« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Razvoj čitačke vještine ključan je za razvoj svih drugih pismenosti. Nakon što učenici u prvom razredu osnovne škole nauče čitati, jako je važno da im možemo ponuditi zanimljivu literaturu za čitanje. No, koje god aktivnosti poduzimali školski knjižničari radi poticanja čitanja, radi stvaranja navike čitanja i otkrivanja čitateljskih estetskih užitaka, sve su one veoma ograničenog dometa, ako učenici prikladne poticaje ne dobivaju i u svojoj obitelji – zato jer učenici nižih razreda uče ponajprije oponašanjem, a sve do puberteta glavni su im uzori i autoriteti njihovi roditelji. Nema kvalitetnijeg poticaja i učinkovitije metode svladavanja tehnike čitanja, nego kad učenik svakodnevno gleda svoje roditelje kako čitaju i kako uživaju o pročitanomu štivu.
Nakon što učenici tek nauče razlikovati slova i počnu sricati riječi, često možemo čuti razmišljanja:“Sad možeš čitati sam, više ti ne moram čitati ja.“ To nije dobro! Djeci trebamo dopustiti da sama pokažu interes za određenu knjigu, ali ih ne smijemo prepustiti da potpuno samostalno odlučuju što će i koliko čitati, jer za to još nisu osposobljena. Umjesto toga moramo im pomagati i prilikom izbora i tijekom čitanja, postupno ih upoznavati s nepreglednim mnoštvom dostupnih informacija.
Sve dok djeca ne počnu sasvim tečno čitati dječju literaturu, sve dok sama ne posežu za određenim knjigama i ne pokazuju interes da ih čitaju u svojoj intimi, roditelji ih ne bi smjeli uskratiti za estetski užitak koji proizlazi iz čitanja i pričanja, već bi trebali nastaviti svojoj djeci pričati priče i čitati knjige, postupno omogućujući djeci preuzimanje sve veće uloge u čitanju, prepričavanju i pričanju. Ovisno o težini teksta, roditelj će poticati dijete da zajedno čitaju tekstove tako da dijaloge čitaju po ulogama, da dijete pročita jedan dio, a roditelj drugi dio teksta ili na neki treći način.
Ako učenici u nižim razredima ne usvoje dovoljno dobro tehniku čitanja, kasnije je veoma teško nadoknaditi propušteno te redovito imaju problema s učenjem, a ne samo s čitanjem (lektire).
Projektom „Čitamo mi, u obitelji svi“ roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djecu u čitanju, umjesto da ih tjeraju na čitanje. No, ovim projektom roditeljima ne skrećemo samo pozornost na važnost čitanja, već ih veoma efikasno pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom te da tako provodeći vrijeme dožive lijepe trenutke koje će dugo pamtiti. Hoće li možda promijeniti i svoje navike – ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, već ih je uputio što da čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju.
Provodeći ovaj projekt, školski knjižničar veoma lako dobiva potporu i naklonost roditelja i nastavnika, a što često zna biti veliki problem. Roditeljima skrećemo pozornost da je školskom knjižničaru stalo do boljitka njihove djece, a boljitak je njihove djece kad u školskoj knjižnici mogu pročitati i posuditi kvalitetnu, lijepu, novu i primjerenu knjigu. A da bi u školskoj knjižnici njihova djeca mogla izabrati za čitanje lijepe i kvalitetne knjige, moraju se založiti i roditelji. Nakon što na temelju provedenog projekta dobijemo od roditelja priznanje, ti roditelji će se založiti za kvalitetnije školske knjižnice, kad budu u prigodi i kad ih kasnije budemo to tražili.
Da bi školska knjižnica bila što korisnija učenicima kao svojim korisnicima, školskom bi knjižničaru trebalo biti omogućeno oblikovati knjižničnu zbirku na temelju ispitivanja potreba svojih korisnika. Školski knjižničar bi unaprijed trebao znati s koliko novaca raspolaže, kako bi mogao na temelju toga planirati nabavu literature. Budući da su ciljevi Hrvatske mreže školskih knjižničara, uz ostalo, promicati čitanje te promicati kvalitetu školskog knjižničarstva, željeli bismo da ovaj projekt bude jedan u nizu koji će pripomoći u ostvarenju želje da školske knjižnice posluju na načelu namjenskih proračuna – radi zadovoljstva svojih korisnika.
