Na satu Hrvatskoga jezika obilježeni 7. Dani medijske pismenosti
Autor: Mario Gumbarević, 23. 4. 2024.
Ovogodišnje aktivnosti obilježavanja Dana medijske pismenosti na satu Hrvatskoga jezika usmjerene su na profesionalizam i novinarstvo. Učenici 1. a i b te 3. b opće gimnazije ispunili su anketu usmjerenu na novinarstvo koja je pokazala da većina pristupnika (88%) smatra kako je važno čitati, gledati i slušati informativne novinarske tekstove i priloge i to većinom kako bi bili informirani i educirani.
Društvene mreže i dalje su osnovni izvor informiranja mladih (95%).
Novinarske sadržaje prati 59% ispitanika, ali rijetko, i to svi putem interneta/mobitela (100%), a ne časopisa i novina.
Veći dio njih u razlikovanju pojmova časopisa i novina stavljaju naglasak na činjenicu da novine prenose ozbiljne, a časopisi zabavne sadržaje. Od internetskih portala najveći broj učenika posjećuje Tportal, 24 sata i Indeks.hr, a najslušanije su radio postaje Bravo i Otvoreni radio. Od televizijskih kuća kao najpoznatije navode RTL, HRT 1 i Novu TV.
Analizom ankete zaključili smo kako se većina učenika i dalje informira preko društvenih mreža, tiskane oblike informiranja uopće i ne koriste, a pojmove časopisa i novina ne razlikuju u potpunosti. Iako im je osnovna razlika u vremenu izdavanja (novine izvješćuju o dnevnim događajima, a časopisi periodičnim), učenici kao osnovnu razliku uzimaju sadržaje koje prenose. Anketa je pokazala kako je učenike potrebno medijski opismenjavati i podsjećati na njezinu važnost kao jedne od ključnih kompetencija 21. stoljeća.
Nakon provedene ankete i definiranja novinarskih vrsta i oblika (vijest, izvještaj, reportaža, intervju, komentar) raspravljalo se o pravilima, tj. kriterijima vrijednosti vijesti.
Učenici su pronašli i analizirali novinarski sadržaj prema sljedećim kriterijima: Je li tema relevantna za javnost? Je li jasno navedeno tko je autor priloga? Jesu li u prilogu iznesene sve relevantne strane? Je li naslov jasan i informativan? Tvori li vizualni dio priloga (fotografija ili video) smisleni dio s ostatkom informacija? Naglašava li prilog pretjerano konflikt, odnosno sukob? Igra li prilog pretjerano na emocije? Ima li u prilogu anonimnih izvora? Može li se iz priloga iščitati stav novinara? Ima li u prilogu senzacionalističkih elemenata?
Uzevši u obzir sve navedeno u analizi pronađenih članaka na internetu, zaključili su kako je u prvih pet pitanja poželjan potvrdan odgovor, a u preostalih pet negativan, ukoliko se radi o kvalitetnom i vjerodostojnom novinarskom sadržaju. Također i da svi navedeni kriteriji za procjenu kvalitete sadržaja, pojedinačno gledano, nisu nužno „dobri“ ili „loši“. Složili su se da ih sve treba pažljivo sagledati i dobro procijeniti u kontekstu članka ili priloga što je svakako pokazatelj kritičkog preispitivanja i pristupa sadržaju, jedne od ključnih sastavnica i odrednica medijske pismenosti.
Autorica teksta: Željka Orban, prof.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje glasi: „Investiraj u naš planet“. Učenici naše škole na panou su zorno prikazali posljedice utjecaja čovjeka na naš planet te predložili konkretne aktivnosti koje možemo i trebamo poduzeti. Materijale za pano prikupili su učenici: Tereza Đorđević (2.a) , Anamaria Jokić (3.a), Valentino Đumlija (3.a), Ines Schweigert (4.b) dok su u izradi panoa sudjelovale učenice: Lana Kovačević (3.a), Gabriela Kovačević (3.a), Ines Schweigert (4.b) i Izabela Štimac (4.b). Mentor učenicima je profesorica Dragana Medved.