U Mjesecu hrvatske knjige 2015. centralna je tema manifestacije vezana uz odluku Opće skupštine UN-a koja je 2015. godinu proglasila Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu.

U školskoj knjižnici škole održavaju se dvije izložbe koje tematiziraju motiv svjetlosti.

U znanstveno-popularnom kutku predstavljena je izložba Od iskre do LED svjetla kojom se kronološki prikazuje motiv izvora svjetlosti i problem svjetlosnog onečišćenja.

U društveno-humanističkom kutku prikazan je Motiv svjetlosti u poeziji Tina Ujevića, Antuna Branka Šimića, Ivana Gorana Kovačića, Dragutina Tadijanovića i Dobriše Cesarića – kolaž pregled poetskih opusa te Simbol svjetlosti u religijama.

Miroslav Krleža, Pjesma svjetioničara

Ja sam potpuno sam sa svojim praznim sobom,

sa svjetiljkom u tmini, sa svjetiljkom i grobom,

ja sam potpuno sam sa samim sobom.

Ja sam potpuno sam sa svojim praznim domom,

sa svojom lađom i svojim brodolomom.

Svjetlosti moje putuju po tmini,

i lete ko rakete plamena signala,

iz blata i magle, iz gluposti i kala,

opet je jedna pjesma kao zvijezda pala.

23. listopada 2015. održat će projekt Upali lampicu i čitaj s motom:

Ono si što čitaš.

Čitam jer postojim,

postojim jer čitam.

Učenici naše škole promovirat će kulturu čitanja čitajući djelo  Anthonyja Doerra  Svjetlo koje ne vidimo. 

Američki kritičari ovo ljeto natjecali su se u pohvalama romana pa je tako Svjetlo koje ne vidimo Booklist opisao kao „roman u kojem se živi, roman iz kojeg se uči“, Washington Post kao „prekrasno napisan, uzbudljivo ispričan i izuzetno dirljiv roman“, a kritičari Vanity Faira istaknuli su: „Jezik Anthonyja Doerra nadilazi granice smrtnika.“ Doerrov kolega pisac J. R. Moehringer komentirao je: „Anthony Doerr svijet vidi kao znanstvenik, ali ga osjeća kao pjesnik. On zna svašta: o radiju, dijamantima, bravama, puškama, pticama, cvijeću, ali isto tako zna napisati rečenicu tako lijepu, stvoriti sliku koja proganja, koja će vas natjerati da zauvijek razmišljate drugačije o velikim temama: ljubavi, strahu, okrutnosti, ljubaznosti, bezbrojnim mijenama ljudskog srca... Ovo je roman zbog kojeg ćete rado izgubiti san, a onda preklinjati sve koje znate da ga pročitaju.“