Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" Osijek

Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz siječnja 2013. godine, u Hrvatskoj živi 1.528 osoba s Down sindromom.

(klikni na fotografiju)

Oko 55% osoba s Down sindromom su djeca i mladi od 0-19 godina, podjednako oba spola, što pokazuje da je Republika Hrvatska izuzetno poboljšala zdravstvenu skrb građana s Down sindromom i omogućila im dulji životni vijek, posebno kroz operativne zahvate srca na koju su djeca s Down sindromom upućivana kao i sva druga djeca, što nije bio slučaj prije 15-tak godina.

Oko 62% vještačenih osoba s Down sindromom u sustavu socijalne skrbi ima potrebu za punim opsegom tuđe njege i pomoći. Najčešće zabilježene komorbidetne dijagnoze su umjerena mentalna retardacija, prirođene srčane greške, poremećaj razvoja govora, oštećenje vida.

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalni tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Odstupanje se očituje u tome da se tijekom diobe spolnih stanica 21. kromosom kopira tri puta stoga je i 21. 3. simbolično odabran kao datum kada se obilježava Međunarodni dan sindroma Down. 

Osim klasične trisomije 21, postoje osobe sa sindromom Down koji imaju dvije različite vrste stanica, jednu s normalnim brojem kromosoma, a drugu s 47 kromosoma, tzv. mozaicizam. Postoji i treći oblik kada dolazi do translokacije dijela kromosoma 21. Mozaicizam se javlja u samo 1-2% slučajeva sindroma Down, a translokacija se javlja u 3-4% posto slučajeva.

https://www.youtube.com/watch?v=JA8VJh0UJtg

(klikni na link)

Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz siječnja 2013. godine, u Hrvatskoj živi 1.528 osoba s Down sindromom.

(klikni na fotografiju)

Oko 55% osoba s Down sindromom su djeca i mladi od 0-19 godina, podjednako oba spola, što pokazuje da je Republika Hrvatska izuzetno poboljšala zdravstvenu skrb građana s Down sindromom i omogućila im dulji životni vijek, posebno kroz operativne zahvate srca na koju su djeca s Down sindromom upućivana kao i sva druga djeca, što nije bio slučaj prije 15-tak godina.

Oko 62% vještačenih osoba s Down sindromom u sustavu socijalne skrbi ima potrebu za punim opsegom tuđe njege i pomoći. Najčešće zabilježene komorbidetne dijagnoze su umjerena mentalna retardacija, prirođene srčane greške, poremećaj razvoja govora, oštećenje vida.

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalni tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Odstupanje se očituje u tome da se tijekom diobe spolnih stanica 21. kromosom kopira tri puta stoga je i 21. 3. simbolično odabran kao datum kada se obilježava Međunarodni dan sindroma Down. 

Osim klasične trisomije 21, postoje osobe sa sindromom Down koji imaju dvije različite vrste stanica, jednu s normalnim brojem kromosoma, a drugu s 47 kromosoma, tzv. mozaicizam. Postoji i treći oblik kada dolazi do translokacije dijela kromosoma 21. Mozaicizam se javlja u samo 1-2% slučajeva sindroma Down, a translokacija se javlja u 3-4% posto slučajeva.

https://www.youtube.com/watch?v=JA8VJh0UJtg

(klikni na link)

Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz siječnja 2013. godine, u Hrvatskoj živi 1.528 osoba s Down sindromom.

(klikni na fotografiju)

Oko 55% osoba s Down sindromom su djeca i mladi od 0-19 godina, podjednako oba spola, što pokazuje da je Republika Hrvatska izuzetno poboljšala zdravstvenu skrb građana s Down sindromom i omogućila im dulji životni vijek, posebno kroz operativne zahvate srca na koju su djeca s Down sindromom upućivana kao i sva druga djeca, što nije bio slučaj prije 15-tak godina.

Oko 62% vještačenih osoba s Down sindromom u sustavu socijalne skrbi ima potrebu za punim opsegom tuđe njege i pomoći. Najčešće zabilježene komorbidetne dijagnoze su umjerena mentalna retardacija, prirođene srčane greške, poremećaj razvoja govora, oštećenje vida.

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalni tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Odstupanje se očituje u tome da se tijekom diobe spolnih stanica 21. kromosom kopira tri puta stoga je i 21. 3. simbolično odabran kao datum kada se obilježava Međunarodni dan sindroma Down. 

Osim klasične trisomije 21, postoje osobe sa sindromom Down koji imaju dvije različite vrste stanica, jednu s normalnim brojem kromosoma, a drugu s 47 kromosoma, tzv. mozaicizam. Postoji i treći oblik kada dolazi do translokacije dijela kromosoma 21. Mozaicizam se javlja u samo 1-2% slučajeva sindroma Down, a translokacija se javlja u 3-4% posto slučajeva.

https://www.youtube.com/watch?v=JA8VJh0UJtg

(klikni na link)