Tijekom prvog dana tečaja u Reykjaviku profesori su ostalim polaznicima tečaja predstavili Hrvatsku i Gimnaziju Velika Gorica. Nakon uvodnog upoznavanja, tim Gimnazije sudjelovao je u radionicama na temu globalnih klimatskih promjena, ekosustava, efekta staklenika te izračunavanja ekološkog otiska svakog pojedinca pomoća alata footprintcalculator.

Drugog dana održavanja tečaja velikogorički tim upoznao se s obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije te alternativnim načinima proizvodnje energije koji minimaliziraju negativni utjecaj čovjeka na okoliš. Ovaj pristup demonstriran je prikazom korištenja geotermalnih izvora energije na Islandu, gdje se kućanstva u potpunosti opskrbljuju iz obnovljivih izvora energije. Važnost geotermalne energije za Island prikazana je primjerom proizvodnje rajčica u islandskim staklenicima koje su polaznici tečaja posjetili tijekom petog dana održavanja tečaja.

Polaznici su upoznati i s novim oblikom klimatskog turizma koji podrazumijeva sezonske selidbe stanovništva s ciljem uštede energije. Radionica drugog dana tečaja zaključena je diskusijom o problemu stvaranja prekomjernog organskog otpada hrane te načinima njegova rješavanja. Tijekom ove radionice polaznici su koristili aplikacije WWWF Free Rovers, Too Good To Go i alat watercalculator.

Trećeg dana pohađanja tečaja Greener Schools tim Gimnazije upoznao se s temeljnim konceptima i problemima povezanim s temama zbrinjavanja otpada i zelenih škola. Profesori su pobliže razmotrili teme vermikulture, kompostiranja u školi, održivih gradova i urbanih toplinskih otoka. Radionica je zaključena sastavljanjem i prezentiranjem akcijskog plana izrade ekoprojekta u manjim grupama polaznika iz različitih zemalja. Tijekom radionice korišteni su podaci s platforme sansoneo.com/global-waste-index.

Četvrti dan tečaja polaznici su proveli u posjetu predškolskoj ustanovi u gradu Akrasel, koji ima oznaku Green School i UNESCO School. Ravnateljica je predstavila projekt WOW – Wonders of Waste te način svakodnevnog funkcioniranja ustanove. Informirala je polaznike tečaja da je za dobivanje oznake Green School potrebno svake dvije godine definirati i ostvariti nove ciljeve i teme u ekološkom djelovanju obrazovne ustanove koja se prijavljuje za dobivanje te oznake. U ovoj su ustanovi polaznici tečaja mogli vidjeti da djeca svaki dan određeno vrijeme provode u prirodi. Ravnateljica je također napomenula da je moto njezine institucije hranjivost, priroda i bliskost s drugim ljudima. Također je istaknula da u islandskom obrazovnom sustavu ne postoji odvajanje djece s posebnim potrebama, već sva djeca uče i provode vrijeme zajedno tijekom svog dana u školi. Vrtić koji su polaznici tečaja posjetili broji 140 djece i 50 odgojitelja. Obrazovne grupe broje 27 djece, a svaki odgojitelj za svoju grupu dobiva priručnike o radu koji su prethodno sastavili odgojitelji vrtića temeljem dosadašnjeg rada i iskustva. Jedna od zanimljivosti koju je ravnateljica pokazala polaznicima tečaja svakako su vrtovi u kojima djeca uzgajaju povrće, kao i gliste koje se u vrtiću uzgajaju i koriste za proizvodnju komposta. Istaknuta je i praksa konzultiranja djece i njihovih odgojitelja tijekom izbora predmeta koje djeca izrađuju od otpada i potom daruju svojim roditeljima. Jedna od zanimljivosti u radu ovog vrtića je njegovo sudjelovanje u dobrotvornoj akciji skupljanja zatvarača limenki koji se potom šalju u Dansku, gdje se od njih izrađuju protetički udovi. Više informacija o ovom projektu dostupno je na poveznici daaseringo.dk.

Petog dana tečaja Greener Schools velikogorički tim posjetio je islandsku farmu rajčica. Farma proizvodi dvije tone rajčica dnevno i distribuira ih isključivo na domaće tržište kako bi održala postojanu razinu kvalitete proizvoda. Rajčice se uzgajaju u staklenicima pod visokotlačnim natrijevim svjetiljkama. Kad biljke postanu prestare, vlasnici farme od njih proizvode kompost koji koriste okolne farme. Nadalje, ova farma rajčica ne koristi pesticide, već iz Nizozemske uvozi posebnu vrstu muha koja se hrani ostalim muhama te na taj način reducira opasnost za biljku koju predstavljaju ovi nametnici. Također, svakih osam mjeseci iz Danske uvozi i ženke pčela koje oprašuju rajčice. Jedna pčela dnevno opraši i do 2000 cvjetova. Zanimljivost ove farme za turiste svakako je i restoran koji funkcionira unutar samog staklenika u kojem se uzgajaju rajčice. Restoran u ponudi, između ostaloga, nudi svoju poznatu juhu od rajčice kao i zanimljive deserte kao što je sladoled sa sirupom od rajčice poslužen u malim glinenim teglicama za cvijeće.

Tim Gimnazije Velika Gorica također je u sklopu tečaja Greener Schools posjetio geotermalnu elektranu. Više od 90% kućanstava na Islandu koristi geotermalnu energiju za grijanje. Ispod određenih gradskih ulica prolaze i cijevi s vrućom vodom koja zimi topi snijeg na ulici. Vodena para koristi se za proizvodnju električne energije od koje se 83% koristi u industrijske svrhe. Elektrana koju su polaznici tečaja posjetili surađuje i s inovacijskom tvrtkom Carbfix koja pretvara CO₂ i H₂S u stijenu. Ovi plinovi se izoliraju iz pare te se kroz vodu vraćaju u Zemljinu koru, gdje se u periodu od dvije godine pretvaraju u krute formacije stijena. Iskoristivost geotermalnih izvora na Islandu u ovoj mjeri moguća je zbog dodirivanja američke i euroazijske tektonske ploče i postojanja žarišnih točaka na području otoka.

Tečaj Greener Schools završio je 22. 10. 2022. posjetom polaznika muzeju Perlan u Reykjaviku. Interaktivni sadržaji muzeja kao što su ledena spilja, projekcija priče o polarnoj svjetlosti, film o erupciji vulkana, povijest nastanka Islanda te interaktivni izlošci vezani za floru i faunu, čine ovo iskustvo posebno privlačnim djeci i odraslima jer uključuju doživljavanje predstavljenom sadržaja svim osjetilima.

Profesori Gimnazije vratili su se na nastavu prepuni dojmova o nezemaljskom islandskom krajoliku, ljubaznosti i opuštenosti Islanđana te ekološkoj svijesti koja prožima život na tom neobičnom otoku.