Salezijanska klasična gimnazija - s pravom javnosti

Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka svake godine podsjećajući nas na važnost očuvanja ovog ključnog resursa za život.

Tema za 2024. godinu, „Voda za sve - voda bez siromaštva“,  naglašava hitnost osiguranja pristupa čistoj vodi za sve ljude, bez obzira na njihovu lokaciju ili socioekonomski status. Velik broj ljudi i dalje živi bez pristupa sigurnoj vodi za piće, što predstavlja ozbiljan globalni problem te izazov. Nedostatak čiste vode ne samo da ugrožava zdravlje i preživljavanje ljudi, već ima i ozbiljne posljedice na ekonomski razvoj i očuvanje okoliša.

Ovaj dan nas potiče na podizanje svijesti te djelovanje kako bismo zaštitili vodene resurse, promicali održivo korištenje vode i osigurali pristup čistoj vodi za sve. Pruža nam priliku da se angažiramo i zajednički radimo na ostvarenju cilja - voda za sve, voda bez siromaštva.

Svjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se svake godine 21. ožujka, na prvi dan proljeća, čime se želi ukazati na jedinstvenost tog sindroma, genetskog poremećaja uzrokovanog trisomijom 21. kromosoma. Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom, a u Republici Hrvatskoj po nekim podacima ima preko 1500 osoba s Downovim sindromom.

Taj poremećaj sprečava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta, a postoji u preko pedeset karakterističnih obilježja čiji se intenzitet razlikuje od osobe do osobe. Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape, jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa skreće se pozornost javnosti na potrebu uvažavanja različitosti, te na mogućnosti osoba s Down sindromom.

Ovaj poseban dan služi kao podsjetnik da, zajedno možemo stvoriti inkluzivnije društvo u kojem svatko ima priliku da se izrazi, razvija i sudjeluje u svim aspektima života bez predrasuda i ograničenja.

Šume su kroz povijest bile odlučujući resurs za preživljavanje čovjeka. Osiguravale su zaštitu, značajni dio hrane, drvo za ogrijev i pripremu hrane, oruđe, oružje te građu za čovjekove nastambe. Osim toga, šume osiguravaju cijeli niz dobrobiti i općekorisnih funkcija za čovjeka kroz usluge ekosustava kao što su zaštita od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda, utjecaj na plodnost tla, utjecaj na klimu i ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i unaprjeđenje čovjekovog okoliša, stvaranje kisika, vezivanje ugljika i pročišćivanje atmosfere, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, podržavanje bioraznolikosti i  doprinos njenom očuvanju. Također, šume su važne za pohranu ugljika s velikim kapacitetom vezivanja ugljičnog dioksida, imaju važnu ulogu za postizanje klimatske neutralnosti, štite riječna područja i izvorišta voda i najraznovrsniji su ekosistemi na kopnu (šume su stanište za više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata).

U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49.3% kopnene površine, od čega se u vlasništvu Republike Hrvatske nalazi 76% šuma, dok se u vlasništvu privatnih šumoposjednika nalazi 24% šumskih površina. Time se ubrajamo u jednu od najšumovitijih europskih država. Glavna odlika naših šuma leži upravo u činjenici da je 95% prirodnih šuma, za razliku od mnogih europskih i svjetskih šuma koje su pretvorene u plantaže i monokulture. Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa zahvaljujući specifičnom geografskom položaju Republike Hrvatske koji je na granici eurosibirsko‐sjevernoameričke i mediteranske regije, u Hrvatskoj se nalazi 105 tipova šumskih zajednica.

Međunarodni dan šuma obilježava se 21. ožujka svake godine diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja šuma i njihove uloge u održavanju ekološke ravnoteže. Ovaj dan pruža priliku za promicanje važnosti šuma za čovječanstvo, kao i potrebe za njihovim održivim korištenjem i zaštitom. Šume su ključni elementi u očuvanju biološke raznolikosti, regulaciji klime, očuvanju tla i voda te pružaju važne ekonomske i socijalne koristi. Međunarodni dan šuma također potiče pojedince, organizacije i vlade diljem svijeta na djelovanje u zaštiti i obnovi šumskih resursa. Ovaj dan obilježava se raznim aktivnostima kao što su sadnja stabala, edukacijski programi, volonterske akcije čišćenja šuma te promocija održivih praksi u upravljanju šumama.

Dan očeva slavi se diljem svijeta 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, Isusovog zemaljskog oca.

Sveti Josip simbol je samozatajnog i posvećenog čovjeka i simbol očinske figure, a Hrvatska ga je proglasila i svojim zaštitnikom. Svetkovina svetoga Josipa iz Nazareta, Isusova hranitelja i Marijina zaručnika je po kalendaru 19. ožujka. Sveti Josip je vrlo štovan među vjernicima zbog njegove uloge čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran.

Petra Fabijanić, 1.sB

Dan broja Pi godišnja je proslava kojom se obilježava matematička konstanta π, 14. ožujka jer su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja π u decimalnom zapisu. 

Pi ili π je matematička konstanta koji se definira kao omjer opsega i promjera kruga, također poznat i kao Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj.

U praksi se bilježi malim grčkim slovom π, a u hrvatskom jeziku je pravilno pisati i Pi.  

Blaženi Alojzije Ivan Orione, rodio se u Pontecurone u Tortonskoj biskupiji 23. lipnja 1872. godine od poštenih i skromnih roditelja. Njegova majka, mudra odgojiteljica, značajno je pridonijela u njegovom kasnijem radu s mladima.

S 13 godina ulazi u „Družbu Male Braće" u Vogheri, no nažalost uslijed teške upale pluća morao se vratiti svojoj obitelji. Kad je ozdravio pomogao je ocu raditi na popločenju ulica, iskustvo koje će se pokazati korisnim za razumijevanje patnji i duševnog ustrojstva radnika.

Ušao je 1886. godine u oratorij koji je vodio don Bosco, gdje ostaje tri godine. Znanje i iskustvo tog svetca, nije se više izbrisalo iz njegove duše i obilježilo je glavnu smjernicu za svoje buduće djelovanje u odgoju mladih.

Neočekivano napušta Salezijansku Družbu i 1880. godine, ulazi u sjemenište u Tortoni gdje dvije godine uči filozofiju. U crkvi ima priliku susretati mlade te ih okuplja i u svojoj maloj sobi podučava vjeronauk.

Mladi klerik Alojzije Ortone 3. srpnja 1892. svečano otvara prvi oratorij koji nosi ime „Sveti Alojzije"; sljedeće godine uspijeva otvoriti konvikt zvan Sveti Bernardin kojeg je odmah počelo pohađati stotinjak dječaka.

Zaređen je za svećenika 13. travnja 1895., i služi prvu Svetu misu među svojom omladinom koja se u međuvremenu premješta u bivši samostan Svete Klare.

Založio se svim svojim snagama u brojnim aktivnostima: posjetu siromašnih i bolesnih, borba protiv masonstva, širenje zdravog tiska, učestale propovjedi, skrb o dječacima.

Postaje glavi stožer za pružanje pomoći od državne i Crkvene vlasti. Papa Pio X. postavlja ga za vrhovnog Poglavara Mesinske biskupije.

1940. umire te se na taj dan obilježava blagdan njemu u čast. 

Dani hrvatskoga jezika obilježavaju se od 1991. godine. Ova hrvatska kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskoga sabora, na sjednici 28. veljače 1997. godine.

Održavaju se svake godine od 11.3 do 17.3. Ovaj događaj obično se obilježava kroz niz kulturnih, edukativnih i zabavnih aktivnosti diljem Hrvatske. Cilj Dana hrvatskog jezika je promicanje ljubavi prema jeziku, poticanje njegove pravilne upotrebe te isticanje njegove važnosti u svakodnevnom životu.

Ovi dani pružaju priliku svima, bez obzira na dob i obrazovanje, da se povežu s hrvatskim jezikom na dublji način te da ga cijene kao sredstvo izražavanja identiteta, kulture i tradicije.

Od 11. do 17. ožujka 2024. održava se Tjedan mozga po 23. put.

