Dani europske baštine u Velikoj Gorici
Učenice iz 2.d razreda sudjelovale su na stručnom skupu o održivosti kulturne baštine koji je bio organiziran u Pučkom otvorenom učilištu uz Dane europske baštine. Donosimo osvrt učenice Lane Rogar.
Profesorica hrvatskog jezika dala nam je priliku da odemo u Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, obilježiti Dane europske baštine u Velikoj Gorici. Tema ovog skupa bila je održivost kulturne baštine. Skup je sastavljen tako da pratimo prezentacije i slušamo objašnjenja. Sama pomisao da saznam nešto novo, o čemu se ne govori svaki dan, zainteresirala me. Odlučila sam otići na predavanje i vidjeti na koji se način vode rasprave.
Prvu prezentaciju koju smo pratitli, vodila je Irena Gotal koja je diplomirala na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine, a 2009. god. završila je studij bibliotekarstva. Govorila nam je o biskupijskim knjižnicama Varaždina. Varaždinska biskupija osnivač je Biskupijske knjižnice Varaždina, koja od svojega ustanovljenja 2012. god. pruža savjetodavnu i stručnu pomoć u očuvanju i zaštiti knjižne građe župnim knjižnicama na njezinom području. Pravilnik o radu Biskupijske knjižnice Varaždin jasno definira kako knjižnica, između ostalog, obavlja poslove "provođenja mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro." Stoga djelatnici knjižnice odlaze na teren te uz pomoć volontera čiste, sređuju i reorganiziraju prostore župnih knjižnica, kao i same knjižnične fondove. U ovom izlaganju na temelju primjera, to jest poslova obavljenih u pojedinim župnim knjižnicama Varaždinske biskupije tijekom 2021. god., govorilo se o metodama, načinima i postupcima preventivne zaštite potencijalnih kulturnih dobara u cilju njihove održivosti, to jest o praksi zaštite, očuvanja i prezentacije knjižne kulturne baštine na području Varaždinske biskupije. Zanimljivo mi je bilo slušati i proučavati knjige te stjecati nove spoznaje o tom području. Vidjela sam primjerak stare knjige iz biskupije, unutra smo naišli na zgnječenu bubu. Izlaganje je trajalo svega 12 minuta.
Drugu prezentaciju vodili su Josipa Matijašić i Josip Popovčić. Josipa Matijašić diplomirala je etnologiju i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2007. godine radi u Muzeju Turopolja. Josip Popovčić diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Muzeju Turopolja. Tema je bila Kurija Modić-Bedeković – reprezentativna ladanjska kuća građena početkom 19. stoljeća kao stambeni objekt turopoljskoga plemstva. Kontinuitet obitelji jedan je od glavnih čimbenika u očuvanju i održivosti ovoga kulturnog objekta. Osim kurije, sačuvani su i gospodarski objekti na okućnici, a čitava cjelina spada među najbolje očuvane na području SZ Hrvatske. Kao muzejski prostor otvorena je za javnost 2013. godine i od tada djeluje kao izdvojeni muzejski objekt Muzeja Turopolja. Iznenadilo me kako su jednu tako staru kuriju uspjeli preurediti u muzej. Potrudili su se sav namještaj očistiti i obnoviti te ga sačuvati još dugi niz godina. Tijekom predavanja mogli smo čuti i vidjeti kronološki red obnavljanja i preuređivanja kurije Modić-Bedeković.
Treću je je prezentaciju vodila Valentina Radoš. Didplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine i stekla zvanje magistre povijesti umjetnosti i švedskog jezika i kulture. Tema ove prezentacije je umjetnički spomenar Muzeja Turopolja. Likovna zbirka Muzeja Turopolja počela se oblikovati neposredno nakon osnutka Muzeja 1960. godine te je postepeno rasla putem donacija ili otkupa. Kroz desetljeća prikupljeno je 475 umjetničkih slika iz različitih razdoblja i izrađenih u različitim likovnim tehnikama. Istaknulo se umjetnike poput Milke Bedeković, Dragutina Trumbeša i Stjepana Kičina te načini na koje su oni pridonijeli održivosti i komunikaciji baštine, kulture i umjetnosti Turopolja, ujedno predstavljajući lokalnu zajednicu. Pojam održivosti u baštinskom kontekstu podsjeća nas na to da su umjetnost i život duboko isprepleteni.
Četvrtu su prezentaciju vodile Marija Raguž i Tena Babić Sesar. Diplomirale su na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pričale su nam o održavanju kulturnog dobra na primjeru vezanja jaja u Slavoniji. Ministarstvo kulture zaštitilo je 2013. godine umijeće ukrašavanja ukrasnih jaja (pisanica) vezom (opletom) u istočnoj Hrvatskoj. Spomenuta tehnika dio je obilježavanja blagdana Uskrsa. "Družina" već 25 godina redovito održava izložbu pod nazivom " Od Cvjetnice do Uskrsa" u različitim hrvatskim regijama. Tijekom slušanja predavanja pažnju su mi ukrale radionice na kojima se izrađuju pisanice pomoću ove tehnike. Tehnika je jako teška i treba puno strpljenja i preciznosti. Trajanje ukrašavanja jajeta tom tehnikom zna trajati do 4 sata. Divim se osobama koje su toliko strpljive u stvaranju svojih radova.
Puno sam toga čula i naučila, što do sada nisam imala prilike. Voljela bih da češće imamo priliku otići na ovakve događaje izvan škole. Bilo je to predivno iskustvo na kojem smo imali priliku naučiti nešto novo.
Lana Rogar, 2. d