U našem, današnjem vremenu,  možemo reći da je molitva u krizi. Svijet je u krizi (moralno i materijalno) Nametnuo nam je mnogo toga što nas odvaja od molitve:  život kroz prizmu materijalnog, pretjerivanje u gledanju televizije, u radu za računalom, lijenost, užurbanost. Mnogi kažu: nemamo vremena za molitvu, ne znamo moliti, ili: nemamo volje za molitvu.

Što je molitva?

Postoje mnoge definicije molitve, ali niti jedna od njih ne može u potpunosti objasniti njezinu veličinu. Molitva je disanje duše. Kao što naše tijelo ne može živjeti bez kisika, tako ni duša ne živi ako ne moli. Molitva je grijanje uz Božju blizinu. Ako uđemo dublje u molitvu, tada smo sigurni, molitva je dar i karizma.
Klasična definicija molitve jest da je ona razgovor s Bogom. Dok molimo, mi s njim razgovaramo. Netko će pitati kakav je to razgovor ako mi govorimo, a Bog šuti. Šuti li Bog kad mi molimo? Jedan sveti pisac kaže da dok mi molimo, Bog pozorno sluša svaku našu riječ  kao da smo jedini na svijetu.

Za vrijeme molitve on u nama nešto mijenja, dorađuje, popravlja ili sadi sjeme koje će kasnije donijeti svoj plod, ali samo ako mi to dopustimo svojom vjerom.

Treba paziti da molitva ne bude u prazno, bilo kako  i bilo što. Molitva treba biti ciljana, određena. Treba postojati nakana i duboka  vjera
 

A gdje je Bog kojemu se molimo? Bog je u nama, ali nam daje slobodu izbora pa je tada molitva susret između dvije slobode: Božje i ljudske.
Bog nije ni gluh ni nijem, ali traži i našu spremnost i suradnju. Ako nas molitva ne mijenja, treba mijenjati način molitve, a ne prestati moliti.

Često je naša molitva samo traženje nečega od Gospodina kao kad idemo u kupovinu s popisom što trebamo kupiti. Povjerenje u Božju providnost, pa čak i kada smo u problemima, garancija je za sreću i puno srce usprkos svim problemima i preprekama na koje duša nailazi.

Zato se bez prestanka trudimo da u svoj svakodnevni život unesemo što više vrlina (skromnost, blagost, strpljivost, istinoljubivost, hrabrost, ustrajnost, odlučnost, dobronamjernost…), a da iz njega potpuno istisnete negativne osobine (sebičnost, grubost, brzopletost, lažljivost, kolebljivost, plašljivost, nerazumnost, oholost…) i negativne emocije (mržnju, bijes, strah, zavist…).