Učenici 3. razreda programa za zanimanje tehničar za mehatroniku, uz nastavnika elektrotehničke skupine predmeta Danijela Vrbanca, izradili su šk. 2018. / 2019. god. mini meteorološku postaju. Računalo Raspberry PI, operacijski sustav Linux, te senzori vanjske temperature, tlaka zraka i kiše, uz odgovarajuću bazu podataka, kao i uporabu e – bilježnice tijekom projektne nastave, doveli su do izvora podataka o moravičkoj temperaturi, tlaku zraka i pojavnosti kiše na školskoj web stranici.

Također, učenici 3. razreda programa – zanimanja tehničar za računalstvo, izradili su (šk. 2018. / 2019. god.) nadzorni sustav s kamerom, koji može snimati određene školske prostore, uz digitalne zapise.

Navedeni učenički poduzetnički projekti, prijavljeni i na natječaj Hrvatske udruge poslodavaca „Poduzetnici budućnosti“, izvrsni su primjeri „Škole za život“, a realizirani su uz pomoć nastavnika iz stručnih aktiva elektrotehnike, strojarstva i ekonomije.

Sedam učenika 4. E razreda, njihov nastavnik – mentor Danijel Vrbanc, razrednica Željka Vrcelj i naši domari Rade i Mirek, Strossmayerovim šetalištem uz drvored kestena i predivan pogled na zagrebački Donji grad, dolaze do Državnog hidrometeorološkog zavoda (Grič 3). Stručni posjet DHMZ – u realiziran je 14. listopada 2019., a nakon pozitivne recenzije (u prilogu) projekta „Mini meteorološka postaja“ Zvonimira Jakopovića, dipl. ing., voditelja Odjela za automatska i posebna mjerenja.

Državni hidrometeorološki zavod je utemeljen 1947. godine i dio je Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i geofiziku, sa sjedištem u Ženevi.

Na zapadnoj strani Strossmayerovog šetališta nekada se nalazila kapucinska crkva, samostan i groblje. Današnja zgrada DHMZ – a s dvorištem (i još uvijek drvenim stepenicama) podignuta je početkom 19. stoljeća. Tu je neko vrijeme bila gimnazija, a profesor Ivan Stožir ovdje je 1861. godine započeo meteorološka motrenja. Od male školske meteorološke postaje razvio se Državni hidrometeorološki zavod!

Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar svjetskog glasa i vizionar, utemeljitelj moderne seizmologije, utvrdio je (početkom 20. stoljeća) postojanje diskontinuiteta u unutrašnjosti Zemlje na temelju valova potresa, baš u zgradi DHMZ – a.

U jednosatnom razgledu meteorološke kućice s tradicionalnim meteorološkim uređajima i instrumentima u dvorištu Zavoda, saznali smo mnoštvo zanimljivosti o prizemnom i visinskom opažanju, mjerenju i bilježenju atmosferskih pojava. Termometar, barometar i barograf, psihrometar i higrometar na principu ljudske kose, kišomjer, vjetrulja, te heliograf pobudili su našu radoznalost, pa smo s nestrpljenjem iščekivali susret s prognostičarima DHMZ – a. Uz fascinantne satelitske snimke iz kojih se analizira stanje atmosfere, podatke o trenutnim vremenskim prilikama, kao i kratkoročnu prognozu vremena, mini meteorološka postaja naše škole pobudila je zanimanje i ponos djelatnika Zavoda, na čemu (nadahnuti) srdačno zahvaljujemo.  

Državni hidrometeorološki zavod se vrlo rano uključio u globalnu razmjenu informacija putem računala, s vlastitom web stranicom. Interno prognostičko sučelje kreirano je prije 20 – ak godina, od kada se, uz tekstualnu prognozu, svakodnevno objavljuje i grafički prikaz, ali i automatska prognoza temeljena na izravnim izračunima atmosferskih modela (ne uključuje klimu dotičnog podneblja, na primjer, što je popriličan nedostatak).

Zadovoljni i radosni krećemo u razgled grada. Da biste upoznali Zagreb, valja vam udahnuti barem dašak njegove povijesti, prošetati njegovim kamenim pločnicima, suočiti se s ljepotom starinskih fasada i kula, te poslušati njegova crkvena zvona. Nigdje se u Zagrebu prošlost i sadašnjost ne prepleću tako gusto kao na Gornjem gradu.

Čim s Trga bana Josipa Jelačića ili Ilice, gdje kraj vas prolazi moderni zagrebački plavi tramvaj, stupite na kockama popločene gornjogradske ulice, vrlo lako možete otputovati u 14. stoljeće, zlatno doba zagrebačkog Gradeca. No, još je lakše osjetiti trnce kada zastanete pred gotičkom Markovom crkvom, gdje je u 16. stoljeću užarenom željeznom krunom okrunjen i okrutno pogubljen vođa seljačke bune Matija Gubec. Na Gradecu su od 17. stoljeća stolovali hrvatski banovi, a prvi ga je za svoje sjedište izabrao Nikola Frankopan. Gornji je grad, podno kojeg se proteže tunel Grič, predio gdje se pisala hrvatska povijest i politika. Kamenita vrata, danas mjesto molitve i zavjeta, dio su nekadašnjeg obrambenog sustava Gradeca. Kip Dore Krupićeve, zlatarove kćeri, podsjeća nas na najpopularniji povijesni roman o starom Zagrebu – „Zlatarovo zlato“ Augusta Šenoe.

Put nas vodi do Kaptola, tj. zagrebačke katedrale, najvelebnijeg i stilski najrječitijeg arhitektonskog ostvarenja crkvenog graditeljstva gotičkog stila jugoistočno od Alpa, što govori o onodobnom ugledu i moći zagrebačkih biskupa, te internacionalizaciji umjetnosti.

Fascinantni svijet iluzija, koji može poljuljati povjerenje u naša osjetila, ali i oduševiti, svijet koji može potpuno zbuniti, no i štošta nas naučiti, možete posjetiti u Muzeju iluzija. Ostat ćete zadivljeni, jer ništa nije onakvo kakvim se čini!

U kasnim poslijepodnevnim satima vraćamo se u svoje domove na zemlji goranskoj. Bilježimo misli i dojmove, dok nebo mijenja boju plavetnila. Za ovaj putopis hvala nastavniku i kolegi Danijelu Vrbancu! Dovoljno je nekoliko poteza da se sastavi svijet.