Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakterističan po tome da je prisutan u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije. Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke.

            Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 7 milijuna ljudi. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. U Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 15.000 osoba. Incidencija i prevalencija Parkinsonove bolesti u korelaciji su s povećanjem starosti populacije i javlja se češće u populacije starijih od 60 godina. Muškarci češće obolijevaju, nego žene.

            Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela s nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika. Medicinska rehabilitacija podrazumijeva maksimalno osposobljavanje za samostalno izvođenje aktivnosti svakodnevnog života kroz adekvatnu edukaciju i programe u koje su uključeni i bolesnik i njegova obitelj, uz izradu individualnog plana i programa rehabilitacije za svakog pojedinog bolesnika. 

            Brojne su poznate osobe tijekom života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox  obolio je u svojoj tridesetoj godini života te pokojni Papa Ivan Pavao II.

Sve što trebate znati o Parkinsonovoj bolesti ispričala je doc. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med., predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednica udruge 'Parkinson i mi'  u videu koji možete pogledati → https://www.youtube.com/watch?v=k-SlsyqTncM

Tekst napisali: Branimir Lončarić, bacc.med.techn., Luka Bačić. bacc.med.techn i Ivana Ukić mag.med.techn.