Osnovna škola Antuna Mihanovića Zagreb

   U Hrvatskoj se svake godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika .Naime, odlukom Hrvatskog sabora Dani hrvatskog jezika svake se godine obilježavaju u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Deklaracija je objavljena 17. ožujka u časopisu Telegram. Tom Deklaracijom zahtijevala se jednakost i ravnopravnost hrvatskog književnog jezika.

DANI HRVATSKOGA JEZIKA

Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka, a nalazimo se u  Mjesecu hrvatskoga jezika koji je počeo na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, a traje do 17. ožujka, dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine. Hrvatski je jezik ugrađen u temelje hrvatskoga nacionalnog i jezičnog identiteta, no standardni se jezik međutim ne može nikada dokraja naučiti. Stoga je proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika i njegova standarda zadaća svih obrazovnih institucija. 

Podsjećamo, Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

Sastavljači teksta Deklaracije bili su znameniti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić. Upravni je odbor Matice hrvatske 13. ožujka 1967. prihvatio tekst Deklaracije i uputio ga na potpisivanje.

 Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Na tribini o Deklaraciji u Tovarniku u prosincu 1990. godine iznesena je zamisao da se u spomen na taj dokument od 13. ožujka (nadnevak prihvaćanja Deklaracije u Matici hrvatskoj) do 17. ožujka (nadnevak njezina objavljivanja) održavaju Dani hrvatskoga jezika. Prijedlog su prihvatili Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo, a 1997. godine, na 30. obljetnicu objavljivanja, Hrvatski je sabor odlučio da se Dani hrvatskoga jezika svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka. U tom razdoblju u javnome životu, u tiskanim i elektroničkim medijima, a posebno u znanosti, kulturi i školstvu, pozornost se posvećuje vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi.

Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Danas je življi nego ikad, slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Čuvajući uspomenu na prošlost, branimo budućnost, a čuvajući svoj jezik čuvamo i znanja i postignuća naših predaka.  Budimo odgovorni prema hrvatskom jeziku, njegovu pravogovoru i pravopisanju.  Čuvajmo svoj jezik i  i imat ćemo i  mi što

ostaviti u naslijeđe svojim potomcima.

HRVATSKI SE JEZIK VOLI ZNANJEM!

Stoga, učimo svoj jezik, poštujmo njegova pravila, izbjegavajmo tuđice i svakodnevno govorimo svojim, hrvatskim jezikom

Hrvatski jezik

Po njemu jesam ono što jesam, 
On otkriva našu mudrost i strast.
Po njemu znadem tko sam, gdje sam,
On našu brani stoljetnu vlast.

Lijep je naš jezik i savršen sustav, 
On je objava prastarog nam duha,
Zakone naše čuva i državni ustav,
Naše otkriva biće i ljepotu sluha.

U njemu je sve pisano o nama.
Po njemu smo narod, on naša je bit.
I žrtvenik je našeg stoljetnog hrama.

U njemu je ključ naše tajne skrit.
Slast je zborit i pisat njime.
U njemu je naša čast i naše ime.

                                                                                         Zlatko Tomičić

   U Hrvatskoj se svake godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika .Naime, odlukom Hrvatskog sabora Dani hrvatskog jezika svake se godine obilježavaju u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Deklaracija je objavljena 17. ožujka u časopisu Telegram. Tom Deklaracijom zahtijevala se jednakost i ravnopravnost hrvatskog književnog jezika.

DANI HRVATSKOGA JEZIKA

Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka, a nalazimo se u  Mjesecu hrvatskoga jezika koji je počeo na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, a traje do 17. ožujka, dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine. Hrvatski je jezik ugrađen u temelje hrvatskoga nacionalnog i jezičnog identiteta, no standardni se jezik međutim ne može nikada dokraja naučiti. Stoga je proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika i njegova standarda zadaća svih obrazovnih institucija. 

Podsjećamo, Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

Sastavljači teksta Deklaracije bili su znameniti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić. Upravni je odbor Matice hrvatske 13. ožujka 1967. prihvatio tekst Deklaracije i uputio ga na potpisivanje.

 Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Na tribini o Deklaraciji u Tovarniku u prosincu 1990. godine iznesena je zamisao da se u spomen na taj dokument od 13. ožujka (nadnevak prihvaćanja Deklaracije u Matici hrvatskoj) do 17. ožujka (nadnevak njezina objavljivanja) održavaju Dani hrvatskoga jezika. Prijedlog su prihvatili Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo, a 1997. godine, na 30. obljetnicu objavljivanja, Hrvatski je sabor odlučio da se Dani hrvatskoga jezika svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka. U tom razdoblju u javnome životu, u tiskanim i elektroničkim medijima, a posebno u znanosti, kulturi i školstvu, pozornost se posvećuje vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi.

Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Danas je življi nego ikad, slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Čuvajući uspomenu na prošlost, branimo budućnost, a čuvajući svoj jezik čuvamo i znanja i postignuća naših predaka.  Budimo odgovorni prema hrvatskom jeziku, njegovu pravogovoru i pravopisanju.  Čuvajmo svoj jezik i  i imat ćemo i  mi što

ostaviti u naslijeđe svojim potomcima.

HRVATSKI SE JEZIK VOLI ZNANJEM!

Stoga, učimo svoj jezik, poštujmo njegova pravila, izbjegavajmo tuđice i svakodnevno govorimo svojim, hrvatskim jezikom

Hrvatski jezik

Po njemu jesam ono što jesam, 
On otkriva našu mudrost i strast.
Po njemu znadem tko sam, gdje sam,
On našu brani stoljetnu vlast.

Lijep je naš jezik i savršen sustav, 
On je objava prastarog nam duha,
Zakone naše čuva i državni ustav,
Naše otkriva biće i ljepotu sluha.

U njemu je sve pisano o nama.
Po njemu smo narod, on naša je bit.
I žrtvenik je našeg stoljetnog hrama.

U njemu je ključ naše tajne skrit.
Slast je zborit i pisat njime.
U njemu je naša čast i naše ime.

                                                                                         Zlatko Tomičić

   U Hrvatskoj se svake godine od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika .Naime, odlukom Hrvatskog sabora Dani hrvatskog jezika svake se godine obilježavaju u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Deklaracija je objavljena 17. ožujka u časopisu Telegram. Tom Deklaracijom zahtijevala se jednakost i ravnopravnost hrvatskog književnog jezika.

DANI HRVATSKOGA JEZIKA

Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka, a nalazimo se u  Mjesecu hrvatskoga jezika koji je počeo na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, a traje do 17. ožujka, dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine. Hrvatski je jezik ugrađen u temelje hrvatskoga nacionalnog i jezičnog identiteta, no standardni se jezik međutim ne može nikada dokraja naučiti. Stoga je proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika i njegova standarda zadaća svih obrazovnih institucija. 

Podsjećamo, Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

Sastavljači teksta Deklaracije bili su znameniti hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić. Upravni je odbor Matice hrvatske 13. ožujka 1967. prihvatio tekst Deklaracije i uputio ga na potpisivanje.

 Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Na tribini o Deklaraciji u Tovarniku u prosincu 1990. godine iznesena je zamisao da se u spomen na taj dokument od 13. ožujka (nadnevak prihvaćanja Deklaracije u Matici hrvatskoj) do 17. ožujka (nadnevak njezina objavljivanja) održavaju Dani hrvatskoga jezika. Prijedlog su prihvatili Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo, a 1997. godine, na 30. obljetnicu objavljivanja, Hrvatski je sabor odlučio da se Dani hrvatskoga jezika svake godine održavaju od 11. do 17. ožujka. U tom razdoblju u javnome životu, u tiskanim i elektroničkim medijima, a posebno u znanosti, kulturi i školstvu, pozornost se posvećuje vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi.

Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Danas je življi nego ikad, slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Čuvajući uspomenu na prošlost, branimo budućnost, a čuvajući svoj jezik čuvamo i znanja i postignuća naših predaka.  Budimo odgovorni prema hrvatskom jeziku, njegovu pravogovoru i pravopisanju.  Čuvajmo svoj jezik i  i imat ćemo i  mi što

ostaviti u naslijeđe svojim potomcima.

HRVATSKI SE JEZIK VOLI ZNANJEM!

Stoga, učimo svoj jezik, poštujmo njegova pravila, izbjegavajmo tuđice i svakodnevno govorimo svojim, hrvatskim jezikom

Hrvatski jezik

Po njemu jesam ono što jesam, 
On otkriva našu mudrost i strast.
Po njemu znadem tko sam, gdje sam,
On našu brani stoljetnu vlast.

Lijep je naš jezik i savršen sustav, 
On je objava prastarog nam duha,
Zakone naše čuva i državni ustav,
Naše otkriva biće i ljepotu sluha.

U njemu je sve pisano o nama.
Po njemu smo narod, on naša je bit.
I žrtvenik je našeg stoljetnog hrama.

U njemu je ključ naše tajne skrit.
Slast je zborit i pisat njime.
U njemu je naša čast i naše ime.

                                                                                         Zlatko Tomičić