Osnovna škola Bakar

U toj čudnoj zemlji velike tvornice i Fileas za svoju Silvu čuva dragocjene riječi. Silvin je rođendan i Fileas joj daruje svoje uhvaćene riječi: trešnja, prašina, stolica. Silva mu daruje poljubac, a on joj uzvraća riječju koju je čuvao za poseban trenutak - riječju opet.

Fileas nas je pritom naučio da je svaka riječ dragocjena. Pokušali smo pritom odgovoriti na pitanje koliko naš jezik ima riječi i zaključili smo da se, iako ima gotovo 500 000 riječi, on neprestano razvija - nove riječi u njega neprestano ulaze, a one koje se ne njeguju, nažalost, zauvijek nestaju.

Od njihovih prvih naučenih riječi, koje su im darovali, kako kažu, mama i tata, nona (baka) i nono (djed) te kasnije njihove učiteljice; od čakavskoga narječja kojim govore u svojim kućama i njeguju u školama, do hrvatskoga standardnoga jezika kojeg sada uče u školama i knjigama, svatko od njih neizmjerno je bogat jer može govoriti riječima svojeg jezika.

Svaki materinski jezik svom govorniku otvara vrata u svijet i omogućuje mu uključivanje u život od najranijih dana u krugu obitelji do ulaska u svijet učenja, znanja i oblikovanja pojedinca kao osobe sa svim svojim egzistencijalnim posebnostima i kao takvome valja mu posvetiti posebnu pozornost.

Jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Čak polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Nestanak bilo kojeg jezika gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, tvrde u UNESCO-u.

Svakog trenutka čak 13 europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika Europe, upozorava UNESCO koji navodi da su ti jezici na listi onih koji su ili ugroženi ili su već u procesu nestanka, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je i Hrvatska.

Stoga Međunarodni dan materinskoga jezika koji nam dolazi 21. veljače ima svrhu podsjećati nas govornike na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila. 

Izvor:https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/iz-skolskog-svijeta/21-veljace-medunarodni-dan-materinjeg-jezika/

Sa željom da obilježimo Međunarodni dan materinskog jezika, zamislili smo se u gradu Velike tvornice riječi, gdje je govoriti skupo. Dugo smo sakupljali novčiće i napokon mogli kupiti baš tu jednu riječ, jako dragu. Zamislili smo tu riječ, kako ona izgleda, koje je boje, kako se ona piše, a zatim je prenijeli na papire, kako bismo prikazali bogatstvo i šarolikost našega jezika, kojeg treba njegovati, čuvati i s pažnjom govoriti!