2017-10-17 20:48:44
Svjetski dan kravate - 18. listopadaDragi učenici i djelatnici,
Sutra, 18. listopada obilježava se Svjetski dan kravate.
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. U tom duhu, pozivamo sve učenike i djelatnike da se i ove godine pridruže obilježavanju ovoga dana noseći kravatu oko vrata.
Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava svjetski dan tog odjevnog predmeta. Naime, na taj dan izvedena je 2003. godine spektakularna instalacija „Kravata“ oko Arene u Puli.
Kravata, kao simbol uglađenosti i kultiviranosti, potječe od Hrvata. Naime, Hrvati su na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj "hrvatski stil" osvojio je probirljive Parižane i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio "a la Croate"!
Tako je kravata ušla u tadašnju gradsku modu i osvojila Europu i ostatak svijeta. Osim u francuskom i njemačkom, riječ kravata spominje se i u nekim drugim europskim jezicima.
Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. stoljeću. Značenje pojma je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Stalne borbe protiv Turaka, učinile su od Hrvata vrlo cijenjene vojnike. Novačeni hrvatski vojnici imali su jedinstvenu vojnu odoru, koristeći jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate.
Razlog zbog kojeg su hrvatski vojnici nosili takve marame oko vrata može se pronaći u hrvatskoj pučkoj tradiciji. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju - zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.
Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. stoljeća: francuski kralj Luj XIV. počinje je nositi zbog njezine jednostavnosti u odnosu na visoke ovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.
Iz Francuske se širi Europom, a Englezi uvode specifičan način vezivanja, kao i šarolike boje. Američki tekstilac Jesse Langsdorf tkaninu reže na tri dijela te je ponovno šiva, što omogućuje lakše vezivanje i proizvodnju.
Mnogi su iznenađeni saznanjem da je Hrvatska domovina kravate, a najveći distributeri kravate; Croate, Michelle i Stephen Crocker, dodaju: "Što je kava za Brazil, a satovi za Švicarsku, to je kravata za Hrvatsku."
|