Riječ je o globalnom događaju poznatom pod nazivom Brain Awareness Week koji se održava u velikom broju zemalja pa tako i u našoj državi.

Inicijativa se održava u suradnji s Hrvatskim institutom za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim društvom za neuroznanost (HDN), kao pridruženi članovi i partneri European Dana Alliance for the Brain (EDAB-a) uz suorganizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Temeljni cilj manifestacije jest približiti neuroznanost svim skupinama ljudi u društvu, a posebice kod onih mlađih pobuditi želju prema istraživanju fascinantnih tajni mozga kao i podići svijest javnosti o takvim bolestima, razbiti mitove i destigmatizirati, educirati javnost kako rano prepoznati takve bolesti i potaknuti društvo da pomogne tim osobama.

Svake godine, 8. ožujka obilježava se Međunarodni dan žena diljem svijeta. Ovaj dan nije samo prilika za slavlje ženskih postignuća, već i podsjetnik na izazove s kojima se žene suočavaju te na potrebu za nastavkom borbe za ravnopravnost spolova.

Unatoč napretku, još uvijek postoje izazovi poput nejednakih plaća i nasilja nad ženama. U različitim dijelovima svijeta, žene se bore protiv nasilja, diskriminacije na radnom mjestu, nejednakih prava i pristupa obrazovanju.

U Hrvatskoj, kroz razne panele rasprava, umjetničke izložbe, koncerte i druge manifestacije, promiče se osnaživanje žena i promovira važnost njihovog doprinosa u društvu.

Svaka žena zaslužuje pravo na obrazovanje, karijeru i život bez nasilja. Samo kroz zajedničke napore možemo stvoriti okolinu u kojoj će žene imati jednake mogućnosti za ostvarenje svojih potencijala i gdje će njihov glas biti čut i poštovan.

5. ožujka obilježava se svjetski dan očuvanja energije.

Njime se želi potaknuti shvaćanje i rješavanje problema neučinkovitog korištenja energije. Klimatske promjene su jedan od glavnih problema današnjice. Želi se pronaći moguće rješenje problema i stvoriti održive zemlje.

Naglašava se korištenje obnovljivih izvora energije kako bi se spriječilo dodatno zagađenje i promjene u klimi. Zaštita Zemlje potječe od pojedinca. Mnogim jednostavnim radnjama možemo doprinijeti energetskoj učinkovitosti.

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog Bangladeša proglasio dan 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Važnost toga dana potvrđena je godine 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti. Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od rođenja. Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni ili opći hrvatski jezik, te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. U genetsko-lingvističkom smislu hrvatski jezik je sustav triju narječja: štokavskog, kajkavskog i čakavskog.

Svjetski dan socijalne pravde obilježava se od 2007. godine. Ovaj dan je ustanovljen od strane Ujedinjenih naroda kako bi se istaknula važnost socijalne pravde u svijetu. Ideja je proizašla iz potrebe za promicanjem jednakosti, pravičnosti i solidarnosti među ljudima. Ovaj dan je prilika da se podigne svijest o problemima s kojima se suočavaju mnogi ljudi, poput siromaštva, nejednakosti i diskriminacije. Svjetski dan socijalne pravde obilježava se 20.veljače svake godine diljem svijeta. Kroz različite događaje i aktivnosti, ljudi se okupljaju i rade na stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva.

Nagrada „Grigor Vitez“, najstarija nagrada za dječju književnost i ilustraciju u Republici Hrvatskoj, koju Savez društava „Naša djeca“ dodjeljuje od 1967. godine. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Grada Zagreba, nagrada se dodjeljuje za najbolji književni tekst i ilustracije odabrane iz jednogodišnje produkcije dječje knjige i slikovnice u kategorijama za djecu i mlade.

Pepelnica, također poznata kao Čista srijeda, tradicionalni je kršćanski blagdan koji

označava početak korizme, razdoblja pokore i priprave za Uskrs. Obilježava se 40

dana prije Uskrsa, a točan datum varira ovisno o pokretljivom blagdanu Uskrsa.

Pepelnica je poseban dan u liturgijskom kalendaru, obilježen posebnim obredom koji

uključuje blagoslov pepela i njegovo posipanje po glavi vjernika, uz riječi: “Obrati se i

vjeruj Evanđelju“.

Pepelnica simbolizira prolaznost ljudskog života i poziva vjernike na razmišljanje o

vlastitoj prolaznosti, grijesima te potrebi za obraćenjem i pokorom. Pepel se

tradicionalno dobiva spaljivanjem grančica i ulomaka palmina lišća koje su korištene

na Cvjetnicu prethodne godine. Pepel se potom blagoslivlja i koristi tijekom obreda

Pepelnice.

Osim što označava početak korizme, Pepelnica je i podsjetnik na važnost duhovne

priprave za Uskrs. Korizma je vrijeme posebne duhovne introspekcije, molitve, posta

i djelotvorne ljubavi prema bližnjima. Tradicionalno, vjernici u korizmi prakticiraju

odricanje od određenih zadovoljstava ili luksuza kako bi se usredotočili na duhovni

rast i jačanje vlastite vjere.

Obred Pepelnice također podsjeća vjernike na njihovu krhkost i ovisnost o milosti

Božjoj. Pepel se na glavi oblikuje u oblik križa, podsjećajući nas na Isusovu muku i

smrt na križu te na potrebu da se nosimo s vlastitim križevima i patnjama u životu.

Iako je Pepelnica dan pokore i ozbiljnosti, također je i dan nade. Pokora nije samo

odricanje ili osjećaj krivnje, već je put prema dubljem odnosu s Bogom i prema

ispravljanju vlastitog života prema Njegovoj volji. Stoga, Pepelnica nije samo

podsjetnik na našu prolaznost, već i prilika za obnavljanje vjere, obraćenje i pripremu

za Uskrsnuće.

U današnjem svijetu, iako su mnoge tradicije promijenjene ili evoluirale, Pepelnica

ostaje važan dio liturgijskog kalendara i prilika za mnoge vjernike da se ponovno

povežu sa svojom vjerom i duhovnim identitetom

Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik iz 3. stoljeća. Njegov se blagdan, Valentinovo, slavi na današnji dan, 14. veljače. Bio je prvi biskup grada Terni, stotinjak kilometara od Rima, a na njegovom grobu je u 17. stoljeću izgrađena katedrala gdje se i danas čuva svečevo tijelo. Postoje priče o tome kako je Valentin bio svećenik u Rimu koji je pogubljen 269. godine odsjecanjem glave u Rimskom Carstvu kada je vladao Car Klaudije.

U 15. stoljeću ovaj se svetac počeo povezivati s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas. Katolička Crkva priznaje barem tri mučenika koji se zovu Valentin. Legende kažu da je Sveti Valentin pogubljen zbog toga što je prkosio zakonu Cara Klaudija koji je odlučio kako se mladi muškarci ne smiju ženiti već trebaju služiti isključivo vojsci. Valentin je u tajnosti vjenčavao parove sve dok ga vlasti nisu pronašle i pogubile.

Prvi koji je obilježio Valentinovo kao romantični blagdan, bio je engleski pjesnik Geoffrey Chaucer. On je spomenuo Valentinovo u svojoj pjesmi ‘Parliament of Foules’ davne 1375. godine, nakon čega su se polako počele pojavljivati ljubavne čestitke. Svakako je zanimljivo da prva poznata i sačuvana čestitka za Valentinovo potječe iz 1415. godine. Nju je svojoj ženi poslao Charles, vojvoda od Orleansa, dok je bio zatočen u Londonskom tornju nakon zarobljavanja u bitci kod Agincourta.

Nije poznato na koji je način ovaj svetac povezan s ovim običajem, možda je posrijedi tek podudarnost što njegov blagdan pada u vrijeme kada se ptice u očekivanju proljeća počinju gnijezditi, u vrijeme buđenja života i ljubavi.

Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva.

Na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO je proglasio 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija. Datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.

Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija. U današnje vrijeme često se doima da su suvremeni mediji, poput društvenih mreža, postali jedini oblik komunikacije, međutim, radio je još uvijek neizostavan dio naše svakodnevice nekima je to pouzdani izvor informacija, drugima pak platforma za razonodu. Neke od najpoznatijh hrvatskih radio stanica su: Bravo, Otvoreni, Laganini, Radio Rijeka, Antena Zagreb, Radio Dalmacija...