Projekt će biti to uspješniji što ga bude provelo više školskih knjižničara zajedničkim i koordiniranim koracima. Na taj način dobit ćemo potporu ne samo roditelja, već i medija, čime smo u mogućnosti dati mu i nacionalnu dimenziju za poticanje čitanja – te na taj način pokušati senzibilizirati i odgovorne za odlučivanje o financiranju školskih knjižnica za donošenje odluke o namjenskim proračunima školskih knjižnica i stalnim izvorima financiranja.
Uključivanjem u ovaj projekt svaki školski knjižničar stječe pravo nabaviti po 8 novih kvalitetnih knjiga za svaki treći razred u svojoj školi po znatno povoljnijoj cijeni od standardne. Potpuno bi bilo neprikladno provoditi projekt koristeći stare, neprikladne ili možda čak nehigijenske knjige. Svaki će knjižničar moći izabrati komplet od 8 knjiga po knjižničnoj naprtnjači, a koje će biti iz sljedećih skupina: Nelektirna knjiga hrvatskog književnika (priče ili roman) za djecu, nelektirna knjiga hrvatskog pjesnika za djecu, nelektirna knjiga hrvatskog književnika za roditelje (za odrasle čitatelje), strip (monografija) hrvatskog autora (za učenike koji slabije čitaju), popularno-znanstvena knjiga o prirodi, životinjama, medicini, znanosti i sl., priručnik za odgoj djece (za roditelje), priručnik za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, popularno pisana knjiga o hrvatskoj povijesti (ili tradiciji) za djecu.
Projekt se provodi prema unaprijed isplaniranim i vremenski točno određenim fazama unutar Hrvatske mreže školskih knjižničara koja daje logističku potporu provođenju projekta. Školski knjižničari koji se uključe u projekt, dobit će točne upute što i kada trebaju učiniti: dogovor s ravnateljem, dogovor s razrednicima trećih razreda, kada održati roditeljski sastanak, što reći roditeljima i kakve im upute dati, kako i kada provesti razmjenu knjižnične naprtnjače i sl.
Projekt se provodi s učenicima trećih razreda tijekom drugog polugodišta. Svake srijede učenik koji je donio naprtnjaču u školu ima prigodu u nekoliko minuta drugim učenicima prepričati sve lijepo i zanimljivo što mu se dogodilo tijekom proteklih nekoliko dana kad su u njegovoj obitelji svi članovi čitali knjige iz knjižnične naprtnjače. Svaki petak ždrijebom naprtnjaču dobiva jedan od zainteresiranih učenika. U knjižničnoj naprtnjači nalazi se, osim knjiga, i bilježnica u koju učenici sa svojim ukućanima upisuju doživljaje.
Provedbom ovog projekta roditeljima se skreće pozornost na važnost svladavanja tehnike čitanja, motivira ih se i upućuje kako da pomognu svojoj djeci u svladavanju tehnike čitanja, senzibilizira ih se za sklonost školskoj knjižnici i školskom knjižničaru, školski knjižničar se u školi afirmira među učiteljima kao osoba koja aktivno prinosi razvoju čitačkih sposobnosti, skreće pozornost na to da knjižnica nije samo posudionica knjiga, već nudi niz drugih usluga, skreće se pozornost široj javnosti na važnost školske knjižnice i školskog knjižničara, ukazuje nadležnima za donošenje odluke o financiranju školskih knjižnica da se knjižnice trebaju financirati radi dobrobiti naše djece, da je financiranje školskih knjižnica ulaganje u budućnost naše djece.
Glavna koordinatorica projekta je Dejana Bedeković i jako se raduje svima koji će projekt podržati, posebice onima koji će se uključiti u tim i zajedno ga provesti.
