Moderatorica je izložbe Anastasia Ivančević, učenica 1.g razreda, otvorila izložbu stripova naših učenika u prizemlju školskoga prostora 29. ožujka 2017. u podne. U ime osječke udruge ljubitelja stripova  StripOs  prisustvovala je voditeljica radionice stripa Tatjana Ivegeš-Wilhelm.

Povod pripreme i otvorenja izložbe stripova je 116. obljetnicu rođenja oca hrvatskoga stripa Andrije Maurovića koji je rođen u Muo u Boki kotorskoj, 29. ožujka 1901., a umro u Zagrebu, 2. rujna 1981.

U Dubrovniku je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Budući da je bio loš đak učitelji su mu „zbog lijepog crtanja sve opraštali“. U Zagrebu je 1922. upisao Akademiju likovnih umjetnosti i uzdržavao se vlastitim radom: ilustrirao je i opremao knjige, brošure, dnevne i tjedne novine, plakate, oglase... Međutim, tadašnja sveučilišna pravila to nisu dopuštala te je isključen iz Akademije.

Tridesetih godina 20. stoljeća crta političke, socijalno kritičke i pikantne karikature za humoristični list Koprive, a rad na stripu je započeo u svibnju 1935.  Prvi je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935., a iduće dvije godine objavljuje stripe: Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Plijen demona džungle, Razbojnikova vjerenica, Marta i medvjed, i druge.

Na oblikovanje i dramaturgiju Maurovićevih stripova su utjecali popularni vesterni kada je oblikovao novu galeriju likova: tajanstveni pravednik Crni Jahač, pjesnik lutalica Polagana Smrt i simpatični tvrdoglavi starac Stari Mačak tj. novi stripovi:  Gospodar zlatnih vregova, Posljednja pustolovina Starog Mačka, Tvrđava smrti, Sablast zelenih močvara, Povratak Starog Mačka, Barba Niko i Ivo.

U doba NDH-a surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, kada se posvećuje nacionalnoj tematici: Seoba Hrvata, Ahura mazda, Grob u prašumi, Braća Seljan, Knez Radoslav, Tomislav, Zlatni otok. Nakon rata, u Jugolaviji je strip zabranjen kao „kapitalistička tvorevina koja kvari mladež“, ali već 1951. Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizont i Horizontov zabavnik.

Početkom pedesetih godina strip dobiva pravo prisutnosti kada Maurović objavljuje stripove: Meksikanac,  Opsada Zadra,  Tri dječaka, Cvijet u kamenu, Baš-Čelik, Jahači rumene kadulje. Od 1955. Andrija Maurović surađuje u novopokrenutom Plavom Vjesniku gdje objavljuje Hajdučku pjesmu, a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: Biser zla, Kišova zagonetka, Djevojka sa Sijere, Uglomi gospodar pećina, Rankov odred, i druge. A za Horizontov zabavnik crta: Brodolomci na otoku Mega, Trojica u mraku, Crveni orači, Plantaža Beranda. Također crta stripove različitih žanrova:  Gunka Das, Ljudi s granice, Put u pakao, Ubojica s dječjim licem, Lutalica Chagos, Onaj koji je zadavio smrt.

Fotografije pogledajte u Foto-galeriji!