preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Mihanovića Zagreb

Login
EU projekt Pomoćnici

Partner u EU projektu Grada Zagreba „Pomoćnici u nastavi/stručni komunikacijski posrednici kao potpora inkluzivnom obrazovanju, faza VII
Razdoblje provedbe projekta: Od 22.08.2024. do 22.08.2027. godine;
Ukupna vrijednost projekta iznosi 16.811.748,00 eura od čega je 14.000.000,00 eura bespovratnih sredstava iz ESF+, a 2.811.748,00 eura iz sredstava proračuna Grada Zagreba.
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus; 

Upisi u 1. razred

Izborni predmet

U prilogu se nalazi zahtjev za ispisom učenika iz izbornog predmeta koji je potrebno popuniti do 30. lipnja. 

Upis u srednju školu

Dokumenti

 

Jezikomat

Jezični savjeti profesora Filozofskog fakulteta, Marka Alerića

Kalendar
« Ožujak 2025 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
24 25 26 27 28 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Radijska emisija

Radijska emisija učenika 7. b razreda

Razredna stranica 3. a

Marijini obroci

Sportski kutak

 

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 11. 2013.

Ukupno: 269953
Ovaj mjesec: 1571
Ovaj tjedan: 56
Danas: 56
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Leti pčela malena
Autor: Josipa Špoljarić, 8. 2. 2023.

Prvašiće naše škole 31. siječnja razveselio je posjet poznavateljice pčela, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, dr. sc. Gordana Hegić mag. ing. agr.

Naša gošća strpljivo je odgovarala na pitanja radoznalih prvašića o košnicama, ubodima pčela, o medu i propolisu. 


Saznali smo da u košnici živi matica pčela, radilice i trutovi. Točan broj pčela u pčelinjaku teško je procijeniti, ali smatra se da jedan pčelinjak može imati između 20 000 i 60  000 pčela.

Matica pčela živi 2 – 3 godine i liježe i do 2 000 jaja dnevno. Trutovi služe za parenje s maticom. U jesen pčele izbacuju trutove iz košnice kako im ne bi pojeli zalihe meda potrebne za zimu.

Kada matica pčela umre, pčele izabiru pčelu koja se tek izlegla i hrane ju hranom za matice – matičnom mliječi. Matičnu mliječ često nazivaju kraljem pčelinjih proizvoda, jer je to najvredniji sastojak iz košnice. Dok pčela radilica živi u prosjeku 40-60 dana,  matica može doživjeti i 5 godina zbog matične mliječi kojom se hrani. 

Pčele radilice su ženske pčele koje ne liježu jaja. Zadatak im je pronaći hranu (pelud i nektar), izgraditi i čuvati košnicu.

Jedna pčela radilica proizvede oko 1/12 čajne žlice meda u životu koji traje oko 5, 6 tjedana. U potrazi za nektarom i peludi pčele najčešće prelete između jednog i šest kilometara, a mogu preletjeti i do 13 km. Pčele medarice (radilice) lete brzinom od oko 25 km/h i mogu zamahnuti krilima čak 200 puta u sekundi.

Samo ženske pčele mogu ubosti, a najčešće ubodu pčele radilice. Pčele bodu kada se osjećaju ugroženo. Nakon uboda-umiru. (Tradicija pčelara je reći da pčele, kao i ljudi, umiru.)

Pčele prenose pelud na nogama i tijelu s cvijeta na cvijet, čime ih oprašuju i omogućuju razmnožavanje i razvoj biljaka (voća, povrća, cvijeća). Zbog toga na Zemlji, bez pčela, nema života. Pelud je bogat vitaminima i mineralima, a pčelama služi kao izvor hrane jer sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masti.

Pčele proizvode i propolis. Propolis je smjesa nalik smoli koju pčele sakupljaju na iglicama vazdazelenog drveća. S propolisom pčele radilice brane svoju košnicu od virusa, bakterija i plijesani. Važan je za održavanje zdrave košnice jer oblaže unutarnje stijenke košnice.

