2011-12-05 09:18:30 Wolfgang Amadeus Mozart, 220-ta obljetnica smrti Wolfgang Amadeus Mozart rođen je 1756., a umro 1791. godine. Mozartova glazba je čudesna i jedinstvena, a on je bio temperamentan i glazbeno iznimno nadaren čovjek, mi bismo ga danas okarakterizirali kao bezvremenski genijalnoga skladatelja. Mozart je pripadnik tzv. ‘bečke klasike’, uz Haydna i Beethovena.
O Mozartu je puno pisano, pa ovom prilikom podastirem samo kraći pregled događaja u njegovom životu i kratki pregledni zbroj njegovih glazbenih djela. Kada god naiđete na Mozartova djela – poslušajte ih i uživajte u toj glazbi.
Pri krštenju je Mozart dobio četiri osobna imena - Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus od kojih je kasnije koristio samo dva – Wolfgang Amadeus. Ime Amadeus bi u hrvatskom jeziku bilo Bogoljub. Mozartov otac Leopold bio je vrlo cijenjen učitelj glazbe, skladatelj i zamjenik ravnatelja orkestra u Salzburgu. Otac je Wolfganga podučavao već u vrlo ranom djetinjstvu. Wolfgang je vrlo rano jasno izrazio svoj izvanredni glazbeni dar. Svoje prve skladbe Wolfgang je napisao sa samo 5 godina. Već od svoje šeste godine Wolfgang je puno putovao i nastupao u pratnji svoga oca, te bio predstavljan kao čudo od djeteta na dvorovima i na drugim mjestima gdje bi se skupila znatiželjna publika. Vrlo ubrzo proširio se glas o glazbeno izuzetno nadarenoj djeci iz Salzburga, pa su pozivi za koncerte pristizali i iz Beča, a nakon uspješnog predstavljanja u dvorcu Schönbrunn, pozivima za koncerte nije bilo kraja. Mali Wolfgang, njegova starija sestra i njihov otac puno su putovali diljem Europe i priređivali koncerte.
Ponekad su putovanja bila i opasna, ne samo zbog mogućeg kvara na kočiji usred pustopoljine ili bandita na otvorenim cestama, već i zbog buha, loše higijene u usputnim konačištima i vremenskih uvjeta – vrućine ili hladnoće, za koje nije bilo odgovarajućih protumjera.
Oko 1777. godine Mozart se zaljubio u pjevačicu – sopranisticu Aloisiu Weber koju je podučavao glazbi. 1778 Aloisia je primila službu kao dvorska pjevačica na dvoru u Münchenu. Mozart se htio i oženiti njome, no ona se godinu dana kasnije udala za dvorskoga glumca angažiranog na bečkom dvoru Josepha Langea. Nakon nekoliko godina je Mozart oženio njenu sestru Constanzu. Aloisia Weber Lange imala je izvrsnu pjevačku karijeru, nastupala je na opernim pozornicama diljem Europe. Još tijekom života slovila je za cijenjenu izvođačicu Mozartovih djela. Mozart je vrlo rado pisao uloge za nju. Njen glas je – sudeći po arijama koje joj je Mozart namijenio – bio, kažu stručnjaci, lirski sopran, pun emocija, vrlo fleksibilan i lagan, briljantan u visokim registrima.
1782. oženio se Constanzom Weber – sestrom spomenute pjevačice Aloisie Weber, osobom koja je bila protivna očevom savjetu. Sa Constanzom je Mozart imao 6 djece, od kojih je samo dvoje doživjelo odraslu dob. Činjenica da je Mozart izgubio čak četvero djece važna je u razumijevanju mogućeg unutarnjeg emocionalnog stanja Mozarta i općenito čovjeka Mozarta. Osim gubitka djece, nedobri odnosi s ocem, gubitak majke uvelike su utjecale na Mozartov emocionalni život. Osim toga stalne borbe za opstanak, uz neprekidnu hitnost ili potrebu za pisanjem – stvaranjem djela – taj pritisak i odgovornost zasigurno nisu bile laka i nikako nisu bile bezbrižna Mozartova svakodnevica.
