2023-03-20 07:47:06 Posjet Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu Učenici Srednje škole Jelkovec, polaznici fakultativne grupe iz fizike, posjetili su 3.3. 2023. Institut Ruđer Bošković u Zagrebu. Učenike je vodila nastavnica fizike Janja Čićek-Tadić. Institut je najveći hrvatski znanstveno-istraživački centar multidisciplinarnog karaktera. Misija Instituta jest vrhunski znanstveno-istraživački rad u području prirodnih, biomedicinskih i tehničkih znanosti. Cilj našeg posjeta je bilo tehničko područje koje je povezano s gradivom fizike četvrtog razreda. Posjet smo morali najaviti Odsjeku za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata. Dočekala nas je gospođa Petra Buljević Zdjelarević, koja je provela grupu krugom Instituta i poklonila učenicima majice . Prilikom šetnje po dvorištu Instituta uočili smo nekoliko znakova za oprez i potrebnu zaštitu od zračenja. Jedan znak je bio na Laboratoriju za radijacijsku kemiju i dozimetriju, gdje se između ostalog obavljaju sterilizacije lijekova, medicinske opreme , hrane ( lješnjaci, čajevi i sl. ) Posebno je interesantna i dekontaminacija predmeta kulturne i umjetničke baštine koji bi nekim drugim tehnikama mogli biti uništeni. Drugi znak za radijaciju nalazio se na priručnom skladištu radioaktivnog otpada koji se nalazi u krugu Instituta. Ovdje su se nekad pohranjivali svi radioaktivni materijali skupljeni po bolnicama I institutima u Republici Hrvatskoj. Budući da RH nema svoje središnje trajno odlagalište nisko i srednje radioaktivnog materijala, treba istaknuti nužnost njegove gradnje, u kojem bi se pohranjivao otpad iz NE Krško zajedno s radioaktivnim otpadom iz bolnica i instituta na teritoriju RH. Posjetili smo Laboratorij za interakciju ionskih snopova. S osnovnim činjenicama upoznali su nas znanstvenici zaposleni u laboratoriju, dr. Tonči Tadić, Toni Dunatov, mag.phys. i gost iz Južnoafričke republike Masedi Masekane, mag.phys. Ovaj Laboratorij najveći je eksperiementalni kompleks u Hrvatskoj. Sastoji se od dva akceleratora iona, Tandem Van der Graffov akcelerator iona i Tandetron akcelerator iona. Obišli smo oba akceleratora i njihove izvore iona, te linije za analizu uzoraka.
Analiza uzoraka obavlja se na linijama koje su prikazane na crtežu u prilogu. E9 – mikroproba s teškim ionima, na kojoj se mogu analizirati mikroskopski kemijski sastavi dijelova uzoraka; tijekom našeg boravka pomoću metode MeV SIMS analiziran je sastav boje sa dvije slike Andya Warhola, čije su uzorke donijele u IRB na analizu znanstvenice iz Bečke Akademije Likovnih Umjetnosti; snop vrlo ubrzanih iona se fokusira pomoću tri magnetna četveropola na promjer manji od mikrometra; ovaj uređaj je jedan od rijetkih u svijetu (svega 10) koji može fokusirati na tu razinu ubrzane teške ione; E7 – channeling PIXE/EBS gdje se proučavaju defekti na kristalima; u metodi channelinga se kristal pomoću računala usmjeri tako da su kristalne osi paralelne sa putanjom ulaznih iona, pa se ioni većinom raspršuju samo na defektima u kristalu; E5 – TOF ERDA – ova metoda se koristi za analizu količine fuzijskog goriva; u uzorak udaraju ubrzani teški ioni i izbijaju sa površine lake ione; iz mjerenja vremena proleta mogu se razlikovati ioni, jer teški ioni lete sporije od lakih iako imaju istu energiju; ovaj uređaj je rijedak u EU jer na svom kraju ima plinski detektor iona, a ne poluvodički (sličan u EU ima još samo Švedska); zato ovaj uređaj služi kao referentni za određivanje koncentracije fuzijskog goriva u stijenkama fuzijskog reaktora u sklopu EU programa istraživanja fuzije EUROfusion; E4 – dual beam DiFU – ova komora pomoću dva snopa iona iz oba akceleratora simulira oštećenja materijala u nuklearkama i budućoj fuzijskoj elektrani; snop teških iona npr. željeza simulira jezgre atoma željeza u čeliku koje se gibaju jer su u njih udarili neutroni, dok snop helija ili protona simulira nastanak plinova nastalih u čeliku radi nuklearnih reakcija; tako je moguće kroz par dana dobiti na uzorku slična oštećenja kakva se u nuklearki nakupljaju čitave godine, a uz to uzorak u DiFU ne postaje radioaktivan; u Europi su samo 4 ovakva uređaja, a ostala tri su u Rosendorfu (DE), Saclayju (FR) i Manchesteru (UK); ovaj uređaj važan je za EUROfusion i IAEA, koji su uz MZO financirali njegovu gradnju; E2 – na ovoj liniji snop protona iz Tandetron akceleratora izlazi iz vakuuma u zrak kroz tanku aluminijsku foliju; protoni udaraju u uzorak i emitiraju X-zrake, iz čijeg sastava se može odrediti kemijski sastav neke umjetnine ili arheološkog uzorka, uvijek dakle predmeta koji se nesmiju rezati niti staviti u vakuum; ovdje se analiziraju npr. minijature Junija Klovića, rimski i keltski nakit, predmeti iz Vučedola i sl. Janja Čićek-Tadić |
Srednja škola Jelkovec |