Pčelinji vosak je proizvod kojeg pčele stvaraju u svom tijelu. Radilice ga žvakanjem oblikuju i njime grade saće. Ako se raspored saća poremeti ili poruši, na tom mjestu pčele odmah počinju graditi novo.

Med je po sastavu 80 % šećer i 20 % voda. Pčele ga proizvode kako bi nahranile mlade te kako bi se prehranile tijekom zime. Jedna pčelinja zajednica godišnje proizvede 20 – 30 kg meda. Pčele su jedini insekti koji proizvode hranu koju jedu ljudi. 

Učenici su na poklon dobili slikovnicu Pčelice i  magnetiće Hrvatskog apiterapijskog društva. 

 

Izvori:

pčelarstvo.hr

arkopharma.hr

hedera.hr

krenizdravo.dnevnik.hr

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Leti pčela malena
Autor: Josipa Špoljarić, 8. 2. 2023.

Prvašiće naše škole 31. siječnja razveselio je posjet poznavateljice pčela, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, dr. sc. Gordana Hegić mag. ing. agr.

Naša gošća strpljivo je odgovarala na pitanja radoznalih prvašića o košnicama, ubodima pčela, o medu i propolisu. 


Saznali smo da u košnici živi matica pčela, radilice i trutovi. Točan broj pčela u pčelinjaku teško je procijeniti, ali smatra se da jedan pčelinjak može imati između 20 000 i 60  000 pčela.

Matica pčela živi 2 – 3 godine i liježe i do 2 000 jaja dnevno. Trutovi služe za parenje s maticom. U jesen pčele izbacuju trutove iz košnice kako im ne bi pojeli zalihe meda potrebne za zimu.

Kada matica pčela umre, pčele izabiru pčelu koja se tek izlegla i hrane ju hranom za matice – matičnom mliječi. Matičnu mliječ često nazivaju kraljem pčelinjih proizvoda, jer je to najvredniji sastojak iz košnice. Dok pčela radilica živi u prosjeku 40-60 dana,  matica može doživjeti i 5 godina zbog matične mliječi kojom se hrani. 

Pčele radilice su ženske pčele koje ne liježu jaja. Zadatak im je pronaći hranu (pelud i nektar), izgraditi i čuvati košnicu.

Jedna pčela radilica proizvede oko 1/12 čajne žlice meda u životu koji traje oko 5, 6 tjedana. U potrazi za nektarom i peludi pčele najčešće prelete između jednog i šest kilometara, a mogu preletjeti i do 13 km. Pčele medarice (radilice) lete brzinom od oko 25 km/h i mogu zamahnuti krilima čak 200 puta u sekundi.

Samo ženske pčele mogu ubosti, a najčešće ubodu pčele radilice. Pčele bodu kada se osjećaju ugroženo. Nakon uboda-umiru. (Tradicija pčelara je reći da pčele, kao i ljudi, umiru.)

Pčele prenose pelud na nogama i tijelu s cvijeta na cvijet, čime ih oprašuju i omogućuju razmnožavanje i razvoj biljaka (voća, povrća, cvijeća). Zbog toga na Zemlji, bez pčela, nema života. Pelud je bogat vitaminima i mineralima, a pčelama služi kao izvor hrane jer sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masti.

Pčele proizvode i propolis. Propolis je smjesa nalik smoli koju pčele sakupljaju na iglicama vazdazelenog drveća. S propolisom pčele radilice brane svoju košnicu od virusa, bakterija i plijesani. Važan je za održavanje zdrave košnice jer oblaže unutarnje stijenke košnice.

Pčelinji vosak je proizvod kojeg pčele stvaraju u svom tijelu. Radilice ga žvakanjem oblikuju i njime grade saće. Ako se raspored saća poremeti ili poruši, na tom mjestu pčele odmah počinju graditi novo.

Med je po sastavu 80 % šećer i 20 % voda. Pčele ga proizvode kako bi nahranile mlade te kako bi se prehranile tijekom zime. Jedna pčelinja zajednica godišnje proizvede 20 – 30 kg meda. Pčele su jedini insekti koji proizvode hranu koju jedu ljudi. 

