« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Razvoj čitačke vještine ključan je za razvoj svih drugih pismenosti. Nakon što učenici u prvom razredu osnovne škole nauče čitati, jako je važno da im možemo ponuditi zanimljivu literaturu za čitanje. No, koje god aktivnosti poduzimali školski knjižničari radi poticanja čitanja, radi stvaranja navike čitanja i otkrivanja čitateljskih estetskih užitaka, sve su one veoma ograničenog dometa, ako učenici prikladne poticaje ne dobivaju i u svojoj obitelji – zato jer učenici nižih razreda uče ponajprije oponašanjem, a sve do puberteta glavni su im uzori i autoriteti njihovi roditelji. Nema kvalitetnijeg poticaja i učinkovitije metode svladavanja tehnike čitanja, nego kad učenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako čitaju i kako uživaju o pročitanomu štivu.
Nakon što učenici tek nauče razlikovati slova i počnu sricati riječi, često možemo čuti razmišljanja:“Sad možeš čitati sam, više ti ne moram čitati ja.“ To nije dobro! Djeci trebamo dopustiti da sama pokažu interes za određenu knjigu, ali ih ne smijemo prepustiti da potpuno samostalno odlučuju što će i koliko čitati, jer za to još nisu osposobljena. Umjesto toga moramo im pomagati i prilikom izbora i tijekom čitanja, postupno ih upoznavati s nepreglednim mnoštvom dostupnih informacija.
Sve dok djeca ne počnu sasvim tečno čitati dječju literaturu, sve dok sama ne posežu za određenim knjigama i ne pokazuju interes da ih čitaju u svojoj intimi, roditelji ih ne bi smjeli uskratiti za estetski užitak koji proizlazi iz čitanja i pričanja, već bi trebali nastaviti svojoj djeci pričati priče i čitati knjige, postupno omogućujući djeci preuzimanje sve veće uloge u čitanju, prepričavanju i pričanju. Ovisno o težini teksta, roditelj će poticati dijete da zajedno čitaju tekstove tako da dijaloge čitaju po ulogama, da dijete pročita jedan dio, a roditelj drugi dio teksta ili na neki treći način.
Ako učenici u nižim razredima ne usvoje dovoljno dobro tehniku čitanja, kasnije je veoma teško nadoknaditi propušteno te redovito imaju problema s učenjem, a ne samo s čitanjem (lektire).
Projektom „Čitamo mi, u obitelji svi“ roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima ne skrećemo samo pozornost na važnost čitanja, već ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju.
Provodeći ovaj projekt, školski knjižničar veoma lako dobiva potporu i naklonost roditelja i nastavnika, a što često zna biti veliki problem. Roditeljima skrećemo pozornost da je školskom knjižničaru stalo do boljitka njihove djece, a boljitak je njihove djece kad u školskoj knjižnici mogu pročitati i posuditi kvalitetnu, lijepu, novu i primjerenu knjigu. A da bi u školskoj knjižnici njihova djeca mogla izabrati za čitanje lijepe i kvalitetne knjige, moraju se založiti i roditelji. Nakon što na temelju provedenog projekta dobijemo od roditelja priznanje, ti roditelji će se založiti za kvalitetnije školske knjižnice, kad budu u prigodi i kad ih kasnije budemo to tražili.
Da bi školska knjižnica bila što korisnija učenicima kao svojim korisnicima, školskom bi knjižničaru trebalo biti omogućeno oblikovati knjižničnu zbirku na temelju ispitivanja potreba svojih korisnika. Školski knjižničar bi unaprijed trebao znati s koliko novaca raspolaže, kako bi mogao na temelju toga planirati nabavu literature. Budući da su ciljevi Hrvatske mreže školskih knjižničara, uz ostalo, promicati čitanje te promicati kvalitetu školskog knjižničarstva, željeli bismo da ovaj projekt bude jedan u nizu koji će pripomoći u ostvarenju želje da školske knjižnice posluju na načelu namjenskih proračuna – radi zadovoljstva svojih korisnika.
Projekt će biti to uspješniji što ga bude provelo više školskih knjižničara zajedničkim i koordiniranim koracima. Na taj način dobit ćemo potporu ne samo roditelja, već i medija, čime smo u mogućnosti dati mu i nacionalnu dimenziju za poticanje čitanja – te na taj način pokušati senzibilizirati i odgovorne za odlučivanje o financiranju školskih knjižnica za donošenje odluke o namjenskim proračunima školskih knjižnica i stalnim izvorima financiranja.