Mozart je tijekom cijeloga svoga života imao gorke borbe sa svojim osobnim financijama, ponekad je imao, ponekad nije imao novaca. Ponekad je neumjereno trošio, ponekad nije imao za goli život. Puno je skladao. Imao je problema s poslodavcima i gradskim vlastima. Poseban odnos pun poštovanja i divljenja razvio je grad Prag i njegovi građani prema Mozartu. Njegova opera Figaro bila je u Pragu jako dobro prihvaćena. Mozart je umro vrlo mlad – u dobi od samo 35 godina. Uzrok smrti nije bilo moguće točno utvrditi, ima nekoliko teorija. Mozart je pokopan u zajedničkom grobu tako da se ne zna točno gdje je pokopan. Njegova supruga Constanza se nakon preudaje posvetila pisanju Mozartove biografije i doživjela prvo izdanje te biografije.
Od 1761.–1765. godine, kada je Mozart imao samo 5 pa sve do 9 godina, napisao je tridesetak djela, od kojih 4 simfonije i jednu zbirku neimenovanih minijatura koja sadrži više od 40 kratkih djela, što je samo po sebi dovoljno fascinantno. A još više kada se prisjetimo obilježja Mozartove glazbe i kada znamo da se i stručnjaci stoljećima dive njegovoj glazbi.
U razdoblju od 1766 – 1770. godine, kada je Mozart imao od 10 do 14 godina napisao je još više djela – sedamdesetak. Među njima čak 15 simfonija, brojne sonate za instrumente s tipkama i violinu, 4 klavirska koncerta, 4 mise i dr. Iz tog razdoblja je i jednočinka – opera Bastien i Bastiena, vrlo vedra skladba za samo tri pjevača. Također iz toga razdbolja je Missa solemnis u c-molu za zbor, gudače, soliste, puhače i timpane, iz pera dvanaestogodišnjega dječaka – maloga Mozarta, koju je napisao i sam dirigirao izvedbom na veliki ushit svoga oca na dvoru u Beču. Od 1771 – 1775. godine, kada je Mozart imao od 15 do 19 godina skladao je više od 160 djela. Među njima 8 misa, 20 simfonija, brojne sonate za instrumente s tipkama, gudače kvartete, arije, motete, crkvene sonate i dr.
Od 1776 – 1780. godine, kada je Mozart imao od 20 do 24 godine, skladao je oko 100 djela. Među njima 3 simfonije, poznatu Krunidbenu misu i još 3 mise te brojna druga djela za različite instrumente ili glasove i sastave. Od 1781 – 1785. godine, kada je Mozart imao od 25 do 29 godina, napisao je više od 130 djela. Među njima su poznata opera Otmica iz Saraja, opera Idomeneo, te brojne sonate, varijacije, koncerti za različite solo instrumente i orkestar, kanoni, arije, djela za vokalne sastave, gudački kvarteti i dr.
Od 1786 – 1791. godine, kada je Mozart imao od 30 do 35 godina, odnosno do svoje smrti, skladao je više od 160 djela. Među njima i neka od najpoznatijih – Mozartova posljednja skladba Requiem u d-molu, opere Čarobna frula, Cosí fan tutte, Don Giovanni, Le nozze di Figaro, Malu noćnu muziku, te niz kanona, pjesama, koncerata i drugih djela.
Mitsuko Uchida, japanska pijanistica srednje generacije 20. stoljeća, slovi kao vrsna interpretkinja upravo Mozartove glazbe. Izvrsnih interpreta Mozartove glazbe ima još – više o tome u jednom od sljedećih članaka. Na ovom linku možete poslušati njenu izvedbu 1. stavka 9. Mozartovog klavirskog koncerta K.271 (oznaka K. ili KV ili KWV uz broj su oznake koje to Mozartovo djelo ima u Köchelovom katalogu Mozartovih djela – K. kao Köchel ili Köchelverzeichnis ili Köchelwerkverzeichnis. Ludwig von Köchel je 1862. izdao katalog svih Mozartovih djela, sistematično poredan i označen, te u kronološkom nizu, što je bio prvi uspješni i potpuni katalog Mozartovih djela do tada.
Köchel je inače bio austrijski muzikolog, izdavač, botaničar i samostalni istraživač, koji je prije svega studirao pravo u Beču. Köchelov katalog Mozartovih djela vrlo je precizan i temeljit te se unatoč brojnim revizijama održao i do dan danas je u upotrebi. Autor Žanina Bilić, prof. |
Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica |