2023-05-15 09:44:11

TERENSKA NASTAVA - NP KRKA

 

 

 

U okviru projekta "Biokemija kroz dva elementa" posjetili smo HE Jaruga gdje su se naši učenici upoznali s radom hidroelektrane, oblicima i pretvorbama energije te utjecajem energije na okoliš.

Hidroelektrana Jaruga izgrađena je na slapovima rijeke Krke te je uvrštena na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu što je ujedno bio i prvi cjeloviti hrvatski elektroprivredni sustav i jedan od prvih te vrste u svijetu.

        

                           

Prošetali smo se i kroz NP Krka koji čuva više složenih i iznimno važnih ekosustava kao prikaz bogatstva našega planeta i opstanka bioraznolikosti.

NP Krka je spomenik najviše kategorije, obogaćen jednim od najljepših cvjetova u zemlji odnosno „hrvatskim nacionalnim cvijetom“ - iris ili perunika. Park ima i znanstvenu, kulturnu, rekreativnu i obrazovnu ulogu i idealno je mjesto za sakupljanje inspiracije.

     

 

               

U eko kampusu u Puljanima u Laboratoriju prirode učenici su odradili radionicu "Određivanje gustoće populacije". Zajedničkim radom, uz stručno vodstvo i malo matematike, učenici su uspješno izračunali gustoću određene populacije na određenom području.

               

 

                   

Priča o sovama započeli smo sa sovom ušarom (lat. Bubo bubo).  U NP Krka provodi se program praćenja gnijezdećih parova sova, a ciIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.

Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Hrani se zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i doživotni.

             

Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.

 


Srednja škola Lovre Montija