Osnovna škola "August Cesarec" Ivankovo

Učenici znaju da je stanica osnovna gradivna jedinica svih živih bića. Što se nalazi u stanici, zašto je važan točan broj kromosoma, što se događa ukoliko se na jednom paru (21.) nalazi jedan kromosom više. O svemu tome učenici su imali radionicu i naučili nešto novo.

Kroz radionicu učenici su naučili kako je Down sindrom jedan od najčešćih genetskih poremećaja. Nastaje uslijed jednog kromosoma viška, a to znači da osobe s Downovim sindromom imaju 47 kromosoma za razliku od uobičajenih 46.

Pitanje - zašto se baš 21. 3. obilježava Svjetski dan osoba s Downovim sindromom?

Taj datum simbolizira tri reprodukcije 21. kromosoma (trisomija) i upravo je to obilježje osobe s Downovim sindromom.

Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (ukupno 46 kromosoma). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Downov sindrom genetski je poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju (mentalni hendikep). Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi je put obilježen u Singapuru 2006. godine.

Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom, a u Republici Hrvatskoj po nekim podacima ima preko 1500 osoba s Downovim sindromom. Taj poremećaj spriječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta, a postoji u preko pedeset karakterističnih obilježja čiji se intenzitet razlikuje od osobe do osobe.

Dan se obilježava nošenjem šarenih i različitih čarapa. Važno je za naglasiti da nije točna informacija da osobe s Downovim sindromom nisu u mogućnosti spariti različite čarape, već se skreće pozornost na prihvaćanje i uvažavanje različitosti, a osim toga podiže se svijest o problemima i preprekama s kojima se susreću odrasli i djeca s Downovim sindromom.

Odrasli s Downovim sindromom žele biti korisni građani svoga društva i aktivno se uključiti u rad svoje zajednice.

Djeca s Downovim sindromom žele biti uključena u zajedništvo s drugom djecom. Žele učiti, igrati se sa svojim vršnjacima, imati prijatelje, ići u istu školu i vrtić.

Pojam „Djeca suncokreti“ označava djecu s Downovim sindromom. Djeca zrače s ljubavlju, iskrenošću, dobrotom  i veseljem i zato su dobila naziv „suncokreti“.

Učenici su aktivno sudjelovali u radionici, kroz razgovor naučili važnost značenja 21. 3., crtali  suncokrete te u njih pisali poruke kako se treba ponašati s osobama s Downovim sindromom. Osim toga, učenici su stavili različite šarene čarape u znak uvažavanja različitosti. Svoje radove izložili su na panou ispred kabineta biologije i kemije.

Kroz zanimljivu i edukativnu radionicu učenici su ponovili gradivo prirode i biologije, uočili uzročno-posljedične veze, te razgovorom zaključili da smo svi vrijedni ljubavi, nježnosti i poštovanja.

                                                            Ivana Kozić, prof. i Dijana Penava, prof.