Izvor: https://sites.google.com/a/knjiznicari.hr/citamo-mi-u-obitelji-svi/
„ Razvijena čitalačka vještina prvi je uvjet za školski uspjeh, a dobar školski uspjeh uvjet je životni uspjeh.“
Glavna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine ustanovila je Međunarodni dan obitelji i preporučila da se od 1994. godine takav dan održava svake godine. Obilježavanjem toga Dana svake godine u svibnju želi se naglasiti važnost koju međunarodna zajednica pridaje obiteljskom životu i obitelji kao osnovnoj zajednici u društvu, širom svijeta. Svaka je obitelj i čimbenik i korisnik društvenog razvitka i napretka. Zato svaka obitelj ima veliku ulogu i odgovornost u mijenjanju svijeta i u njegovom poboljšavanju.
Zbog snažne uloge koju obitelj ima u osiguravanju stabilnosti i razvoja svojih članova, Hrvatska je mreža školskih knjižničara prije šest godina pokrenula projekt „Čitamo mi, u obitelji svi“. Riječ je o projektu poticanja čitanja u kojemu sudjeluju učenici trećih razreda, njihovi roditelji i drugi članovi obitelji te učitelji i školski knjižničar.
Koliko je važna uloga obitelji u poticanju čitanja dokazuju i brojna istraživanja. Naime, djeca kojima roditelji od prvih godina života mnogo čitaju i pričaju, kasnije lakše usvajaju tehniku čitanja. Takva djeca uživaju u kontaktu s knjigom i osobom koja čita i čitanje povezuje s ugodnim osjećajem i s nečim što je korisno u životu i daljnjem obrazovanju. Obitelji u kojima se mnogo govori i strpljivo sluša najmlađe, čita i pripovijeda bajke, sačuvaju mnogo znatiželje i kasnijeg zanimanja te zbog toga bez problema razvijaju čitateljsku sposobnost.
Pokretanju ovog projekta vodilja su bile i izjave brojnih stručnjaka koji upozoravaju da s polaskom djeteta u školu roditelji ne bi smjeli prestati s glasnim čitanjem djetetu zato što je najučinkovitiji način svladavanja tehnike čitanja kod učenika okolina koja potiče čitanje. Pokretanjem projekta „Čitamo mi, u obitelji svi“, u koji se već petu godinu uključila i Osnovna škola „Antun Mihanović“ Nova Kapela, Batrina, roditelje se potiče da čitaju pred djecom i s djecom te razgovaraju o pročitanom, i nakon što su njihova djeca naučila čitati.
Projekt se sastoji od nekoliko etapa od kojih je najvažnija čitanje u krugu obitelji. Dojmove koji proizlaze iz obiteljskog čitanja učenici zapisuju u bilježnicu dojmova, a zatim ih prezentiraju pred svojim razredom, učiteljicom i knjižničarkom i na taj način razvijaju javno i usmeno izražavanje.
Školska knjižnica, još jedna značajna karika u lancu poticanja čitanja, ovim projektom također promiče svoju važnost u odgoju i obrazovanju učenika, izgradnji njegove osobnosti i estetskog užitka koji proizlazi iz čitanja.
„ Kada sam dobio naprtnjaču s osam knjiga bio sam jako sretan. Mojoj sreći nije bilo kada sam vidio kako moja obitelj uživa u čitanju svih knjiga. Moj je tata izabrao knjigu „Pokažimo djeci pravi put“. Seka Anamarija izabrala je knjigu „Trava i korov“, seka Nataša izabrala je „Tajni život miševa“, brat Robert izabrao je knjigu o Dinosaurima, a ja sam čitao slikovnicu „Gužva u povrtnjaku“. Svima je bilo lijepo čitati knjige. Kada smo završili s čitanjem, svatko od članova moje obitelji rekao je nekoliko riječi o knjizi koju je pročitao. Sigurno će i moji prijatelji uživati u čitanju knjiga kao moja obitelj i ja.“
Dojam učenika Nikole Omerovića, PŠ Siče, 3. razred,
učiteljica Zorica Komesarović
Obitelj učenice 3. razreda Petre Pejaković, PŠ Donji Lipovac
Obitelj učenice Andree Kešerac, PŠ Siče
Obitelj učenika Nikole Omerovića, PŠ Siče
IZVORI:
„Čitamo mi, u obitelji svi“ : šk. god. 2015./2016. : bilježnica učeničkih dojmova.
http://www.savez-dnd.hr/smjernice-za-obiljezavanje-medunarodnog-dana-obitelji-2016/, (16.5.2016.)