Kad raspravljamo o stresu, najčešće mislimo na one neugodne i bolne – distres, ali stres može biti i pozitivan – eustres,  kao što je velika promjena nabolje u životu ( vjenčanje, selidba, rođenje djeteta ). Stres izaziva reakciju bori se ili bježi ( od eng. fight or flight )  tijekom koje dolazi do lučenja hormona adrenalina i kortizola. Adrenalin je hormon kojeg luči srž nadbubrežne žljezde u situacijama kada je neophodno povećati srčani minutni volumen. Adrenalin funkcionira kada treba hitno reagirati, boriti se ili pobjeći zbog opasnosti. Dok kortizol stvara rezistenciju koja uzrokuje debljanje jer se šećeri iz hrane ne sagorijevanju nego  odlaze u masne stanice – time možemo reći da je stres krivac i za debljanje. Kada živčani sustav osjeti psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde počinju ispuštati u krv adrenalin i noradrenalin. Hormoni stresa osiguravaju  snagu i energiju sa kojom se u opasnim situacijama možemo braniti, a živčani sustav uključuje ili isključuje potrebne ili nepotrebne organe, koji u tom trenutku djeluju brže ili sporije. Stres se javlja u našim životima svakodnevno no vrlo je štetan za naš organizam. Možemo ga podijeliti na psihički i fizički stres. Neki od fizičkih problema su: visoki tlak, srčane bolesti, moždani udari, čirevi, rak, do su psihički: depresija, ovisnost, bulimija, panika, nasilje.  Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres kao što je; više sati sna, redovita tjelovježba, pravilna prehrana, dovoljan unos vode i kalija i smijte se – smijeh je uvijek najbolji lijek!

Kada se nađeš pod stresom, zapitaj se : Hoće li to biti bitno za pet godina? Ako da, tada učini nešto. Ako ne, opusti se. Cathreine Pulsifer

Elena Fajman, II.P