Gimnazija Metković

Noć knjige održava se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja).

Učenici Gimnazije Metković su, u suradnji s učenicima Srednje škole Metković, održali prigodan program i radionicu u Gradskoj knjižnici Metković.

Vođenim čitanjem upoznali su učenike četvrtoga razreda Osnovne škole Stjepana Radića sa zanimljivim Gregovim dnevnikom te razgovarali o instrumentima i važnosti glazbe u našim životima. Vidjeli smo mlađe i starije učenike u razigranom spoju riječi, glazbe, plesa i glume. Učenici su pokazali svoju kreativnost što je prvi preduvjet u poticanju interesa za čitanje jer je samo kreativan i kritički čitatelj pisac budućih zanimljivih priča.

Mentorice: Martina Pačić, Antonija Glamuzina, Rosanda Lovrić, Nina Komazin,  Martina Tomić, Suzana Nižić, Marijana Curić.

  Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine pokrenuo je posebnu manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja 2013. godine postao službeni jezik Europske unije željeli su u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka.
Pod vodstvom prof. Martine Pačić učenici 2. c razreda sudjelovali su u internetskom predavanju koje je održao dr. sc. Branimir Brgles s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Učenici su slušali o najstarijim hrvatskim antroponimima, a na kraju predavanja dr. sc. Brgles odgovarao je na pitanja o porijeklu i povijesti učeničkih imena i prezimena.
U sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika učenici 1. b razreda osmislili su prikaz povijesti hrvatskoga jezika te ukrasili školski pano, a učenici 1. a razreda govorili su stihove posvećene materinskom jeziku u sklopu Čitateljskoga kluba Gimnazije Metković.

U ponedjeljak, 13. studenoga učenici su prvoga razreda obilježili  Mjesec dana hrvatske knjige 2023. Uvodno tumačenje dala je knjižničarka Antonija Glamuzina jer je poznato da: „Sažimanje obavijesti i njezina jasna i jednostavna prezentacija koja će se sa zanimanjem čitati i pamtiti, traži inteligentan, čak briljantan pristup. Pretrpani, komplicirani i teško čitljivi posteri znak su ignorancije i arogancije.“ (Mary Helen Briscoe)
Izrađivali su plakate o Augustu Šenoi, hrvatskome piscu koji je  u prijelaznom razdoblju između romantizma i realizma, a baštineći tradiciju sentimentalističkih umjetničkih vrijednosti, s jakim osjećajem za potrebe svojega doba, obilježio kulturni život druge polovice XIX. st.  U povijesnim periodizacijama hrvatske književnosti razdoblje u kojem je aktivno djelovao, između 1865. i 1881., naziva njegovim imenom – Šenoino doba.
Učenici su nakon izrade prezentirali svoje kreativne radove svojoj profesorici Martini Pačić, a vi ih možete pogledati u galeriji.

Calderón de la Barca [kalderɔ'n δe ~ ba'rka], Pedro, španjolski književnik (Madrid, 17. I. 1600 – Madrid, 25. V. 1681). Najvažniji dramski autor španjolskog Zlatnog vijeka.

Primjer sažetka s objašnjenjem.

Cervantes y Saavedra [ϑεrβa'ntes i saaβe'δra], Miguel de, španjolski pisac (Alcalá de Henares, između 29. IX. i 9. X. 1547 – Madrid, 23. IV. 1616).

Učenice 2. c razreda Maja Dragobratović i Renea Marković održale su predavanje o Umjetnoj inteligenciji i problemu jezika. Mentorirala ih je profesorica Martina Pačić.

Gimnazija Metković osniva Čitateljski klub!

Čitateljski klub traži ekipu i možda je baš ono što ti treba!

Ako voliš dati knjigama priliku, raspravljati, dokazivati da si u pravu, samo slušati, upoznavati druge, otkrivati sebe, zabavljati se… Pridruži nam se!
U okružju opuštene, poticajne, iskrene i otvorene atmosfere, učenici mogu slobodnije izražavati svoje misli, osjećaje i osobna iskustva, razgovarati s ostalim članovima i reflektirati na sadržaj knjige, ali i na aktualne teme. Zajedničkim čitanjem i raspravljanjem o pročitanom čitatelji ulaze u imaginarni svijet koji svatko vidi iz drukčije perspektive, a dijeljenjem različitih iskustava i doživljaja razvija se i produbljuje emocionalna moć knjige.
                             voditeljice: Martina Pačić, prof. i Antonija Glamuzina, dipl. bibl.

Jerome David SALINGER

 (1919. - 2010.)

LOVAC U ŽITU

Primjer eseja s objašnjenjem

Čitanje u fokusu
Učenici Gimnazije Metković  sudjelovali su u projektu Čitanje u fokusu Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija i izdavačke kuće Naklada Ljevak tijekom 2021./2022. školske godine s ciljem poticanja srednjoškolaca na čitanje te na kritičko i kreativno izražavanje uz još devet škola iz Republike Hrvatske s po dvadeset učenika.
Učenici su razvijali kritičko mišljenje, vrednovali kritičke osvrte u čitalačkoj skupini. Učenici su najprije čitali dobivene knjige, pisali svoje kritičke osvrte i vrednovali ih, a na državnoj razini izabrana su tri najuspješnija za svaki naslov. Učenici su sudjelovali na online susretima s autorima, a na završnoj svečanosti dodijeljene su nagrade učenicima i mentorima 15. svibnja 2023. u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu.
Učenici su pisali kritičke osvrte na tri knjige:
Connie Palmen: Ti kažeš
David Diop: Brat po duši
Maja Lunde: Povijest pčela