Međunarodni dan djevojčica i žena u znanosti, koji se obilježava svake godine 11. veljače, odlukom Opće skupštine UN, posvećen je promicanju jednakosti spolova u znanstvenim područjima. Ovaj dan naglašava važnost poticanja djevojčica i žena da se uključe u znanstvene discipline i ostvare svoj puni potencijal.

Kroz različite inicijative, kampanje i događaje diljem svijeta, ističe se uloga žena u znanosti te se potiče njihova prisutnost i doprinos u istraživanju. Međunarodni dan djevojčica i žena u znanosti podsjeća nas na važnost uklanjanja prepreka s kojima se žene suočavaju u znanstvenim karijerama.

Ovaj dan pruža priliku da se istaknu dostignuća žena u znanosti i inspiriraju buduće generacije djevojčica da slijede svoje strasti i snove u znanstvenom svijetu.

Kada je Pierre Curie inzistirao da se njegova Nobelova nagrada za fiziku podijeli sa njegovom suprugom Marie, svijet je počeo polako napredovati i tako dobio prvu ženu koja je osvojila Nobelovu nagradu, a to je učinila čak dvaput - prvo u fizici 1903. godine za svoj rad na radijaciji, a zatim 1911. godine u kemiji za istraživanje radioaktivnosti.

Prve nedjelje u veljači obilježava se Međunarodni dan života. Pravo na život zajamčeno je Općom deklaracijom o pravima čovjeka. U Hrvatskoj se Međunarodni dan prava na život obilježava od 1996. kada je Hrvatska biskupska konferencija za obilježavanje Dana života odabrala prvu nedjelju u veljači. Najvažnije je osvijestiti sebi, a onda i drugima, kako je život dar čija je vrijednost neprocjenjiva. Svaki novi život koji se rađa trebao bi oplemeniti svijet i čini ga boljim i ljepšim mjestom. Pružimo, stoga, priliku i pozdravimo dolazak svakog novog života među nas.

Blaženi Bronislav Markiewicz bio je poljski svećenik i utemeljitelj Kongregacije sestara od Presvetog Srca Isusova.

Rođen je 13. srpnja 1842. godine, a svoj život posvetio je služenju Bogu i siromašnima. Markiewicz je radio na poboljšanju uvjeta obrazovanja i socijalne skrbi, posebno za siromašnu mladež.

Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 2003. godine, priznavši njegov doprinos karitativnom radu i kršćanskom odgoju.

Blaženi Bronislav Markiewicz ostaje uzor vjernicima kao zagovornik ljubavi prema bližnjemu i posvećenosti službi potrebitima.

Dan zaštite podataka Vijeća Europe obilježava se kao prilika za naglašavanje važnosti privatnosti i sigurnosti podataka u digitalnom dobu. 

Odbor ministara Vijeća Europe je 26. travnja 2006. godine donio odluku da se 28. siječanj obilježava kao „Europski dan zaštite osobnih podataka“, koji ujedno predstavlja dan potpisivanja Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka (Konvencija 108).

Inicijativa naglašava ključne principe poput transparentnosti, ograničavanja svrhe prikupljanja podataka te jačanja prava pojedinaca nad njihovim osobnim podacima. Ovaj dan potiče organizacije, države i građane da se educiraju o zaštiti privatnosti, promiču etičko postupanje s podacima te jačaju sigurnosne standarde.

Kroz kampanje i događanja, Vijeće Europe nastoji podići svijest o važnosti očuvanja povjerenja u digitalno okruženje putem odgovornog postupanja s osobnim podacima.

Franjo Saleški rodio se 1567. godine u Savoji. Preminuo je 28. prosinca 1622. u Lyonu. Pripisuju mu mnoga čudesa. Njegove snažne propovijedi dirale su srca slušatelja, potičući na duboko obraćenje. Poznat je i po ozdravljenju bolesnih nakon molitve te izuzetnoj ljubavi prema siromasima. Njegova mistična iskustva i vizije dodatno su obogatila njegov duhovni život. No najveće čudo smatra se unutarnjim preobraženjem ljudi koji su došli u kontakt s njim, potičući ih na duhovni rast i dublje vjersko iskustvo. Sveti Franjo Saleški ostaje iznimna figura koja je obilježila katoličku tradiciju svojim svetim životom i čudesnim djelima. Papa Aleksandar VII. proglasio ga je blaženim 1662., a svetim 1665. godine. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1877. papa Pio IX. Zaštitnik je pisaca i novinara, posebno katoličkih novinara i pisaca, katoličkih medija, gluhih osoba, ispovjednika, odgojitelja, te mnogih biskupija, učilišta, naselja, župa i crkava diljem svijeta.

''Svaki dan odvoji pola sata za molitvu, osim ako imaš puno posla – u tom slučaju odvoji jedan sat.''

I nama današnjim kršćanima ova mudra izreka i jedna od najcitiranijih misli sv. Franje Saleškoga može pomoći da shvatimo kako žurba, posao ili stalna zauzetost nisu baš izlika da se ne bismo mogli posvetiti molitvi. Ponekad u toj užurbanosti suradnju s Bogom podijelimo u autobusu, automobilu, u školi, na radnom mjestu i tih nekoliko minuta postaje nam spas da naš dan bude blagoslovljen.

24. siječnja se širom svijeta obilježava kao Međunarodni dan obrazovanja. Proglasila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda s ciljem isticanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj. 

Obrazovanje mora biti prioritet u cijelome svijetu, a ne privilegija manjine, jer samo kvalitetno obrazovani ljudi mogu ne samo doprinijeti, već biti pokretači društvenih aktivnosti. Onaj tko je uključen u proces obrazovanja bilo da se radi o edukatorima ili onima koji uče, sudjeluje u kreiranju klime u okviru svoga  kruga djelovanja.

''Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti u postizanju ravnopravnosti spolova i razbijanju kruga siromaštva koji zapostavlja ostavlja milijune djece, mladih i odraslih'', poručuje UNESCO.

Stoga je ovaj dan prilika za razmatranje postignuća u području obrazovanja, ali i za promišljanje o izazovima koji još uvijek postoje u ostvarivanju obrazovnih ciljeva diljem svijeta.

Laura del Carmen Vicuña, rođena 5. travnja 1891. u Santiago del Cile, prvo dijete José Dominga i Mercedes Pino, bila je upisana u Rimski martirologij. Njezina obitelj je prolazila kroz teške životne okolnosti zbog građanskog rata i gubitka oca 1893. Godine 1899., s majkom i sestrom, seli se u argentinsku pokrajinu Neuquén.

Nakon turbulentnog razdoblja, Laura je 1900. godine poslana u zavod vodjen od strane Kćeri Marije Pomoćnice u Junin de los Andes. Ondje je pronašla utjehu u vjeri, primivši prvu pričest u lipnju 1901. Njezina želja za duhovnim životom i predanost Isusu bili su primjetni od najranijih dana.

Unatoč teškoćama u obitelji, Laura je izrazila želju za pridruživanjem zajednici Marijinih Kćeri Pomoćnica. Njezin odnos s majkom bio je izazovan, osobito zbog prisutnosti Manuela More, čije zanimanje za Lauru je ona suosjećajno odbijala.

Laura je, unatoč zdravstvenim izazovima, dala zavjet o neporočnosti, siromaštvu i pokoravanju. Njezina želja za obraćenjem majke bila je snažna, što je izrazilo u svojim molitvama. Umrla je 22. siječnja 1904., izgovarajući riječi zahvale i sreće, a majka je nakon njezine smrti promijenila svoj život.

Laurin grob nalazi se u kapeli Marije Pomoćnice u Bahiji Blanci, Argentina. Proces proglašenja njenog blaženstva započeo je 1955., a 1988. godine papa Ivan Pavao II proglasio ju je blaženom. Laura del Carmen Vicuña ostaje najmlađa blaženica u povijesti Crkve.

Molitva blaženoj Lauri Vicuña
Blažena Lauro Vicunja, ti koja si na herojski način nasljedovala Krista, usliši našu poniznu molitvu. Izmoli milosti koje su nam potrebne i pomaži nam čistim srcem prihvaćati Očevu volju. Udijeli našim obiteljima mir i vjernost. Daj neka i u našem životu, kao u tvojemu, odsijeva postojana vjera, odvažna čistoća, te usrdna i brižna ljubav prema braći i sestrama. Amen.

Bl. Alojzije Variara bio je salezijanski svećenik i utemeljitelj Družbe Kćeri Svetih Srdaca Isusa i Marije. Rodio se u Viarigiju (Asti) 15. siječnja 1875. Kad je u listopadu 1887. završio osnovnu školu, otac ga je odveo u don Boscov oratorij u Torinu da bi mogao nastaviti školovanje u gimnaziji. Godine 1892., nakon što je završio godinu novicijata, Alojzije polaže doživotne zavjete u dobi od 17 godina. Prelazi u salezijanski studentat u Torinu gdje studira filozofiju. Tu upoznaje mladog svećenika Andriju Beltramija. On će ga kasnije odvesti u Agui de Dios (Colombia) te nadahnuti u predočavanju ideala svetosti bolesnicima. Stigao je u Agua de Dios  1894. god., a Lazaret je brojio 2000 stanovnika od koji su 800 oboljelih od gube. God. 1895. don Unia umire, a Variara preuzima nasljeđe voditelja leprozarija (mjesto izolacije oboljelih od gube). Četiri godine kasnije, tj. 24. travnja 1898., postaje svećenikom. Bio je prvi salezijanski svećenik zaređen u Columbiji. U tim godinama utemeljio je udruženje djevojaka koje su mu bile povjerile želju za posvećenjem Gospodinu. Kod Sestara Gospinog Prikazanja rađa se udruženje Marijnih Kćeri, skupina od oko 200 djevojaka od kojih mnoge bolesne od gube. Budući da niti jedno redovničko udruženje ne bi nikad primilo djevojke čiji su roditelji gubavci ili same bolovale od gube mi sa, biskup mu na kraju nije želio dati pomoć te su ga i samog proglasili bolesnim od gube. Nastanak buduće Družbe Kćeri Svetih Srdaca Isusa i Marije izazivao je jaku zbunjenost i stvorio gomilu prepreka. Njegovo zdrastveno stanje naglo se pogoršava i umire 1. veljače 1923. daleko od svojih gubavaca. Imao je 49 godina od koji 24 živi kao svećenik. Pokopan je u Cucuti, a 1932. g. njegovi su smrtni ostaci prenešeni u kapelicu njegovih Sestara Družbe Kćeri Presvetih Srdaca u Agua de Dios, gdje i danas počiva. Danas njegova Družba broji 375 sestara rasprostranjene u 11 država Amerike, Europe i Afrike, koje se posvećuju pastirskom zdravlju.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske obilježava se 15. siječnja, kako bi se prisjetili ključnog trenutka 1992. godine kada je većina svjetskih zemalja priznala neovisnost Hrvatske. Nakon osamostaljenja iz bivše Jugoslavije, Hrvatska je suočena s izazovima, uključujući ratni sukob koji je završen mirnom reintegracijom istočnih dijelova zemlje 1998. godine.

Dan međunarodnog priznanja ima poseban značaj jer označava diplomatki uspjeh Hrvatske u postizanju šireg međunarodnog priznanja nakon proglašenja neovisnosti 1991. godine. Ovaj datum podsjeća na napore hrvatske diplomacije i predanosti suverenosti.

Istog dana, 15. siječnja, obilježava se i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, podsjećajući na proces povratka teritorijalnog integriteta. Ovaj događaj odražava postignuća Hrvatske u ponovnom ujedinjenju teritorija putem mirnih pregovora i međunarodnog posredovanja, čime je uspostavljena trajna stabilnost u regiji.

Ova dva istovremena obilježavanja reflektiraju ključne trenutke u povijesti Hrvatske, svjedočeći o njezinoj borbi za slobodu, suverenost i teritorijalni integritet.

Dana 11. siječnja, Hrvatska je doživjela značajan dan u svijetu sporta, obilježen raznolikim sportskim događanjima. Nogometna reprezentacija ostvarila je uspjeh u kvalifikacijama, što je potaknulo slavlje navijača diljem zemlje. Istovremeno, hrvatski teniski igrači postigli su značajne pobjede na međunarodnim turnirima, dodatno pridonoseći sportskom uspjehu zemlje.

Osim nogometa i tenisa, drugi sportovi također su imali svoje trenutke slave. Rukomet i košarka također su privukli pozornost svojim natjecanjima. Rezultati su potaknuli ponos među građanima, ističući raznolikost sportskih talenata u Hrvatskoj.

Paralelno s natjecanjima, sportski entuzijasti organizirali su lokalne događaje kako bi potaknuli zajednicu na aktivnost i zdrav način života. Ovaj dan svakako je bio prilika za promicanje sportskog duha i važnosti tjelesne aktivnosti među građanima.

U cjelini, 11. siječnja predstavlja dan kada je Hrvatska zajedno slavila sportske uspjehe, stvarajući trenutke ponosa i radosti unutar nacije.

10. siječnja obilježava se Svjetski dan smijeha.

„Smijeh je najbolji lijek”, krilatica je s kojom je Indijac Madan Kataira 1998. utemeljio Svjetski dan smijeha.

Cilj je Svjetskog dana smijeha potaknuti ljude da se što više smiju. Kada se nekome nasmiješite 9 od 10 ljudi će vam uzvratiti osmijehom i uljepšat ćete dan bar dvoje ljudi! Osjećat ćete se bolje, rasteretiti stresa, smanjiti brige i depresiju te tako ojačati imunitet. Samo 20 sekundi intenzivnog smijeha u tijelu i mozgu proizvodi učinak jednak trominutnom vježbanju aerobika: poboljšava cirkulaciju, povećava otkucaje srca, a osim što pokreće gotovo svih stotinu mišića na licu, pokreće i rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vratnih te mišića glave.

Zato budimo nasmijani i radosni – i bit će nam zdravija i duša i tijelo!

Blaženi Tituš Zeman bio je slovački rimokatolički svećenik, salezijanac te žrtva komunističkog progona. Proglašen je slugom Božjim 2010., a blaženim 2017. godine. Rođen je u kršćanskoj obitelji te je odlučio postati svećenik već sa 10 godina. Zaređen 1940., služio je do 1950. kada je organizirao bijeg salezijanaca iz komunističkog progona. Uhićen i osuđen na 25 godina zatvora te je izašao nakon 13 godina lošeg zdravlja. Preminuo 1969., nazivan mučenikom za duhovna zvanja zbog hrabrog djelovanja.

Svjetski dan pismenosti, koji se obilježava svake godine 8. siječnja, posvećen je promicanju iznimne važnosti pismenosti u globalnom kontekstu. Ova inicijativa naglašava ključnu ulogu pismenosti u oblikovanju društava, potičući pristup obrazovanju za sve.

Kroz raznolike događaje i kampanje diljem svijeta, Svjetski dan pismenosti aktivno potiče svijest o izazovima s kojima se suočavaju pojedinci bez osnovnih čitalačkih vještina te potiče napore za smanjenje nepismenosti na globalnoj razini.

Ova inicijativa ističe važnost zajedničkog angažmana kako bi se osiguralo da pismenost postane pristupačna svima, stvarajući temelj za obrazovno osnaženo društvo.

Svjetski dan Braillevog pisma obilježava se svake godine 4. siječnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti ovog taktičkog pisma za osobe s oštećenjem vida.

Braillovo pismo, osmišljeno od strane Louisa Braillea, omogućuje slijepim osobama pristup obrazovanju, književnosti i samostalnosti.

Louis Braille Louis Braille ozlijedio je oči u očevoj radionici kada su mu bile samo tri godine te je nakon toga oslijepio. No to ga nije spriječilo da nastavi normalno živjeti. Ovaj dan slavi njegovu revolucionarnu metodu, prilagođenu diljem svijeta, te naglašava potrebu za daljnjim unaprjeđenjem pristupa informacijama za osobe s oštećenjem vida.

 

Svjetski dan obitelji i mira obilježava se svake godine 1. siječnja kako bi se promicala važnost obiteljskih vrijednosti i međunarodnog mira. Kroz obitelj se stvara osnova za stabilnost i toleranciju. Kroz zajedništvo i poštovanje unutar obitelji, možemo doprinijeti stvaranju mirnijeg svijeta koji cijeni različitosti i potiče suradnju među ljudima.

Mir i obitelj su temelj suvremenog društva te pružaju stabilnost za daljnji život.

Sveta Lucija rođena je u 3. stoljeću u Sirakuzi, Sicilija.  Postala je kršćanska mučenica čija priča nadahnjuje vjernike diljem svijeta. Posvetila je život kršćanskim načelima i čuvala djevičanstvo od djetinjstva.

Posebno se ističe po velikodušnosti prema siromašnima, dijeleći svoje bogatstvo kako bi pomogla bolesnoj majci.
Lucijina hrabrost i vjera došle su do izražaja tijekom progona kršćana pod carem Dioklecijanom. Unatoč mučenjima, Lucija nije odstupila od svojih uvjerenja, ostavši vjerna kršćanskim načelima, što ju je na kraju dovelo do mučeništva.
 

Njezin spomendan slavi se 13. prosinca diljem kršćanskog svijeta. Lucija je postala simbol svjetlosti, često povezivana s vatrom, ostavivši trajni dojam svojom odanošću vjeri, ljubavlju prema bližnjima i hrabrošću. Također, ona je zaštitnica vida i slijepih. Sretan imendan svim Lucijama!
 

Svjetski dan pozdrava ,,Zdravo" obilježava se 21. studenog širom svijeta. Sve je krenulo još 1973. godine u vrijeme sukoba između Izraela i Egipta. Jednostavnim pozdravom „Dobar dan“, željela se poslati poruka svjetskim vođama za korištenje komunikacije umjesto sile za rješavanje sukoba.

"Pozdrav" je temeljni izraz ljubaznosti koji prelazi jezične i kulturne granice, dopuštajući ljudima da se povežu bez obzira na njihovo podrijetlo, vjeru ili druge različitosti. 

Ovaj dan također naglašava važnost dijaloga, razumijevanja i mirnog suživota među različitim kulturama i zajednicama. Ohrabruje ljude da aktivno sudjeluju u izgradnji pozitivnog društva kroz prihvaćanje različitosti i širenje ljubaznosti jedan prema drugome.

Svjetski dan pozdrava "Zdravo" podsjeća nas da mala gesta ljubaznosti može imati veliki utjecaj na svijet oko nas te da jednostavan "Zdravo" može biti početak razgovora koji spaja ljude širom svijeta.

Petra Fabijanić, 1.sB

Dana 17. prosinca 1996. Opća skupština UN-a proglasila je 21. studenoga Svjetskim danom televizije u znak sjećanja na datum kada je ranije te godine održan prvi Svjetski televizijski forum. Na taj se način obilježava slava i utjecaj televizije, te ujedno i odaje počast ulozi koju ona ima u našem svakodnevnom životu. TV, televizija ili dalekovidnica ime je dobila od grčke riječi tele za daleko i latinske visio koja označava gledanje. Prvi TV prijemnik u Hrvatskoj izradio je Josip Lončar. Njime je s ponosom i velikim smetnjama, 1930. godine, primio signale TV emisije iz Berlina. Televizija je danas odigrala veliku ulogu u prezentiranju globalnih pitanja koji utječu na ljude diljem svijeta, te pomogla širenju društvenih ideja. 

Dan sjećanja na prestanak otpora hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Vukovaru obilježava trenutak završetka jednog od najtežih razdoblja u povijesti Hrvatske. Ovaj dan posebno naglašava hrabrost i žrtvu branitelja Vukovara te podsjeća na teške trenutke tijekom opsade grada, koja je trajala od kolovoza do studenog 1991. godine. Nakon višemjesečne opsade srpskih dobrovoljačkih jedinica uz pomoć JNA, 18. studenog 1991. pao je Vukovar. Neke grupe branitelja nastavile su se boriti i nakon, no 20. studenog prestao svaki oblik organiziranog otpora.

Hrvatski branitelji u Vukovaru suočili su se s nemogućnošću daljnjeg održavanja obrane. Grad je bio teško pogođen razaranjem, stanovništvo je proživljavalo nepojmljive patnje, a resursi su bili iscrpljeni. Usprkos hrabrosti i odlučnosti branitelja, situacija je postala neodrživa. 19.11., dan nakon pada Vukovara, jedinice JNA došle su u bolnicu i preuzele vodstvo nad njom.

Dan sjećanja na prestanak otpora, koji se obilježava kao dio općeg sjećanja na Domovinski rat, prilika je za poštovanje žrtava Vukovara, odavanje priznanja hrabrosti branitelja te odražavanje na važnost očuvanja mira i zajedništva u društvu.

Najmlađa žrtva, Igor Kačić, imao je 16 godina dok je najstarija žrtva, Dragutin Bosanac, imao 77 godina. Već 32 godine mnoštvo ljudi iz cijele Hrvatske i Europe dolazi u Grad Heroj dostojanstveno obilježiti dane sjećanja na žrtvu Vukovara.

Ceremonije, komemoracije i drugi događaji organiziraju se kako bi se dostojanstveno odala počast žrtvama, ali i kako bi se promicala svijest o potrebi trajnog mira i pomirenja među ljudima.

Na ovaj dan obilježavamo sjećanje na preživjele logoraše koji su proživljavali teške trenutke u logoru "Velepromet", gdje su svakodnevno bili izloženi zlostavljanjima. Velepromet je bio najveći koncentracijski logor u Europi nakon Drugog svjetskog rata, kroz koji je prošlo više od 10.000 ljudi, a 724 ih je izgubilo život. Logor je bio aktivan od rujna 1991. do travnja 1992. godine. Također se prisjećamo žrtava logora i svih onih koji su izgubili živote na Ovčari. Logor je postao simbol okrutnosti i nepravde, gdje su mnogi civili i branitelji bili žrtve zlostavljanja, prisilnog rada te su mnogi izgubili svoje živote.

20. studenoga, hrvatski branitelji i civili iz vukovarske bolnice, njih više od 260, dovedeni su u hangar. Po dolasku su im oduzeti osobni predmeti, a potom su započele nevolje branitelja. Preživjeli su istog dana prevezeni na obližnje polje gdje ih je čekala iskopana jama usred oranice. Dvjesto ih je ubijeno strijeljanjem i pokopano. Danas na tom mjestu stoji Spomen dom Ovčara, koji čuva sjećanje na ranjenike i civile odvedene iz vukovarske bolnice, zatvorene i mučene u bivšem hangaru, a zatim pogubljene i pokopane. Dan sjećanja na žrtve Veleprometa i Ovčare prilika je za društvo da se zajedno prisjeti tih strašnih trenutaka, počasti žrtve, i odaje priznanje hrabrosti i žrtvi onih koji su dali svoje živote u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske. 

Bolnica u Vukovaru, osnovana davne 1857. godine, postala je ključna točka tijekom Domovinskog rata, pružajući medicinsku skrb za otprilike 4000 ranjenika, izvodeći oko 2250 operacija u izuzetno teškim uvjetima. Svakodnevno je na bolnicu padalo između 70 i 80 granata, a bilo je i dana kada je broj projektila dosezao i do 700.

Bolnica je postala simbol otpora i humanosti, jer su zdravstveni radnici, unatoč opasnostima, nastavili pružati skrb ranjenicima. Njezina sudbina tijekom rata ostala je trajno urezana u kolektivno pamćenje Hrvatske kao svjedočanstvo hrabrosti i žrtve u borbi za slobodu i neovisnost. Dan sjećanja na Vukovarsku bolnicu tako predstavlja priliku za duboko poštovanje prema svima koji su svojim nesebičnim radom i žrtvom pridonijeli u očuvanju humanitarnih vrijednosti tijekom teških vremena rata.

Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenoga.

