Osnovna škola Ante Starčevića Rešetari

POVIJEST  ŠKOLSTVA U REŠETARIMA

    Prva pučka učionica otvorena je u privatnoj kući na broju 16, 1830. godine, a kao prvi učitelj trivijalne škole spominje se Mijo Petrović.
   1842. g. škola se seli u bivšu satnijsku pisarnu koju je općina otkupila od  Gradiške pukovnije.
    2. rujna 1896. g. otvorena je nova školska zgrada, današnja zgrada Općine Rešetari. Iste godine škola je od jednorazredne postala dvorazredna.
    1900. g. uvedena je i opetovnica koju pohađa 8 dječaka i 9 djevojčica. U školu su išli samo jedan dan u tjednu.
    Za vrijeme prvog svjetskog rata škola je radila s prekidima. Škola nije radila u školskoj godini 1944./1945. Već  školske godine 1945./1946. školu je pohađalo 286 učenika raspoređenih u četiri odjeljenja. 1948. g. započeta je gradnja zadružnog doma u kojem se i danas odvija nastava. Zadružni dom nije bio namijenjen za školu, te je 1967. donesena odluka o rekonstrukciji zadružnog doma. Kompletna adaptacija završena je do kraja  1973./1974. Tada je škola nosila naziv OŠ "Josip Oršulić - Braco".
    Na adaptaciji škole radili su učitelji i djelatnici, a najviše tadašnji direktor škole Milan Podgornjak.
    1988. ravnatelj škole postaje Duško Batalo koji se iznimno zalagao za boljitak školskih uvjeta i samog vanjskog i unutarnjeg izgleda škole. Za njegovog mandata, 1997. izgrađena je školska športska dvorana, čime je škola dobila sve potrebne sadržaje.
    2004. za ravnatelja škole izabran je Tihomir Batalo, dipl. ing. strojarstva.

    2022./23. šk.godinu školu pohađa 165 učenikA u 10 razrednih odjela.

OPĆINA REŠETARI

    Općina Rešetari je dio Brodsko-Posavske županije i čine ju naselja - Rešetari, Adžamovci, Brđani, Zapolje, Bukovica, Drežnik i Gunjavci. Načelnik općine je Zlatko Aga. Općinsko središte Rešetari neprimjetno prelazi u grad Novu Gradišku i ima već neke karakteristike gradskog života, ne samo zbog svojih 2500 stanovnika, nego i zbog značajnije industrije i obrta. Rešetari su smješteni na prijelazu brežuljkastog područja (na sjeveru) u nizinski dio (na jugu) što pogoduje razvoju stočarstva, vinogradarstva, voćarstva i ratarstva.