Već drugu godinu sudjeluju u projektu Čitanje u fokusu Naklade Ljevak uz još desetak hrvatskih srednjih škola i postižu uspješne rezultate pišući kritičke osvrte pročitanih djela. Cilj projekta bio je potaknuti mlade na čitanje i razvijati njihovo kritičko mišljenje, ali i mogućnost artikulacije složenih ideja, koncepata i stavova.
U projektu je sudjelovalo 22 učenika pod vodstvom mentorica Martine Pačić i Marije Tomić Veraja.
Tijekom drugog ciklusa ovoga projekta učenici su čitali tri knjige: Connie Palmen, Ti kažeš; David Diop, Brat po duši; Maja Lunde, Povijest pčela.
U samoj završnoj fazi ciklusa Naklada Ljevak organizirala je svečanu dodjelu nagrada i priznanja učenicima za najuspješnije napisane učeničke osvrte u Satiričkom kazalištu Kerempuh u Zagrebu na kojoj su sudjelovali i učenici naše škole u pratnji prof. Ane Bebić i prof. Marije Tomić Veraja. Naši gimnazijalci ostvarili su izvrsne rezultate osvojivši nagrade za najuspješnije napisane kritičke osvrte za pročitane knjige.
Učenica Iva Kožul osvojila je treće mjesto za kritički osvrt knjige Ti kažeš Connie Palmen i treće mjesto za kritički osvrt knjige Brat po duši.
Učenica Rita Gnječ osvojila je prvo mjesto za kritički osvrt knjige Brat po duši.
Učenica Kristina Šutalo osvojila je drugo mjesto za kritički osvrt knjige Brat po duši i prvo mjesto za kritički osvrt knjige Povijest pčela.

(Među)gradska smotra Lidrano 2023. održana je 10. veljače u Gradskome kulturnom središtu, a domaćin je ove godine bila Gimnazija Metković.

Lidrano je svake godine pozornica koja talentiranim i darovitim učenicima pruža različite mogućnosti izražavanja i življenja vlastite kreativnosti u literarnom, dramskom i novinarskom izrazu.

Javna se komunikacije stoljećima koristila kako bi ujedinila ljude te ih poticala na djelovanje. 

U utorak, 29. rujna 2020. godine održano je županijsko Natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika za školsku godinu 2019./2020. Učenici Gimnazije Metković ostvarili su izvrsne rezultate. I ove godine
imamo županijskoga prvaka!
Prošlogodišnji maturanti nisu sudjelovali u natjecanju jer su već započeli svoju akademsku godinu.
Zahvaljujemo svim učenicima na sudjelovanju, djelatnicima na angažmanu prilikom provedbe te ravnateljima na organizaciji županijske razine Natjecanja iz hrvatskoga jezika.
Učenicima koji će ostvariti pravo sudjelovanja na državnoj razini želimo puno uspjeha!

Javni govor sastavni je dio svakodnevice. Pred većim ili manjim auditorijem govori se već u školi, zatim na fakultetu te u konačnici na poslu. Gotovo da nema zanimanja koje ne uključuje javno govorenje, bilo da je riječ o poslovnom sastanku, o prezentaciji ili jednostavno o komunikaciji s nadređenim. Imajući to na umu, dobro je poznavati osnovne retoričke vještine koje pridonose uvjerljivosti u govoru.

U privitku analiza govora V. Hugoa, Na Balzacovu grobu te analitička rubrika za javni govor.

Objavljena 1759., satira Candide ili optimizam smatra se Voltaireovim reprezentativnim romanom. Usredotočuje se na avanture naslovnog lika, dobrodušnog, ali beznadno naivnog mladića čija su mišljenja i postupci gotovo u potpunosti određeni utjecajem vanjskih čimbenika. U romanu Candide ili optimizam Voltaire iznosi svoju najoštriju kritiku plemstva, filozofije, crkve i okrutnosti. Iako se često smatra glavnim tekstom prosvjetiteljstva, roman zapravo satire filozofiju, tj. napada školu optimizma koja tvrdi da racionalna misao može spriječiti zla koja čine ljudska bića.

Molière [mɔl·jε:'ʀ] (pravo ime Jean-Baptiste Poquelin), francuski komediograf (Pariz,  15. I. 1622 – Pariz, 17. II. 1673). 

Dani hrvatskog jezika svake  se godine obilježavaju od 11. do 17. ožujka. To je sjećanje na  ​Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika  koja je objavljenja u ožujku 1967. godine u časopisu Telegram.

Pobjeda liberala unutar Saveza komunista Jugoslavije 1966. na Brijunskom plenumu bila je važan korak u procesu demokratizacije države. Hrvatski nacionalni pokret, koji je tražio priznanje hrvatskog jezika i suvereniteta Hrvatske, dobio je u tom sklopu priliku da sve to pokuša i ostvariti. Međutim, za to je vrijeme to ipak bila još preuranjena težnja. Neposredni postignuti rezultat bila je, pak, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, to golemo i veličanstveno, iako uz velike žrtve, postignuće hrvatske inteligencije. Ona je bila najvažniji i presudan događaj u razvoju hrvatskoga književnog jezika i samobitnosti hrvatskog naroda: imena jezika i naroda nikada nisu i ne mogu biti dvoimeni.

Hrvatski je jezik prošao burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana.  Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.