Učenici su na poklon dobili slikovnicu Pčelice i  magnetiće Hrvatskog apiterapijskog društva. 

 

Izvori:

pčelarstvo.hr

arkopharma.hr

hedera.hr

krenizdravo.dnevnik.hr

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Leti pčela malena
Autor: Josipa Špoljarić, 8. 2. 2023.

Prvašiće naše škole 31. siječnja razveselio je posjet poznavateljice pčela, predsjednice Hrvatskog apiterapijskog društva, dr. sc. Gordana Hegić mag. ing. agr.

Naša gošća strpljivo je odgovarala na pitanja radoznalih prvašića o košnicama, ubodima pčela, o medu i propolisu. 


Saznali smo da u košnici živi matica pčela, radilice i trutovi. Točan broj pčela u pčelinjaku teško je procijeniti, ali smatra se da jedan pčelinjak može imati između 20 000 i 60  000 pčela.

Matica pčela živi 2 – 3 godine i liježe i do 2 000 jaja dnevno. Trutovi služe za parenje s maticom. U jesen pčele izbacuju trutove iz košnice kako im ne bi pojeli zalihe meda potrebne za zimu.

Kada matica pčela umre, pčele izabiru pčelu koja se tek izlegla i hrane ju hranom za matice – matičnom mliječi. Matičnu mliječ često nazivaju kraljem pčelinjih proizvoda, jer je to najvredniji sastojak iz košnice. Dok pčela radilica živi u prosjeku 40-60 dana,  matica može doživjeti i 5 godina zbog matične mliječi kojom se hrani. 

Pčele radilice su ženske pčele koje ne liježu jaja. Zadatak im je pronaći hranu (pelud i nektar), izgraditi i čuvati košnicu.

Jedna pčela radilica proizvede oko 1/12 čajne žlice meda u životu koji traje oko 5, 6 tjedana. U potrazi za nektarom i peludi pčele najčešće prelete između jednog i šest kilometara, a mogu preletjeti i do 13 km. Pčele medarice (radilice) lete brzinom od oko 25 km/h i mogu zamahnuti krilima čak 200 puta u sekundi.

Samo ženske pčele mogu ubosti, a najčešće ubodu pčele radilice. Pčele bodu kada se osjećaju ugroženo. Nakon uboda-umiru. (Tradicija pčelara je reći da pčele, kao i ljudi, umiru.)

Pčele prenose pelud na nogama i tijelu s cvijeta na cvijet, čime ih oprašuju i omogućuju razmnožavanje i razvoj biljaka (voća, povrća, cvijeća). Zbog toga na Zemlji, bez pčela, nema života. Pelud je bogat vitaminima i mineralima, a pčelama služi kao izvor hrane jer sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masti.

Pčele proizvode i propolis. Propolis je smjesa nalik smoli koju pčele sakupljaju na iglicama vazdazelenog drveća. S propolisom pčele radilice brane svoju košnicu od virusa, bakterija i plijesani. Važan je za održavanje zdrave košnice jer oblaže unutarnje stijenke košnice.

Pčelinji vosak je proizvod kojeg pčele stvaraju u svom tijelu. Radilice ga žvakanjem oblikuju i njime grade saće. Ako se raspored saća poremeti ili poruši, na tom mjestu pčele odmah počinju graditi novo.

Med je po sastavu 80 % šećer i 20 % voda. Pčele ga proizvode kako bi nahranile mlade te kako bi se prehranile tijekom zime. Jedna pčelinja zajednica godišnje proizvede 20 – 30 kg meda. Pčele su jedini insekti koji proizvode hranu koju jedu ljudi. 

Učenici su na poklon dobili slikovnicu Pčelice i  magnetiće Hrvatskog apiterapijskog društva. 

 

Izvori:

pčelarstvo.hr

arkopharma.hr

hedera.hr

krenizdravo.dnevnik.hr

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Dokumenti za prikaz

c
preskoči na navigaciju