To je dan koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas. Generalna Skupština Ujedinjenih naroda je 1996. godine pozvala zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu s Deklaracijom o principima tolerancije koja je potpisana od strane članica 16.11.1995. godine.

UNESCO je proglašenjem Međunarodnog dana tolerancije skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava, uključujući Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije, kao i Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te brojne druge.

UNESCO je dao definiciju za toleranciju i ona glasi u cijelosti ovako:
Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim
svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.
Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da se
radi o razlikama u političkom uvjerenju, ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama.

Svjetski dan siromaha obilježava se svake godine kao podsjetnik na ozbiljan globalni problem siromaštva koji utječe na milijarde ljudi diljem svijeta. Ova posebna inicijativa ima za cilj podići svijest o nejednakostima u raspodjeli resursa te potaknuti pojedince, zajednice i vlade na akciju.

Siromaštvo nije samo pitanje nedostatka materijalnih dobara; to je kompleksan izazov koji uključuje nedostatak pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i osnovnim ljudskim potrebama. Svjetski dan siromaha pruža priliku za promišljanje o koracima koje možemo poduzeti kako bismo smanjili ove nepravde.

Važno je razumjeti da siromaštvo nije ograničeno na određene regije ili zemlje. To je globalni problem koji zahtijeva međunarodnu suradnju i solidarnost. Putem obrazovanja, podizanja svijesti i pružanja podrške organizacijama koje se bore protiv siromaštva, možemo graditi mostove prema održivijem i pravednijem društvu.

Svjetski dan siromaha također nas potiče na razmatranje vlastitog doprinosa. Možemo donirati resurse, volontirati u lokalnim zajednicama ili poticati promjene na razini politike koje podržavaju socijalnu pravdu. Svaki korak, bez obzira na veličinu, važan je u borbi protiv siromaštva.

Uzimajući u obzir važnost Svjetskog dana siromaha, važno je da razvijamo trajna rješenja i potičemo održive promjene kako bismo stvorili svijet u kojem svi imaju pristojan život.

Svetac Katoličke Crkve, Artemid Zatti, ujedno i salezijanski redovnik te liječnik, rođen je 12. listopada 1880. godine u Argentini. Zbog siromaštva sa samo devet godina za sebe zarađuje kruh kao dnevničar. Mladi Zatti počinje pohađati župu koju vode Salezijanci. Kao dvadesetgodišnjak ušao je u Salezijansko sjemenište u Bernalu blizu Buenos Airesa. Pružajući pomoć mladom svećeniku koji je bolovao od tuberkuloze i sam je obolio. Njegova bolest postaje sve gora i gora te ga Don Cavalli šalje u Salezijansku ustanovu u Viadme zbog boljih uvjeta te klime. Salezijanski bolničar koji je tamo radio rekao mu je da se obrati Presvetoj Djevici Mariji i neka joj obeća da ako ozdravi da će cijeli svoj život posvetiti tamošnjim bolesnicima. On je pristao te ubrzo ozdravio. Njegove prve rečenice nakon ozdravljena bile su “Vjerovah, obećah i ozdravih”. Artemid je volio svoje bolesnike, jer je u njima vidio samog Isusa. Vjeran Salezijanskom duhu i baštini Don Boska pridržavao se izreke "rad i umjerenost". U srpnju 1950., dok je uređivao krov, poskliznuo se i pao s ljestva, a u studenome iste godine pojavili su se prvi simptomi raka kojeg je sam jasno diagnosticirao. Usprkos teškoj boli nije izgubio želju i motivaciju za pomaganjem bolesnicima te je svoju misiju nastavio još godinu dana. 

13. studeni proglašen je Svjetskim danom ljubaznosti te se već 9 godina obilježava širom svijeta. Ljubaznost unosi više razumijevanja i dobrih odnosa u svačiji život. Ova vrlina je u potpunosti besplatna, a dovoljna je da nam uljepša dan ili vrati osmijeh na lice. Isto tako ljubaznost prema drugima povećava našu sreću. Stoga, nasmiješite se i pomozite kolegama, prijateljima, roditeljima, poklonite čokoladu, ponudite zagrljaj ili pošaljite poruku dragim osobama koje dugo niste vidjeli. Jer doista uputiti nekome lijepu riječ ili osmijeh ne košta ništa, a pruža mnogo.

Dan izumitelja obilježava se u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr.

Taj dan pokrenut je na prijedlog Gerharda Muthenthalera, njemačkoga ekonomista. Važnost izumiteljice Hedy jest da bez njezina izuma danas bi bio nemoguć WiFi.

Između ostalog, tog se dana prisjećamo velikih izumitelja koji su poboljšali naš svakodnevni život. Prisjećamo se i hrvatskih izumitelja koji su svojim inovacijama uljepšali hrvatsku i svjetsku svakodnevnicu.

Neki od njih su: Faust Vrančić, izumitelj padobrana (tzv. „Leteći čovjek“), Eduard Slavoljub Penkala, izumitelj termosice i rotirajuće četkice za zube te najpoznatiji njegov izum automatska mehanička olovka Penkala, a nešto kasnije prvo nalivpero s čvrstom tintom.

Nikola Tesla,  poznat po izumu radiokomunikacije i prve patente za proizvodnju i prijenos višefaznih izmjeničnih struja.

Naravno tu je i Ruđer Bošković,  izumitelj kružnog mikrometara za mikroskop.

Tomislav Uzelac, programer koji je napravio AMP MP3 Playback Engine, koji se smatra prvim MP3 playerom.

Osim njih, ističu se i Ivan Mrvoš (pametna klupa), Josip Belusić (električni brzinomjer), Franjo Hanaman (prva ekonomična električna žarulja s metalnom niti) i dr.

Dan izumitelja jest poseban dan kako bismo zahvalili brojnim hrabrim ljudima koji su vidjeli i promišljali mnogo dalje od vremena u kojemu su živjeli i stvarali da bi nama danas olakšali svakodnevnicu. 

Dan izumitelja poticaj je budućim naraštajima da koriste svoje vještine za istraživanja i stalnog ispitivanja, nadahnuće koje imaju od svojih sjajnih prethodnika s ciljem da put koji je pred njima učine još svjetlijim i uspješnijim za svih nas, ali i za sami sebe.

Internet je prvi put uspostavljen 29.10.1969. godine u laboratoriju na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu. 

Profesor informatike, Leonard Kleinrock nadzirao je Charleya Klinea, koji je poslao poruku preko računalne mreže programeru Billu Duvallu na Sveučilište Stanford. Poslana poruka bila je LOGIN.

Prije nego se sustav srušio, Kline je uspio poslati samo prva dva slova iz riječi. Tako su slova L i O ostala zapamćena u povijesti kao prvi podatci poslani na udaljenu računalnu mrežu. Cjelokupna poruka uspješno je poslana nakon sat vremena.

Zato se od 29. listopada 2005. slavi Međunarodni dan interneta u spomen na dan kada je prva poruka poslana s jednog računala na drugo.

Internet se u Hrvatskoj pojavio 1991. kada je pokrenuta Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH.

Danas je internet sastavni dio svakodnevnog života u svijetu pa tako i u Hrvatskoj te ljudima omogućuje pristup informacijama, komunikaciji, obrazovanju, zabavi i poslovanju.

Blaženi Mihovil Rua, talijanski svećenik, salezijanac, zamjenik i prvi nasljednik osnivača salezijanaca, Don Bosca, rođen je 9. lipnja 1837. u Torinu, kao najmlađi od devetero djece.

U osmoj godini ostao je bez oca, a školu je do trećeg razreda pohađao kod Braće kršćanskih škola. Trebao se zaposliti u torinskoj tvornici oružja, gdje je radio i njegov otac, ali mu je don Bosco predložio da školovanje nastavi u njegovu oratoriju, u torinskoj četvrti Valdocco.

Mihovil je bio uzoran oratorijanac i apostol među svojim prijateljima. Položio je 25. ožujka 1855. zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti te postao prvi salezijanac. Poučavao je matematiku i vjeronauk, pomagao u blagovaonici, na dvorištu, u kapeli. Navečer je kao don Boscov tajnik prepisivao njegova pisma i rukopise za knjige, a na kraju učio za školu. Ozbiljno se pripremao za svećenički poziv. Mihovil je 1858. postao upravitelj oratorija u Valdoccu, a za svećenika je zaređen 28. srpnja 1860.