Uključivanjem u ovaj projekt svaki školski knjižničar stječe pravo nabaviti po 8 novih kvalitetnih knjiga za svaki treći razred u svojoj školi po znatno povoljnijoj cijeni od standardne. Potpuno bi bilo neprikladno provoditi projekt koristeći stare, neprikladne ili možda čak nehigijenske knjige. Svaki će knjižničar moći izabrati komplet od 8 knjiga po knjižničnoj naprtnjači, a koje će biti iz sljedećih skupina: Nelektirna knjiga hrvatskog književnika (priče ili roman) za djecu, nelektirna knjiga hrvatskog pjesnika za djecu, nelektirna knjiga hrvatskog književnika za roditelje (za odrasle čitatelje), strip (monografija) hrvatskog autora (za učenike koji slabije čitaju), popularno-znanstvena knjiga o prirodi, životinjama, medicini, znanosti i sl., priručnik za odgoj djece (za roditelje), priručnik za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, popularno pisana knjiga o hrvatskoj povijesti (ili tradiciji) za djecu.
Projekt se provodi prema unaprijed isplaniranim i vremenski točno određenim fazama unutar Hrvatske mreže školskih knjižničara koja daje logističku potporu provođenju projekta. Školski knjižničari koji se uključe u projekt, dobit će točne upute što i kada trebaju učiniti: dogovor s ravnateljem, dogovor s razrednicima trećih razreda, kada održati roditeljski sastanak, što reći roditeljima i kakve im upute dati, kako i kada provesti razmjenu knjižnične naprtnjače i sl.
Projekt se provodi s učenicima trećih razreda tijekom drugog polugodišta. Svake srijede učenik koji je donio naprtnjaču u školu ima prigodu u nekoliko minuta drugim učenicima prepričati sve lijepo i zanimljivo što mu se dogodilo tijekom proteklih nekoliko dana kad su u njegovoj obitelji svi članovi čitali knjige iz knjižnične naprtnjače. Svaki petak ždrijebom naprtnjaču dobiva jedan od zainteresiranih učenika. U knjižničnoj naprtnjači nalazi se, osim knjiga, i bilježnica u koju učenici sa svojim ukućanima upisuju doživljaje.
Provedbom ovog projekta roditeljima se skreće pozornost na važnost svladavanja tehnike čitanja, motivira ih se i upućuje kako da pomognu svojoj djeci u svladavanju tehnike čitanja, senzibilizira ih se za sklonost školskoj knjižnici i školskom knjižničaru, školski knjižničar se u školi afirmira među učiteljima kao osoba koja aktivno prinosi razvoju čitačkih sposobnosti, skreće pozornost na to da knjižnica nije samo posudionica knjiga, već nudi niz drugih usluga, skreće se pozornost široj javnosti na važnost školske knjižnice i školskog knjižničara, ukazuje nadležnima za donošenje odluke o financiranju školskih knjižnica da se knjižnice trebaju financirati radi dobrobiti naše djece, da je financiranje školskih knjižnica ulaganje u budućnost naše djece.
Glavna koordinatorica projekta je Dejana Bedeković i jako se raduje svima koji će projekt podržati, posebice onima koji će se uključiti u tim i zajedno ga provesti.
Izvor: https://sites.google.com/a/knjiznicari.hr/citamo-mi-u-obitelji-svi/
U srijedu, 11. veljače, učenici 3.razreda Karlo Donković( matična škola) i Dorijan Badanjak (PŠ Bili Brig) otvorili su ovogodišnji projekt poticanja čitanja "Čitamo mi, u obitelji svi. Naime, Karlo i Dorijan su prvi od 40 učenika 3. razreda koji su ruksak s knjigama nosili kući i čitali zajedno sa članovima svoje obitelji.
Već četvrtu školsku godinu naša se škola uključila u projekt Hrvatske mreže školskih knjižničara kojoj je cilj poticanje čitanja u obitelji. Učenicima i roditeljima projekt otvara mogućnost zajedničkog čitanja i svladavanja tehnike čitanja.
Čitaju se knjige većinom hrvatskih autora koje su nove, kupljene prvenstveno za provedbu projekta. Na taj način školske knjižnice pokušavaju učenike motivirati na posudbu i nelektirne građe kao što slikovnice, priručnici za provođenje slobodnog vremena, stripovi, romani i zbirke pjesama.
Drugi učenik koji će ponijeti ruksak kući je Patrik Benić. Patrik je bio oduševljen, a ostali učenici s nestrpljenjem iščekuju iduću srijedu kada će se izvlačiti papirić s imenom učenika koji će ruksak s knjigama nositi u svoj dom.
Učenici 3. razreda matične škole i učiteljica Zorica Čurčić
Karlo Donković
Patrik Benić, MŠ
Dorijan Badanjak, PŠ Bili Brig
Učenici 3.r. PŠ Bili Brig