Svake godine posljednjeg dana mjeseca svibnja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan nepušenja. Ovogodišnji slogan je “NE DOPUSTITE DA VAM DUHAN ODUZME DAH”. Fokus Svjetskog dana nepušenja 2019. je na utjecaju štetne uporabe duhana na zdravlje pluća. Cilj obilježavanja toga dana je povećati svijest o negativnom utjecaju duhana na zdravlje ljudi – od nastanka raka do kroničnih bolesti dišnog sustava – te naglasiti temeljnu ulogu pluća na zdravlje i dobrobit svih ljudi. Taj dan služi kao poziv na akciju, zagovarajući učinkovite politike za smanjenje potrošnje duhana i uključivanje dionika u više sektora u borbi za kontrolu duhana.

Svjetski dan nepušenja 2019. usredotočit će se na načine na koje izloženost duhanskom dimu utječe na zdravlje pluća ljudi širom svijeta. To uključuje slijedeće:

Rak pluća. Pušenje je glavni uzrok raka pluća, odgovorno je za više od dvije trećine smrti od raka pluća u svijetu. Izloženost duhanskom dimu kod kuće ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od raka pluća: nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća smanjuje se za otprilike polovicu od pušača.

Kronična bolest dišnog sustava. Pušenje je vodeći uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), stanja u kojem nakupljanje gnojne sluzi u plućima rezultira bolnim kašljem i bolnim teškoćama disanja. Rizik od razvoja KOPB-a je posebno visok među pojedincima koji počinju pušiti u ranoj dobi, jer duhanski dim značajno usporava razvoj pluća. Duhan također pogoršava astmu, koja ograničava aktivnost i doprinosi invalidnosti. Rani prestanak pušenja je najučinkovitiji tretman za usporavanje napredovanja KOPB-a i poboljšanje simptoma astme.

Kroz životni vijek. Dojenčad koja je izložena duhanskom dimu, tijekom pušenja roditelja, često doživljava smanjeni rast i funkcioniranje pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju izložena su riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, te čestim infekcijama donjeg dišnog sustava.

Na globalnoj razini procjenjuje se da 60000 djece umire prije dobi od 5 godina od infekcija donjih dišnih putova uzrokovanih duhanskim dimom. Oni koji  dožive odraslu dob i dalje trpe zdravstvene posljedice izloženosti duhanskom dimu, jer česte infekcije donjeg dišnog sustava u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja KOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza oštećuje pluća i smanjuje funkciju pluća, što je dodatno pogoršano pušenjem cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Oko četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, što ih dovodi u rizik od razvoja aktivne bolesti. Osobe koje puše duže, vjerojatnije je da će oboljeti od tuberkuloze. Aktivna tuberkuloza, popraćena štetnim učincima pušenja na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti od respiratornog zatajenja.

Zagađenje zraka. Duhanski dim je vrlo opasan oblik onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru: sadrži preko 7 000 kemikalija, od kojih je 69 poznato da uzrokuju rak. Iako duhanski dim može biti nevidljiv i bez mirisa, može se zadržati u zraku do pet sati, stavljajući izložene riziku od raka pluća, kroničnih bolesti dišnog sustava i smanjene funkcije pluća. Najučinkovitija mjera za poboljšanje zdravlja pluća je smanjenje upotrebe duhana i duhanskih proizvoda, te smanjenje izloženosti duhanskom dimu u okolišu. Međutim, znanje javnosti, a posebno među pušačima, o utjecaju pušenja na zdravlje pluća i izloženosti duhanskom dimu u nekim je zemljama nisko. Unatoč snažnim dokazima o štetnosti pušenja na zdravlje pluća, potencijal kontrole uporabe duhana i duhanskih proizvoda za poboljšanje zdravlja pluća i dalje je podcijenjen. Duhanski dim ima veliki utjecaj na zdravlje pluća pušača i nepušača širom svijeta. Kako bi se postigao jedan od ciljeva održivog razvoja (SDG), smanjenje smrtnosti novorođenčadi za trećinu do 2030. godine, kontrola duhana mora biti prioritet za vlade i zajednice širom svijeta. Trenutno, svijet nije na putu ispunjavanja tog cilja. Zemlje bi trebale odgovoriti na epidemiju duhana kroz punu provedbu WHO FCTC-a i usvajanjem MPOWER mjera na najvišoj razini, što uključuje razvoj, provedbu i provedbu najučinkovitijih politika kontrole pušenja usmjerenih na smanjenje potražnje za duhanom. Roditelji i drugi članovi zajednice također trebaju poduzeti mjere za promicanje vlastitog zdravlja i zdravlja svoje djece, štiteći ih od štete koju uzrokuje duhan.

Prema rezultatima Svjetskog istraživanja o uporabi duhana u mladih (Global Youth Tobacco Survey- GYTS), provedenog zadnji puta 2016. u Republici Hrvatskoj, 60% učenika u dobi od 13 do 15 godina živi u domu gdje drugi puše. Izloženost duhanskom dimu u bilo kojem zatvorenom javnom prostoru iskusilo je 61% učenika. U pogledu duhanskog dima iz okoliša, 82,8% preferiraju zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima, a 67,3 % ih misli da je dim od drugih štetan i za njih. Što se tiče privatnog života, 53,9 % učenika je odgovorilo da im jedan ili više roditelja puši. Iz godine u godinu sve je manje učenika izloženo duhanskom dimu drugih u vlastitom domu. Devet od deset učenika (94,7%) bilo je izloženo pasivnom pušenju 2003. godine. Zabilježen je drastičan pad u svim godinama provedbe istraživanja, s najvećim padom 2003. na 2007. za više od 20% kod dječaka (2003. 94.7% na 71.4% 2007.) i malo manje od 20% kod djevojčica (2003. 95.4% na 75.7% 2007.). U svim valovima istraživanja djevojčice su češće od dječaka bile izložene duhanskom dimu u svom domu.

U akciji su sudjelovali učenici trećih  razreda naše škole: Dalibor Barišić, Mihaela Džakula, Aleksa Tešanović, Mirta Bjelica, Sara Ilišević, Jakov Krog, Ena Žebić, Ivan Mihić i Sara Matanović te nastavnice: Ljiljana Grdić, Branislava Laurović i Marijana Jaman Galeković.

Prigodni pano izradile su učenice 3.s2 razreda Ivana Simić, Tamara Mićić i Antonija Bungić te nastavnice Ljiljana Grdić, Branislava Laurović i Marijana Jaman Galeković.