2013-10-18 17:17:44 Zaklada Ana Rukavina U petak, 18. listopada 2013. u Zavodu za transfuziologiju KBC Rijeka, obilježavajući Dane Medicinske škole u Rijeci učenici četvrtih razreda odazvali su se akciji upisa u Hrvatski Registar potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica dajući uzorak krvi za Zakladu Ana Rukavina. U Registar se upisaolo 44 punoljetna učenika. Više o Zakladi Ana Rukavina i transplataciji košrane srži možete pročitati na web stranicama Zaklade http://www.zaklada-ana-rukavina.hr Akciju je organizirala i koordinirala Irena Eisenkohl Novaković, VMS.
IV-1 razred Ana-Maria Voivoda, Barbara Španjol, Ivan Gračan, Laura Ćosić, melani Kolar, Robert Grego, Petra Nakić-Alfirević, Vladislav Lugina, jelena Hamonajec, helena Kranjčević, Antonia Jelovica, Sanja Šodolović (12 učenika) IV-2 razred Kristina Franjkić, Dominik lešić, Tamara Čančar, Ana-Marija Maras, Ivana Kovačević, marko Jurinović, Valentina Popović, Veronika Maksimov, Alka Širola, Rea Grgić, Corina Balić, Celina Srdoč, Ivana Jurjević (13 učenika) IV-3 razred Emilija Polonijo i Ana Dujmešić (2 učenice) IV-4 razred Valentina Pribanić, Maria Colnar, Jelena Šoštarić, petra Jardas, Dorotea Šulavjak (dala prije) - (5 učenika) IV-6 razred Beti Stupar, Sanja Lipić, Petra Grgurić, martina Naranđa, Tina Skender, vanda Čolakovac, Lena Marušić (7 učenika) IV-7 razred Zoe Ćupić, Luka Bošnjak, Dora Kovačić, Domagoj Bassi, Elizabeta Kiršić (5 učenika)
Info letak Kako postati darivatelj i tko može postati potencijalni darivatelj? U Rgeistar se kao potencijalni darivatelji mogu upisati hrvatski državljani dobrog zdravlja u dobi od 18 do 40 godina Koliko puta mogu biti darivatelj? darivatelj koštane srži ili matičnih stanica može se biti više puta. Ipak, uobičajeno je da se koštana srž ili periferne matične stanice darivaju samo jednom. Postoji li rizik za darivatelja? Postupci prikupljanja transplantata koštane srži i perifernih matičnih stanica koriste se u medicini duže od dvadeset godina. Za darivatelja praktički ne postoji rizik od neželjenih posljedica. Je li postupak darivanja bolan? Ni darivanje koštane srži ni darivanje perifernih matičnih stanica nisu bolni postupci.
Kako mogu postati darivatelj? Potpisom pristanka na određivanje antigena tkivne snošljivosti i ulaskom u Registar dobrovoljnih darivatelja postajete darivatelj. Koja je procedura ulaska u Registar? Nakon potpisa pristanka, uzet će Vam se jedna epruveta krvi (oko 7 ml) da bi se odredili Vaši antigeni tkivne snošljivosti (eng. Human Leukcyte Antigens), odnosno provela tzv. HLA tipizacija. Je li postupak uzimanja uzorka krvi bolan? Naravno NIJE. Uzimanje uzorka za tipizaciju jednako je kao i uzimanje uzorka za bilo koje druge laboratorijske procedure. Nalazi li se u Registru moje ime? Vaše ime ima samo Klinička jedinica za tipizaciju tkiva Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplatacijsku biologiju KBC-a Zagreb. U Registru se vodite pod šifrom.
Kako ću znati može li moja koštana srž nekome pomoći? Ukoliko se nađe bolensik koji ima iste antigene tkivne snošljivosti kao i Vi, kontaktirat će Vas osoblje Registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica iz KBC-a Zagreb i ponovo tražiti Vaš pristanak za darivanje stanica. Kako se daruje koštana srž? Koštana srž uzima se iz kostiju zdjelice, višekratnim aspiriranjem kroz iglu za biopsiju, u općoj anesteziji, u operacijskoj dvorani Hoće li darivanje koštane srži imati kakve posljedice na mene i moje zdravlje? Na temelju dosadašnjih iskustava dokazano je da je darivanje koštane srži bezbolno i ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje darivatelja. Ako darujete koštanu srž, bit ćete primljeni dan prije darivanja, a otpustit će Vas dan nakon darivanja Kako darujem periferne matične stanice? periferne matične stanice daruju se postupkom afereze. četiri dana prije afereze potrebno je primijeniti granulocitni faktor rasta kako bi matične stanice iz koštane srži dospjele u krvotok. Granulocitni faktor rasta aplicira se ambulantno potkožnim injekcijama.
|
Medicinska škola u Rijeci |