Iako je mnogima na spomen njegova imena prva asocijacija dječji lik Koko, treba naglasiti da Kušan nije samo klasik dječje literature, nego i jedan od najcjenjenijih hrvatskih prozaika pa i dramskih pisaca.

Njegova “Svrha od slobode”, praizvedena 1971. godine na Dubrovačkim ljetnim igrama, amblematska je predstava (i tekst) Hrvatskoga proljeća. Kušanovog je “Čarugu” Teatar u gostima Relje Bašića igrao čak 220 puta, Rajko Grlić snimio je i film, a Kušan je na tu temu objavio i roman.

Godine 1988. dobio je prvu Večernjakovu nagradu za kratku priču, a njegov političko-satirični roman “Toranj” iz 1970. godine našao je svoje mjesto u Večernjakovog biblioteci najboljih hrvatskih romana. Bavio se i uredničkim te prevodilačkim radom. Od 2002. godine bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Radio je kao urednik na radio Zagrebu, u tjedniku "Telegram", časopisu "Most", uređivao je dječje časopise "Smib" i "Modru lastu" te u Školskoj knjizi i Znanju. Bio je dramaturg u Zagreb-filmu, član Matice hrvatske i hrvatskoga PEN-a.

Autor je brojnih drama, priča i putopisa, romana i filmskih scenarija te radijskih i televizijskih drama, a širom krugu čitatelja uglavnom je poznat po romanima za mlade u kojima se kao glavni lik pojavljuje dječak Koko: "Uzbuna na zelenom vrhu" (1956.), "Koko i duhovi" (1958.), "Zagonetni dječak" (1963.), "Koko u Parizu" (1972.) i drugi.

Napisao je i zbirke novela za djecu "Strašni kauboj" (1982.), "Ljubav ili smrt" (1987.) te "Koko u Kinu" (1996.), a izniman je uspjeh postigao romanima "Domaća zadaća" (1960.) i "Lažeš, Melita" (1965.). U obliku televizijskih serija ekranizirani su njegovi romani "Lažeš, Melita" i "Zagonetni dječak" (pod naslovom "Operacija Barbarossa"), a 2011. autorov sin Danijel Kušan snimio je film po romanu "Koko i duhovi". Ove jeseni počelo je i snimanje filma po njegovu romanu "Zagonetni dječak".

Pisao je i za odrasle, i to zbirku novela "Trenutak unaprijed" (1957.), roman "Razapet između" (1958.) i "Zidom zazidani" (1960.). Objavljivao je prozu sa satiričko-političkim (roman "Toranj" i novele "Veliki dan") i erotskim podtekstom (erotski putopis "Prerušeni prosjak"), a autor je i prvog hrvatskog humorističnog povijesnog romana "Medvedgradski golubovi" (1995.).

Djela su mu prevedena na više stranih jezika. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima i nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo u području književnosti 1998.

Manje je poznato da je Kušan bio i akademski slikar iz klase Ive Režeka te prvi hrvatski politički karikaturist koji je objavljivao u Londonu (pod pseudonimom).

Hvala mu za divna i bezvremenska djela koja su nam obilježile djetinjstvo i u kojima će uživati još mnogi naraštaji djece, zabavljati se uz dogodovštine dječaka i djevojčica i učiti o onom najbitnijem - vrlinama koje nas trebaju krasiti i tako voditi sretnom i ispunjenom životu.