Pratio je don Bosca na mnogim putovanjima. U Mirabellu Monferratu, otvorio je 1863. prvi salezijanski centar izvan Torina i postao njegov rektor. Bio je prvi ravnatelj salezijanskih sestara, Kćeri Marije Pomoćnice kršćana, osnovanih 1872. U studenom 1884 papa Leon XIII. imenovao je don Mihovila Ruu Don Boscovim zamjenikom i nasljednikom. Don Mihovil, prozvan „Živim pravilom“ („Regola vivente“), zbog svoje stroge vjernosti redu, znatno je ojačao salezijanski duh i proširio misijsko djelovanje, a družba je u njegovo vrijeme zabilježila veliki rast.

Imao je dar čitanja srdaca, proročanstava i ozdravljivanja. Preminuo je  6. travnja 1910., u Torinu.

Papa Pavao VI. proglasio je Mihovila Ruu blaženim 29. listopada 1972. i ustvrdio da je on, „najvjerniji, najponizniji i najodaniji Don Boscov duhovni sin od izvora načinio veliku rijeku“.

Njegove relikvije počivaju u torinskoj bazilici Marije Pomoćnice kršćana.

Na današnji dan, 28. listopada, obilježava se ,, Svjetski dan animiranog filma". Obilježava se još od 2002. godine u spomen na dan kada je Emile Reynaud 1892. u Parizu organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Prve animirane(crtane) filmove u Hrvatskoj realizirao je S. Tagatz 1922. godine. Najpoznatiji hrvatski animirani filmovi su: Profesor Baltazar, Surogat, Mali leteći medvjedići, Čudesna šuma, Inspektor Maska, Maxi Cat i Čudnovate zgode šegrta Hlapića.

Petra Fabijanić, 1.sB

Svjetski tjedan medijske i informacijske pismenosti obilježava se svake godine od 24. do 31. listopada.

Započet 2011. godine, predstavlja izvanrednu priliku za globalnu mobilizaciju. Cilj mu je podići svijest diljem svijeta, potičući nacionalno prihvaćanje i slaviti postignuća u području medijske i informacijske pismenosti za sve. Tijekom ovog tjedna, okupljaju se predstavnici međuvladinih organizacija, uključujući razne agencije UN-a, fondove, programe, kao i državna tijela, nevladine organizacije, digitalne platforme, stručnjake za medijsku i informacijsku pismenost te stručnjake iz različitih područja. Također, uključuje nastavnike, knjižničare i mlade ljude.

Glavna svrha ovog tjedna je potaknuti otvoreni dijalog i raspravu o ključnim izazovima s kojima se svijet suočava u vezi s nepovjerenjem u medije, kao i online i offline izazovima. Sudionici se zajedno bave tim pitanjima i aktivno razmišljaju o mogućim rješenjima. Ovaj tjedan služi kao platforma za razmjenu ideja, stvaranje partnerstava i jačanje suradnje kako bi se unaprijedila medijska i informacijska pismenost diljem svijeta.

Dan Ujedinjenih Naroda (UN) obilježava se 24. listopada kada je nakon Drugog svjetskog rata na snagu stupila Povelja UN. Ovaj dan ima poseban značaj jer nas podsjeća na važnost međunarodne suradnje, mira i sigurnosti širom svijeta. UN je posvećen rješavanju globalnih izazova kao što su siromaštvo, bolesti, sukobi, klimatske promjene te promicanje ljudskih prava i održivog razvoja.

Ujedinjeni narodi danas nastavljaju svoju misiju promicanja mira, stabilnosti i suradnje među narodima i državama. Njihov rad važan je više nego ikad, kako bismo zajedno izgradili svijet gdje svi mogu živjeti u miru, sigurnosti i dostojanstvu.

Republika Hrvatska primljena je u punopravno članstvo UN-a 22. svibnja 1992. godine te do dana današnjeg uz nju stoje još 192 članice.

Hrvatska slavi 31 godinu članstva u UN-u i doprinosi radu različitih tijela UN-a, kao što su Gospodarsko i socijalno vijeće te Komisija za međunarodno trgovačko pravo. Također, Hrvatska je aktivna u UN Pododboru za prevenciju mučenja, a planira se kandidirati za članstvo u Komisiji za izgradnju mira (2026. – 2027.), Vijeću sigurnosti (2030. – 2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032. – 2034.) radi daljnje vidljivosti u multilateralnom okružju.

Na današnji dan, 19. listopada, slavimo salezijanskog blaženika Istvana Sandora.

Istvan Sandor rođen je u Solnoku, u Mađarskoj, 26. listopada 1914. godine. Živio je u doba velikih političkih i društvenih prevrata i ratova, no idalje je bio ustrajan u vjeri te je svakodnevno polazio u franjevački samostan gdje je redovito ministrirao i čitao ja Svetim Misama. Ondje su brzo opazili njegovu veliku religioznu istančanost kao i vrsne ljudske kvalitete te su ga usmjerili na Salezijansku kongregaciju. Oduševljen don Boscovim likom, njegovim pedagoškim i pastoralnim metodama te njegovim cjelovitim odgojem mladeži, uz dopuštenje roditelja, ulazi u Institut, prvo kao postulant, a ubrzo zatim ulazi i u novicijat.  Za vrijeme komunističkog režima prisiljen je napustiti zemlju , pobjegao je u Budimpeštu gdje je nastavio apostolat s mladima iako je u to vrijeme takva aktivnost bila strogo zabranjena. U ljeto, 1952. godine , policija ga je uhitila te odvela u zatvor gdje su ga mučili. Nakon kratkog sudskog postupka, optužen je i osuđen za zavjeru protiv države, te je 18. lipnja 1953. obješen.

Kardinal Amato istaknuo je kako taj sluga Božji svima šalje trostruku poruku: vjernost do kraja pozivu, na koji nas Gospodin poziva; zauzetost u odgoju mladih za primjeren evanđeoski život; te primjer vjerodostojnoga svjedočenja Isusa; njegovih riječi ljubavi i nade. Mučenik Istvan nam na proročki način govori o važnosti odgoja mladih, kako bismo se mogli suprotstaviti kulturi protivnoj životnim vrjednotama, ljubavi, radinosti, opraštanju i bratstvu među ljudima.

Dan kravate, koji se obilježava 18. listopada, posvećen je hrvatskom identitetu i slavi kravatu kao simbol elegancije i stila. Ova posebna odjevna stavka predstavlja priliku za promicanje temeljnih ljudskih vrijednosti poput stila, povjerenja i samopouzdanja.

Ustanova Academica Cravatica posvećena je promociji Hrvatske kao domovine kravate. Kravata, koja dolazi u raznim bojama i dezenima te ima specifičan čvor za vezanje, omogućuje raznolike kombinacije uz različite odjevne komade.

Dan kravate predstavlja priliku za isticanje hrvatskog podrijetla kravate i poticanje ljudi da je nose s ponosom. Ovaj dan simbolizira eleganciju i stil te potiče ljude da cijene povijest i tradiciju koja se krije iza ove posebne odjevne stavke.

Odlukom Ujedinjenih naroda svake godine 17. listopada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ovaj datum obilježava se kao spomendan na 1987. godinu kada je u Parizu podignut spomenik posvećen borbi protiv siromaštva. Siromaštvo predstavlja veliki problem današnjice te se i u Hrvatskoj povećava broj siromašnih. Stoga je namjera dana ukazivanje značaj siromaštva i potreba za njegovim iskorjenjivanjem. Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u rješavanju problema donošenjem mjera i zakona kojima se pruža pomoć siromaštvom zahvaćenom dijelu stanovništva.

Luka Pustahija, Mara Pršo, 4.sA

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine na dan kada je osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO, UN-a. (16.10.1945. godine). Događaji toga dana obično se usredotočuju na smanjenje, odnosno uklanjanje gladi. Taj se dan obilježava u više od 150 zemalja gdje se održavaju brojne aktivnosti koje obično uključuju predstave, maratone, koncerte, kulturne izložbe...

