralačkog zanosa u Zagrebu ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela. Sudjelujući u društvenom životu grada i družeći se s intelektualnom elitom, Bukovac je portretirao protagoniste ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.

Unutar izložbe obrađen je i opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vraća svojim korijenima (između 1898. i 1902. godine), gdje  također unosi novi elan u društvenim i umjetničkim krugovima. U stilskom smislu Bukovac u rodnome gradu doseže svoj stvaralački vrhunac te donosi najljepša ostvarenja plenerističkog slikarstva.

Povodom stote godišnjice smrti velikoga slikara za vrijeme trajanja izložbe u Galeriji Klovićevi dvori održava se međunarodni znanstveno-stručni skup Vlaho Bukovac i njegovo djelo u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu.