2018-01-15 08:44:49 NOBELOVCI 2017. Svake godine prigodnim panoom obilježavamo laureate jedne od najprestižnijih svjetskih nagrada. Riječ je o pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi obilježili godinu na izmaku. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost je britanski pisac Kazuo Ishiguro. Riječ je o autoru koji u svojim "romanima velike emocionalne snage razotkriva praznine u našem prividnom osjećaju povezanosti sa svijetom." Ishigurov najpoznatiji naslov, roman 'Na kraju dana', poslužio je kao predložak za poznati film J. Ivoryja. "Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog oružja" (ICAN) dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir "zbog ukazivanja na katastrofalne humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja u bilo koje svrhe". Odbor je posebno istaknuo ukazivanje ICAN-a na prazninu u međunarodnim zakonima po pitanju ograničenja nuklearnog oružja. Nobelovu nagradu za medicinu dobili su američki znanstvenici Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash and Michael W. Young za otkriće kompleksnih molekularnih mehanizama čovjekova cirkadijskog ritma (biološkog sata), čime je osviještena važnost ispravne higijene spavanja. Nobelovu nagradu za kemiju dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krio-elektronske mikroskopije koja je pojednostavila i unaprijedila snimanje biomolekula čime je otvorila novu eru u biokemiji. Nobel za fiziku dodijeljen je Raineru Weissu, Barryju Barishu i Kipu Thorneu koji su najviše pridonijeli otkriću gravitacijskih valova. Za nas je posebno zanimljivo to što je u istraživanjima sudjelovao i Damir Buškulić, zadarski fizičar koji živi i predaje u Francuskoj, a radi na detektoru Virgo u Italiji. Američki ekonomist Richard Thaler dobitnik je Nobela za ekonomiju, za doprinos u području bihevioralne ekonomije. Thaler je u istraživanjima analizirao proces donošenja odluka uz primjenu psihološki realističnih pretpostavki, istražujući posljedice ograničene racionalnosti, društvenih preferencija i nedostatka samokontrole. Nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu ( 1833. -1896.), švedskom kemičaru, filantropu, mirotvorcu, industrijalcu i izumitelju dinamita. U njegovu čast, nazvan je kemijski element nobelij otkriven 1956.g. Nobel je bio šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu. Statistika Nobelovih nagrada ukazuje na poražavajuću činjenicu da je tek svaka dvadeseta uručena ženi. Pano su priredile učenice 1 s2 razreda Mirna Kralj i Tamara Nikolovski. Mirela Grubišić, prof. |
Medicinska škola Osijek |