Svake godine određuje se tema koja se odnosi na proizvodnju, dostupnost i potrošnju hrane. Javnost može reći svoje prijedloge koji mogu pomoći u suzbijanju gladi i siromaštva. Važnost ovoga dana je velika jer se pokušava pomoći poljoprivrednicima i osvijestiti ljude i vlade o sigurnosti hrane.

Fabijanić Petra, 1.sB

Blažena Aleksandrina da Costa portugalska je salezijanska blaženica. Rođena je 30. listopada 1904. godine i tijekom svog života prošla je kroz mnoge teškoće, uključujući fizičke patnje i siromaštvo. Usprkos tim izazovima, duboko je vjerovala u Boga i posvetila svoj život služenju njemu.

1944. godine upisala se u Pobožno udruženje salezijanskih suradnika. Htjela je svoju diplomu suradnice staviti na mjesto na kojem će je uvijek imati pred očima kako bi uživala u svim blagodatima povezanim i s njezinom boli i s njezinim molitvama, te surađivati sa salezijancima za spas duša, osobito mladih. Molila je i trpjela za posvećenje suradnika cijelog svijeta. Salezijanci su joj zauzvrat darovali bijeli ljiljan proizveden u Fatimskom Karmelu (taj ljiljan stavljen joj je u ruke nakon smrti).

Umberto Pasquale, bio je salezijanski svećenik i književnik koji početkom 1930-ih odlazi u Portugal i 1944. upoznaje Aleksandrinu Mariju da Costu koja je postala glavna tema njegovih knjiga.

Njezin sveti život primjer je hrabrosti, vjere i predanosti kršćanskim vrijednostima te je postala simbol svetosti u Portugalu i širom svijeta. Blažena Aleksandrina da Costa umrla je 1955. godine, a kanonizirana 2004. godine i njezin život i djelo ostaju inspiracija mnogima.

Ovaj četvrtak, 12.10., obilježavamo Dan zahvalnosti za plodove zemlje. Taj dan želimo posebno zahvaliti na svim darovima, odnosno plodovima koje smo tijekom godine bili podareni.

Često je to u vrtićima, školama ili ostalim institucijama obilježeno na način da zahvalimo, posebice, za kruh koji blagujemo i važnost kruha koju često zaboravljamo. Djeca u vrtiću ili učenici u školama mogu ispeći ili pripremiti koju poslasticu koja ukazuje na važnost rada i znanja koji su potrebni za proizvodnju kruha i drugih pekarskih proizvoda. Imati plodove zemlje znači živjeti sretno i blagoslovljeno.

Dani zahvalnosti pridonose potpunijem odgoju i obrazovanju za zaštitu okoliša, upoznavanju i očuvanju biološke raznolikosti, podizanju svijesti o ekološkoj poljoprivredi i zdravoj prehrani, ali i stvaranju odnosa djeteta između učenika i prirode.

Čuvajmo plodove zemlje i brinimo se za njih!

Svakim danom možemo poboljšati naš utjecaj na prirodu i samim time njezini darovi biti će bolji za nas.

Ovaj dan obilježava se već 70 godina diljem svijeta.

Cilj Svjetskog dana mentalnog zdravlja jest podizanje svijesti o istome. Nastoji se promicati briga o mentalnom zdravlju isto koliko i o fizičkom. U znak podrške svim osobama koje pate od različitih mentalnih bolesti, a i s ciljem podizanja svijesti o mentalnom zdravlju, taj dan se potiče nošenje zelene vrpce.

Zelena vrpca kao simbol novog života, rasta, novog početka u našem životu – našem mentalnom zdravlju.

8. listopada se održava dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.

Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Tu značajnu odluku Sabor je donio nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je donio 25. lipnja 1991. i nakon što su zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Blaženi Alberto Marvelli rođen je 21. ožujka 1918. u Ferrari. Kada se s obitelji doselio u Rimini, najviše vremena je provodio u salezijanskom oratoriju. Tu je s vremenom kao vjeroučitelj i animator postao desna ruka salezijancima. Za uzore je izabrao Dominika Savia i Pier Giorgia Frassatia.

U sedamnaestoj godini zapisao je u svoj dnevnik program života. U svome dnevniku je napisao: "Isus me je zaogrnuo svojom milošću i ne vidim ništa drugo osim Njega, mislim samo na Njega."

Euharistija i pobožnost prema Mariji bili su temelj njegova života.

"Otvorio mi se jedan novi svijet dok sam kontemplirao pred Presvetim" - zapisao je u svom dnevniku.

Među svima je bio omiljen kao vrsni sportaš. Posebno je volio biciklizam koji mu je kasnije dobro došao u raznošenju potrepština siromašnima. Aktivno je djelovao kao protagonist u crkvenom, socijalnom i političkom životu u svome gradu. Bio je kandidat stranke Democrazia Cristiana na

izborima za gradonačelnika. Njegov politički protivnik, komunistički kandidat, rekao je: "Moja stranka može izgubiti, ali neka pobijedi inženjer Marvelli".

Umro je 5. listopada 1946. zbog posljedica prometne nesreće. Papa Ivan Pavao II proglasio ga je blaženim 5. rujna 2004.

Michelli je bio pošten građanin, dobar kršćanin, radeći salezijanskim srcem za Crkvu i društvo.

Blaženi Alberto Marvelli, moli za nas!

Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20.studenoga. Toga dana 1989. godine usvojena je konvencija o pravima djeteta. Konvenciju je potpisalo 196 zemalja te je time postala najbrži i najrašireniji sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u povijesti. Konvencijom je svijet dao obećanje vezano uz sigurnost, jednakost i zaštitu djece. Došlo je do ujedinjenja zemalja u želji da se stvori svijet svijet kakvog djeca zaslužuj. Prava djece nemaju rok trajanja, univerzalna su. Djeca su naša budućnost. 

Mjesec listopad je Europski mjesec kibernetičke sigurnosti. Obilježavanje ovog mjeseca potaknuto je od Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost. Kibernetička sigurnost označava niz mjera kojima se jamči određena pouzdanost pri korištenju usluga u kibernetičkom prostoru. Tijekom tog razdoblja naglasak se daje na informacijsku sigurnost korisnika te zaštiti njihovih osobnih, financijskih i profesionalnih informacija. Time se nastoji utjecati na njihovo ponašanje i pružiti im dodatnu pomoć pri korištenju internetskih usluga. U projektu sudjeluju 24 zemlje Europske unije.

Luka Pustahija, Mara Pršo, 4.sA

Sveti Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Crkve.

Rodio se 2. travnja 1842. u selu Riva di Chieri, u sjevernoj Italiji. Dominik je upoznao sv. Ivana Bosca, svog učitelja 1854. godine. Bio je najdraži njegov učenik.

Sv. Bosco mu je pokazao oratorij u kojem je bio tri godine, sve do svoje rane smrti. Susret s don Boscom donio mu je nova prijateljstva, ali najvažnije od svega, upoznao je svoju vjeru i Boga.

Na dan svoje svete Pričesti stvorio je odluke kojih se držao kroz čitav život:

1.     Ispovijedat ću se često i ići na pričest svaki put kad mi ispovjednik dopusti

2.     Slavit ću svečano blagdane

3.     Moji prijatelji bit će Isus i Marija

4.     Radije umrijeti, nego sagriješiti

Sa svojih 14 godina, 1856. utemeljio Družbicu Bezgrešne. Na to se odlučio jednog svibanjskog jutra, za vrijeme mise, jer se nitko nije ispovijedao.

Svoj sveti život završio je upalom pluća,  9. ožujka 1857. u petnaestoj godini, govoreći:

„Kako lijepe stvari vidim“. Promatrajući tužnu majku, počeo ju je hrabriti govoreći: „Mama, nemoj plakati, ja idem u raj“.

Papa Pio XII. proglasio ga je blaženim 1950., a 12. lipnja 1954., nakon što su priznata dva nova čuda, Dominik je proglašen svecem. Zaštitnik je mladih, zaštitnik je dječačkih zborova, ministranata i nepravedno optuženih.