Švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac, Alfred Nobel (1833-1896) volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva, pa je tako i oporukom svoje bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna ostavio čovječanstvu. Četiri godine nakon njegove smrti utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. g. dodijeljene su prve nagrade.

Ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost otišla je u ruke peruanskom književniku Mariu Vargasu Lloseu. jednom od najznamenitijih pripadnika hispanoameričkog booma, osobito poznatom po romanima "Grad i psi", "Rat za kraj svijeta", "Tetka Julija i piskaralo", "Don Rigobertove bilježnice" te "Jarčevo slavlje".

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu Švedska kraljevska akademija dodijelila je čovjeku koji je omogućio rađanje četiri milijuna djece koja prirodnim putem ne bi nikada bila začeta. Znanstveni uspjesi 85-godišnjeg Britanca Roberta Geoffreya Edwardsa učinili su mnoge parove koji nisu mogli prirodnim putem dobiti vlastitu djecu sretnim roditeljima. Njegov kolega Patrick Steptoe, ginekolog, koji je razvio laparoskopsku kirurgiju, umro je 1988. godine, ali budući da se Nobelova nagrada ne dodjeljuje posthumno, Edwards je jedini dobitnik. Oni su deset godina prije Steptoeove smrti razvili postupak koji je urodio prvom "bebom iz epruvete".

Kineski je profesor književnosti Liu Xiaobo, koji služi 11-godišnju zatvorsku kaznu zbog traženja demokratske reforme u Kini, ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Nagradu za ekonomiju podijelit će dvojica američkih i jedan britanski znanstvenik za zajednički marketinšku analizu koju su napravili. To su Peter Diamond, Dale Mortensen i Christopher Pissarides. Prema priopćenju iz švedske akademije znanosti, trojac je zaslužio Nobelovu nagradu za ekonomiju za svoj rad u kojem objašnjavaju kako su nezaposlenost, radna mjesta i plaće uvjetovani propisima i politikom.
Andrej Geim i Konstantin Novoselov sa Sveučilišta Manchester dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku. Dvojica fizičara nagrađena su za svoje “pionirske eksperimente” na grafenu, novom materijalu iznimnih svojstava. Grafen je jedan oblik ugljika debljine jednog atoma. Budući da je tako tanak, praktički je proziran. Dobar je vodič električne struje i topline, zbog čega ima potencijalno veliku primjenu u “inovativnoj elektronici”, uključujući i superbrze kompjutore.

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za kemiju podijelili su Amerikanac Richard F. Heck i Japanci Ei-ichi Negishi i Akira Suzuki zbog razvijanja novih, efikasnijih povezivanja atoma ugljika te stvaranja složenih molekula koje unapređuju naš svakodnevni život, navodi se u objašnjenju Švedske kraljevske akademije znanosti.Radovi tih znanstvenika omogućili su proizvodnju novih lijekova i unapređenje elektronske industrije.