August Harambašić je rođen 14. srpnja 1861. od oca Ðure Harambašića i majke Julijane, rođena Beck (1840. - 1866.), čiji je otac bio nama Donjomiholjčanima dobro poznati nadučitelj Josip Beck, koji je 1835. godine utemeljio glazbenu školu u Donjem Miholjcu.
Majka Julijana se 1866. godine razboljela i 12. prosinca 1866. godine umrla i pokopana je u Donjem Miholjcu na groblju Sv. Križa.
August odlazi u Novu Gradišku u osnovnu školu, gimnaziju pohađa u Osijeku od 1871. gdje je završio 1. i 2. razred, a zatim zbog očeve bolesti odlazi u Požegu, gdje ostaje do 7. razreda gimnazije. Sve razrede završava odličnim uspjehom.
Prve pjesme počinje pisati u 5. razredu gimnazije.
Njegov prvi tiskani rad izlazi 1877. u omladinskom listu "Smilje".
7. i 8. razred gimnazije završava u Osijeku, gdje je maturirao 1879. godine.
Harambašić je već kao gimnazijalac oduševljeno prihvatio nacionalni i politički program Stranke prava. U osmome razredu gimnazije uređuje osječki učenički politički list Hrvat, surađuje u zagrebačkome Viencu i postaje stalnim dopisnikom sušačke Slobode, koja tada izlazi pod pokroviteljstvom Ante Starčevića.
Pohađa pravni fakultet u Zagrebu, no zbog demonstracija dobija izgon sa Sveučilišta te zbog toga odlazi u Sušak gdje radi na svom stranačkom listu.
1883. vraća se u Zagreb i iste godine piše "Ružmarinke" i "Slobodarke".
Od 1884. do 1885. godine služi kao jednogodišnji dobrovoljac u austrijskoj vojsci gdje odbija polaganje časničkoga ispita.
1886. zajedno s Miletićem piše u četiri čina "Armidu", koju je uglazbio Zajc, a tri godine kasnije zajedno pišu komičnu operu jednočinku "Kraljev hir".
1892. završava pravne znanosti i promoviran je u doktora prava.
1897. godine August se vjenčao s Maricom, rođenom pl. Folnegović.
U to vrijeme je bio jedan od najboljih prevoditelja. Prevodio je sva djela Sienkiewicza ("Potop", "Ognjem i mačem", "Quo Vadis", "Križari" i dr.), Gogolja ("Mrtve duše"), Dumasa ("Grof Monte Kristo"), Turgenjeva, Tolstoja ("Vojna i mir"), Dostojevskog, Schillera, pjesme Nekrasovljeva ("Komu je dobro u Rusiji") i druge. Posebno su značajni njegovi prijevodi Shakespearea za kazalište, osobito s njemačkog (Julije Cezar, Hamlet, Mletački trgovac, Periklo, Zimska priča, Mahbet, Richard III. itd.).
16. srpnja 1911., nakon teške bolesti, umire u bolnici u Stenjevcu.
VAŽNIJI NADNEVCI U HARAMBAŠIĆEVU ŽIVOTU
-
19. svibnja 1893. u "Prosvjeti" izlazi prvi put njegova slavna budnica "Bog i Hrvati", a iste godine u "Prosvjeti" objavljuje u prozi i fantaziju pod naslovom "Uspomena".
-
1894. postaje odvjetnički perovođa u pisarni Josipa Franka. Odvjetnički ispit je položio 1896., no pravo na otvaranje odvjetništvo dobio je tek 1900. godine.
-
1898. godine pokrenuo je na vlastiti trošak mali ilustrirani zabavno-poučni list "Preporod" kojem je bio izdavačem, urednikom i vlasnikom.
-
22. travnja 1900. kada se osnivalo Društvo hrvatskih književnika, August je bio izabran za prvog tajnika društva.
-
1901. godine postaje narodnim zastupnikom Stranke prava za kotar Delnice, a iste godine u kolovozu Donjomiholjčani njegovo ime dodjeljuju sadašnjoj Basaričekovoj ulici.
-
Od 1920. godine ulica u kojoj je bila rodna kuća Augusta Harambašića nosi njegovo ime.
-
1906. godine posljednji put s nećakom Draženom Kvaternikom boravi u Donjem Miholjcu.
-
1908. godine je egzistencijalno prisiljen primiti od bana Raucha mjesto vladina tajnika, mada već prilično bolestan.
-
9. prosinca 1909. godine postao je pravim bratom utemeljenjem u Družbi "Braća hrvatskog Zmaja" čiji je osnovni cilj bio i još je promicanje domoljublja, izobrazbe i kulture Hrvata. Tajno ime u Društvu bilo mu je - Zmaj Donjomiholjački.
-
19. rujna 1920. "Braća hrvatskog zmaja" postavljaju spomen ploču na njegovu rodnu kuću.
- 29. svibnja 1960. Osnovna škola Donji Miholjac dobiva ime Osnovna škola "August Harambašić" Donji Miholjac i to ime nosi i danas.
